broj 7, studeni 2004.

Jurica MILETIĆ

Zadnja promjena: 17.5.2013.
Welcome to Adobe GoLive 6
RAZGOVOR - brigadni general Walter Spindler, Zapovjednik kabulske multinacionalne brigade
Predsjednik Republike Stjepan Mesić posjetio Središte za obuku pješaštva Šibenik
Vijesti
DNEVNIK VOJNOG PROMATRAČA - UNMOGIP
DNEVNIK VOJNOG PROMATRAČA - MINURSO
Središnja knjižnica ZZIO-a
Mario Fabijanić i obaranje MiG-a 21 iznad Gorskog kotara
"Faust Vrančić" u akciji traganja i spašavanja
Novosti iz vojne tehnike
T-55AGM
Talijanska vojska u tranziciji
Longbow Apache
Bell P-59 Airacomet
PODLISTAK - MORE I POMORSKE BITKE
MILITARIA
WEB INFO







Linkovi
Allgemeine schweizerische militärzeitschrift (Švicarska)
Armáda (Slovačka)
Magazyn wojsk lotniczych i obrony powietrznej (Poljska)
Hungarian defence mirror (Mađarska)
Österreichischen Militärischen Zeitschrift (Austrija)
Forsvarets forum (Norveška)
Revija Slovenska vojska (Slovenija)

Jane's defence
MILITARIA
Švicarski gardisti



Švicarci su organiziranom gardom, s papom kao svojim vrhovnim zapovjednikom, postali za pape Julija II. godine 1505., a na temelju sporazuma koji je sam papa potpisao s kantonima Zürich i Luzern. Ta su dva kantona u Rim poslala 200 pla- ćenika pod zapovjedništvom Petera von Hertensteina kao condottiera i Caspara von Silenena kao kapetana. U Rim su stigli 21. siječnja 1506. i na Trgu sv. Petra primili papinski blagoslov. Taj se događaj smatra danom osnivanja vatikanskog korpusa švicarske garde Cohors pedestris Helvetiorum sacra custodia Pontificis (Pješačka kohorta Helvećana za svetu zaštitu pontifeksa ).
Današnja postrojba švicarske papinske garde jedini je ostatak nekadašnje švicarske tradicije mercenarskih trupa jer je švicarski ustav godine 1874. zabranio novačenje Švicaraca u strane vojne snage, a Sveta je Stolica od tog pravila jedina iznimka.
Švicarski najamnici, odnosno plaćeni vojnici na dobar su glas prvi put došli još godine 1494. kao dio vojske francuskog kralja Charlesa VIII. za vrijeme njegove invazije na Apeninski poluotok. Njihova stega, taktika, kruto držanje i nepokazivanje ikakve milosti u bojevima, za postrenesansnu Italiju bili su veliko otkriće: Francuzi su tad uistinu lako osvojili područja na koja su krenuli i sljedećih će pola stoljeća švicarski plaćenici biti nazočni na svim bojištima Italije. Njihovo tradicionalno naoružanje činili su helebarda (kombinacija sjekire i koplja na dugom drvenom držaču) i mač. Radna odora današnjih gardista je renesansnog kroja i plava je, a na glavama su im beretke. Ceremonijalne su im odore u bojama obitelji Medici (neki izgled te odore vole pripisivati samom Michelangelu), a u posebnim prigodama, osim kacige i prsnih oklopa nose i bijele rukavice i velike ovratnike. Od XVI. sto- ljeća do danas odora je pretrpjela tek neznatne promjene. Ako je već i nije dizajnirao Michelangelo, sva je prilika da je na njezin razvoj utjecao Raffaello koji je svojim slikarskim ostvarenjima uvelike utjecao na talijansku renesansnu modu.

Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH.
Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene