Ministarstvo obrane i oružane snage imale su do sada dva časopisa. Kako ocjenjujete njihov prinos razvoju oružanih snaga i kakvu bi ulogu trebao imati novi časopis?
Poznato mi je da su naše oružane snage imale jedan edukativno-informativni i drugi, stručni časopis. Kao što svaki segment oružanih snaga ima svoju nezamjenjivu važnost, tako i informiranje i stručno osposobljavanje naših pripadnika kroz tekstove objavljivane u našim časopisima imaju svoju vrijednost i važnost. Ta važnost vojnih glasila na sebi svojstven način odražavala se u pojedinim razdobljima naše bliske povijesti. Tijekom Domovinskog rata vojna su glasila informirala o našim uspjesima na vojnom polju, a nakon završetka rata bili su bitan čimbenik u informiranju o najvažnijim zbivanjima i procesima unutar oružanih snaga. Danas je njihova uloga drukčija od one u ratu, ali isto tako važna. Želimo da svaka informacija o događanjima u oružanim snagama stigne do svakog našeg pripadnika kojem su i namijenjene naše novine. Isto tako informacije o zbivanjima i postignućima drugih vojski zapadnih asocijacija pokazat će čitateljima gdje smo i kojim pravcem trebamo ići. Novi časopis stoga bi morao biti uvijek u središtu događaja kako u našim oružanim snagama, tako i drugdje, te čitateljima pružati cjelovitu i točnu informaciju.

Svaki pripadnik informiran o statusu i mogućnostima
Iz brojnih upita i traženja informacija stječe se dojam nedovoljne informiranosti pripadnika OSRH o najaktualnijim zbivanjima vezanim za preustroj te još jednom smanjenju brojčane veličine. Što Vi mislite - u čemu je problem?

Kako komentirate izjave pojedinih saborskih zastupnika da je stanje u vojsci loše? Što Vi mislite da je loše u oružanim snagama?
Saborski zastupnici po svojoj funkciji mogu dobiti punu informaciju o stanju u oružanim snagama. U posljednje vrijeme bilo je nekoliko, nažalost i u samoj sabornici, neprimjerenih izjava o stanju u oru- žanim snagama, a sve u kontekstu zagovaranja određene političke ideje. Saborski zastupnik je slobodan promovirati svoje političke stavove, ali mi iz Ministarstva obrane, i ja kao ministar, protiv sam prakse da se u toj argumentaciji rabe podaci koji ne stoje. Jedan od saborskih zastupnika spomenuo je Hrvatsku vojsku u negativnom kontekstu a vezano uz zloporabu opojnih droga. Mi pratimo i te negativne pojave koje se javljaju u Hrvatskoj vojsci i sa zadovoljstvom mogu reći da imamo kontinuirano smanjenje tih neželjenih događaja, kako brojem događaja tako i počinitelja. U prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine u svim izvanrednim događajima imamo smanjenje prosječno za 30%, konkretno kod opojnih droga 31,4%. Ponavljam, i kao ministar i kao građanin i kao roditelj četvero djece, kada bi i u drugim segmentima gdje se kreće i djeluje mladež taj trend bio ovakav, ja bih bio presretan.

Za odlazak u Irak potrebna suglasnost svih sudionika u odlučivanju
Možete li nam prokomentirati Studiju o profesionalizaciji? Trebamo li ukinuti ročni sastav?

Odlazak hrvatskih vojnika u Irak ponovno je aktualiziran pozivom američkog predsjednika da se hrvatski vojnici pridruže okupacijskim snagama. Pod kojim uvjetima se hrvatski vojnici mogu poslati u Irak?
Za sudjelovanje u bilo kojoj operaciji moraju biti zadovoljeni politički, pravni, operativni i financijski uvjeti. Konkretno to znači da ponajprije mora postojati politička volja države (svih sudionika u procesu donošenja odluke za sudjelovanje u takvim operacijama - Vlade, Sabora i Predsjednika), zatim se mora provesti Ustavom i zakonom zajamčena propisana procedura sukladno čl. 7 Ustava RH po kojem dvotrećinska većina zastupnika u Saboru mora podržati odluku o sudjelovanju pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske, policije, civilne zaštite te državnih službenika i namještenika u mirovnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, potom izjava dragovoljnosti, a nakon toga moramo obučiti i adekvatno opremiti eventualne sudionike misije i na kraju Vlada treba osigurati sredstva iz pričuve, jer se sudjelovanje u mirovnim misijama ne financira iz proračuna MORH-a.

