| Središnja knjižnica (8200 naslova knjiga, 17 500 primjeraka knjiga, 180 naslova časopisa i 400 CD-romova), koja je u sklopu ZZIO-a, središnje je knjižnično tijelo unutar naših OS. Ispod nje u sklopu su tri granske, visokoškolske knjižnice, u okvirima svojih zapovjedništava za obuku, i to knjižnica HKoV-a u Zagrebu (25 000 naslova knjiga, 80 000 primjeraka knjiga, 60 naslova časopisa, 300 000 zemljovida), knjižnica HRZ-a i PZO-a u Zadru (6000 naslova knjiga, 30 000 primjeraka knjiga, 50 naslova časopisa, 2500 zemljovida), te knjižnica HRM-a u Splitu (50 000 naslova knjiga, 180 000 primjeraka knjiga, 500 naslova časopisa, 10 000 zemljovida). U nekim vojarnama i postrojbama nalaze se i druge, manje knjižnice, koje zapravo "zadužuju" svoj fond od spomenutih "viših" knjižnica. |
Velik broj članaka u našem časopisu spominje obrazovanje kao danas neizostavnu stavku u životu i karijeri svakog pripadnika oružanih snaga. Vrijeme vojnika ratnog stroja čije se misli svode na provedbu zapovijedi i vještine u rukovanju oružjem te vježbanje fizičke spreme danas je daleko iza nas. Zato je i naš veliki propust što nikada do sada nismo pisali o mjestima na kojima su znanja potrebna našim vojnicima koncentrirana, a riječ je o knjižnicama. U želji da taj propust ispravimo, obratili smo se voditeljici Središnje knjižnice ZZIO-a, magistrici informacijskih znanosti Marici Šarić. Razgovor s njom uputio nas je u ustroj sustava knjižnica naših OS, onome što od njih možemo očekivati, ali i o novim ulogama koje knjižnice imaju danas.
Otvoren pristup svim upravama i službama
"Ujedinjujući čimbenik" sustava knjižnica, Središnja knjižnica, nekada se fizički nalazila u središnjoj zgradi MORH-a. S vremenom se smjestila u vojarni "Petar Zrinski" na Črnomercu, da bi prije nekoliko tjedana preselila u novi prostor u kojem smo je i mi obišli. Voditeljica Šarić je u početku razgovora objasnila najvažniju zadaću koju trenutačno provodi sa svojim suradnicima. "Namjera nam je da napravimo Središnju knjižnicu koja će imati otvoren pristup svim upravama GS-a i svim službama MORH-a. Za razliku od ostalih, granskih knjižnica, koje su više internog tipa i imaju stručnu, gransku literaturu, u Središnjoj knjižnici nalazi se više općeznanstvena literatura i literatura za Ratnu školu i kadete, te strane jezike. No, njezin je djelokrug mnogo širi od "klasičnog" knjižničnog. On se očituje u međuknjižničnoj suradnji, nečemu bez čega današnje knjižnice ne mogu raditi i opstati. Što se tiče Središnje knjižnice, ona osobito surađuje s Knjižnicama grada Zagreba, te s nekim specijalističkim knjižnicama, onima koje se nalaze na fakultetima. Kada se pojavi potreba da neki naš časnik treba vrlo određenu publikaciju, u suradnji s knjižnicama lako je provjeriti posjeduju li je i je li moguće do nje doći." "Mi smo malko učahureni", rekla nam je gospođa Šarić, dodavši kako ipak nastoje biti što bolje povezani sa civilnim organizacijama. Tako su se uključili u Mjesec hrvatske knjige te novoj knjižnici u Drenovcima u Slavoniji darovali određeni broj naslova i na taj način sudjelovali u vojno-civilnoj suradnji.
Stručna sprema osoblja po svim zakonskim standardima
Osim gospođe Šarić, magistrice, osoblje Središnje knjižnice čine još diplomirani knjižničar, knjižničar (VŠS) i tri pomoćna knjižničara (SSS). Ljudi koji ovdje rade osim široke opće naobrazbe prije svega se moraju razumjeti u klasifikaciju i razvoj knjižničnog sustava. Inače, što se tiče kadrovske strukture, sve knjižnice HV-a zadovoljavaju kriterije.
|
|
|
| Namjera je nadograđivati stručni fond, časopise i vojnoznanstvenu literaturu |
Osobito nas je zanimalo kako se nabavljaju knjige, a na to nam je voditeljica Šarić rekla: "To je delikatna tema. Knjige za OS nabavlja Služba za odnose s javnošću i informiranje MORH-a. U sklopu toga nabavlja i knjige za knjižnicu. Takav način odabira literature je diskutabilan. Ima naslova koji se kupuju ali su nepotrebni. Treba uzimati knjige koje imaju znanstvenu osnovu i koje su čitalački dugotrajne". Gospođa Šarić je iznijela prijedlog da se osnuje povjerenstvo čiji članovi bi dolazili iz Uprave za obuku i školstvo, ZZIO-a, a tu bi morao biti i barem jedan voditelj knjižnice koji bi distribuirao mišljenja ostalih knjižnica. "Povjerenstvo će kad-tad početi raditi, jer se bez dogovora i komunikacije ne može napraviti racionalan posao i voditi racionalna komunikacija".
Još jedan problem, dodaje, jesu financije: "Za svoju knjižnicu nemamo niti jedne kunice. Ono što dobijemo od knjiga, to je to. Nemamo ni za sitnice poput graničnika. Cvijeće kojim smo ukrasili knjižnicu kupili smo sami".
Ne zaobilazite knjižnicu!
Novi prostor
"Prijašnji prostor bio je neprikladan i na katu. Netko je trebao debelo nagovarati samog sebe da ode u knjižnicu. Sada je u prizemlju, na dobrom punktu. Ljudi nam sve češće i dulje dolaze i sve ih se više upisuje. Radimo od 8 do 19 sati."
|
|
|
| Za razliku od ostalih, granskih knjižnica, koje su više internog tipa i imaju stručnu, gransku literaturu, u Središnjoj knjižnici nalazi se više općeznanstvena literatura i literatura za Ratnu školu i kadete, te strane jezike |
Iako su vojne knjižnice specijalizirane, nismo odoljeli a da ne upitamo ima li u njima mjesta za beletristiku?. Odgovor je bio potvrdan: "U svim našim knjižnicama ima dosta beletristike i lektire. Knjižnice smo naslijedili od bivše vojske i ništa nismo bacili. Kako je ovdje, na Črnomercu, bio Vojnotehnički fakultet i škola, za tadašnje "pitomce" postojala je kompletna lektira u velikom broju primjeraka, kao i beletristika. Sve to uredno vodimo i pazimo, iako takav fond nema izgleda za nadograđivanje".
Osnovna je namjera, naravno, nadograđivati stručni fond, časopise i vojnoznanstvenu literaturu. Beletristike ima u svim gradskim knjižnicama.
Informatizacija
Svaka knjižnica mora raditi na informatičkom katalogu, ali planirano je da sve imaju zajednički katalog na kojem će se vidjeti gdje je i u kojoj količini određena građa distribuirana. U tom slučaju sva će građa biti upisana u skladu s pravilima odgovarajućeg jezika za bibliotečnu građu. Namjerava se preuzeti kataloški sustav koji se razvija u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, na taj način će se vojne knjižnice prilagoditi vrhovnoj kući u Hrvatskoj.
|
Gospođa Šarić rado je prihvatila našu zamolbu da u nekoliko riječi uputi poruku potencijalnim korisnicima knjižnice: "Neću pretjerivati i reći da imamo nekakvu strašnu ponudu, ali svakako će se ovdje naći dosta građe. Preporučila bih pripadnicima MORH-a i OS-a da ne zaobilaze knjižnicu, i da je smatraju sastavnim dijelom svoga posla. Živimo u informacijskoj eri i multimedija je općeprisutna riječ. Neki misle da će s njezinom pojavom knjiga otići u zaborav. Neće, i dalje će ostati u modi i biti predmet zanimanja. Samo ćemo je dobivati na različite načine, na papiru, ali i elektronski."
Na kraju, čuli smo i uvjerenje da će se za pola godine vidjeti neki rezultati, posebice što se tiče elektroničkog kataloga i baze podataka jer, ističe voditeljica Šarić: "Kad ne bih vjerovala u pozitivan ishod, ne bih ni radila na svemu ovome". |