Potpuna reforma sustava personalnog upravljanja
Što još Hrvatska vojska treba učiniti da bi bila spremna ući u NATO savez?
Ulazak u NATO prije svega je stvar političke odluke, no postupnom prilagodbom obrambenog sustava države kandidata za NATO u procesu pristupanja (PfP, PARP, MAP) ispunjavaju se tehnički uvjeti za potpunu interoperabilnost s obrambenim sustavima NATO država.
Važno je istaknuti da u NATO ne ulazi samo vojska, odnosno Ministarstvo obrane, nego cijela država, a na prilagodbama pravnog sustava kod nas radi međuresorna podskupina s ljudima iz gotovo polovice postojećih ministarstava i Vladinih agencija.
Kada je u pitanju obrambeni sustav, Hrvatska prije svega mora završiti Strategijski pregled obrane i što prije implementirati njegove nalaze koji će iz temelja promijeniti obrambeni koncept Republike Hrvtske. Hrvatska prelazi s individualne, teritorijalne obrane na kolektivnu obranu te stoga neće trebati veliku vojsku jer će računati na pomoć Saveza, ali s druge strane morat će imati mobilnu vojsku koja će moći pružiti pomoć napadnutoj članici. Smanjenje ljudi, uz zadržavanje izdvajanja za obranu na razini 2-2,2% BNP, omogućit će modernizaciju i kvalitetno opremanje.

Koji je krajnji rok da neraspoređene djelatne vojne osobe riješe svoj status?
Što se tiče raspoređivanja po novom ustroju treba istaknuti da je do sada izvedena popuna ustroja s otprilike 88%, što je vrlo visok brojčani pokazatelj. Treba uzeti u obzir svu složenost posla, broja osoba koje su već raspoređene te cijeli niz drugih okolnosti koje prate tako velik i složen posao.
Do kraja godine cilj je riješiti status svih osoba koje još nisu raspoređene novim ustrojem sukladno zakonom propisanim oblicima rješavanja statusa DVO-a te državnih službenika i namještenika.

U nekoliko navrata najavili ste smanjenje broja državnih službenika i namještenika u MORH-u. Na koji način će se riješiti njihov status i kada možemo očekivati završetak tog smanjenja?
Planom izdvajanja osoblja za 2004. godinu, koji je odobren i usvojen, predviđeno je izdvojiti iz sustava oko 1000 nevojnih osoba. Provedba Plana ide dobro i Ministarstvo obrane je poticajnim otpremninama postiglo cilj te je do trećeg kvartala ove godine već izdvojeno oko 600 državnih službenika i namještenika po raznim osnovama (umirovljenja, prestanci na vlastiti zahtjev i dr.), a predviđeno je da se do kraja godine provede i organizacijsko izdvajanje središta za obavješćivanje s otprilike 430 djelatnika čime bi plan za ovu godinu bio proveden.
Uprava za ljudske resurse izrađuje i Program izdvajanja nevojnog osoblja u srednjoročnom razdoblju kojim će biti određeni načini zbrinjavanja viška djelatnika u srednjoročnom razdoblju.

Personalno upravljanje u smislu vođenja karijere časnika i dočasnika do sada nije bilo na zadovoljavajućoj razini. Što se čini u svezi s tim?
Paralelno s provedbom svih već spomenutih procesa uočena je potreba za reformom sustava Personalnog upravljanja u MO i OSRH. U tom pravcu traju pripreme za reformu sustava personalnog upravljanja koja je na neki način već počela. Tu mislim prije svega na potpuno novi pristup selekciji i odabiru novog osoblja za prijem i popunu OSRH, kako vojnim tako i civilnim osobljem.U skladu s tim načelom već funkcionira Projekt kadet, a istodobno će se na sličan način provesti i Plan prijema osoblja za 2004.
Potpuna reforma sustava personalnog upravljanja zahtijevat će i određene organizacijske promjene u sustavu te novi pristup poslu kroz sve segmente, od pribavljanja i selekcije osoblja preko stručnog usavršavanja i izobrazbe do omogućavanja profesionalnog razvoja kroz raspoređivanje, promaknuće i napokon izdvajanje iz sustava nakon završene vojne karijere.