broj 16, siječanj 2005.

Leida PARLOV, snimio Davor KIRIN

Zadnja promjena: 5.3.2010.
Welcome to Adobe GoLive 6
RAZGOVOR - brigadir Renato Mittermayer, načelnik Sanitetske uprave GSOS-a RH
Ministar Rončević na konferenciji za novinare u MORH-u
Vijesti
Rezultati Programa SPECTRA u 2004. godini
ČETVRTI KONTINGENT OSRH U MISIJI ISAF VI
DNEVNIK VOJNOG PROMATRAČA - UNMOGIP
DNEVNIK VOJNOG PROMATRAČA - MINURSO
Medalje Ujedinjenih naroda dodijeljene pripadnicima oružanih snaga Republike Hrvatske (II)
Godišnji sastanak prvih dočasnika Hrvatske kopnene vojske
Tjelovježbom do kvalitetnije vojske
Novosti iz vojne tehnike
Izdaci za vojne nabave u SAD-u
Oklopljeni kamioni
Grčki brod klase Super Vita - brzi, napadački, raketni
Nuklearne krstarice klase California
DOSSIER - Zaboravljene ratne epizode
MILITARIA
Web info







Linkovi
Allgemeine schweizerische militärzeitschrift (Švicarska)
Armáda (Slovačka)
Magazyn wojsk lotniczych i obrony powietrznej (Poljska)
Hungarian defence mirror (Mađarska)
Österreichischen Militärischen Zeitschrift (Austrija)
Forsvarets forum (Norveška)
Revija Slovenska vojska (Slovenija)

Jane's defence
RAZGOVOR - brigadir Renato Mittermayer, načelnik Sanitetske uprave GSOS-a RH
Novi koncept vojnog zdravstva - mobilno, učinkovito i modularno prilagodljivo
Preustroj zdravstva je nužan kako bi se zaštitila zdravstvena struka i kako bi se zdravstvo prilagodilo novom konceptu Hrvatske vojske. To znači da zdravstvo mora imati operativnu spremnost i sposobnost raspoređivanja, s naglaskom na mogućnost brzog i učinkovitog raspoređivanja u zajedničkim operacijama sa snagama saveznika. Cilj preustroja je centralizacija zdravstvenog sustava, jer se tako štedi broj zdravstvenih djelatnika, a uspješno i modularno se pokrivaju sve zadaće zapovjedništava


- preventivna i primarna zdravstvena zaštita moraju biti konstantno dostupne
- prijedlog formiranja tri vojno zdravstvena središta u Zagrebu, Splitu i Osijeku
- jaka intencija za slanje vlastitog medicinskog tima u Afganistan
Novi koncept Hrvatske vojske treba slijediti i vojno zdravstvo. Ono mora biti mobilno i sposobno brzo i učinkovito odgovoriti na izazove sigurnosnog okruženja. Stoga smo o specifičnostima zdravstva u Hrvatskoj vojsci, nužnosti njegovog preustroja, kao i o ulozi vojnog zdravstva u međunarodnim operacijama, razgovarali s načelnikom Sanitetske uprave GSOS-a RH brigadirom Renatom Mittermayerom.

Kako ocjenjujete položaj zdravstva u Hrvatskoj vojci danas i zašto je preustroj zdravstva nužan?
Tijekom prošlih godina, za razliku od Domovinskog rata, došlo je do zanemarivanja uloge zdravstva u vojsci i nije se posvećivalo dovoljno prostora njego- vom razvoju. Preustroj zrdavstva je nužan kako bi se zaštitila zdravstvena struka i kako bi se ono prilagodilo novom konceptu Hrvatske vojske te bilo u mogućnosti realizirati sve zadaće koje će se pred njega u budućnost postavljati. Naime, zdravstvo kao formacija može uskoro biti dodano savezničkim snagama za zadaće zdravstvene evakuacije i spašavanja, a može biti pridodano i civilnim strukturama u slučaju opasnosti na vlastitom teritoriju, za sigurnost građana, te u bilo kojem obliku osiguranja humanitarne pomoći. Mogu se očekivati i zadaće pomoći susjednim državama, u ublažavanju posljedica međunarodnog terorizma, a može biti ugrađeno i u postrojbe ABKO zaštite. Odluke o preustroju zdravstva Hrvatske vojske temelje se na velikom iskustvu vlastitih zdravstvenih snaga tijekom Domovinskog rata, kao i na opsežnoj komparaciji zdravstvenih sustava modernih vojski svijeta, već članica NATO snaga. Cilj preustroja je centralizacija zdravstvenog sustava. Na taj način se štedi broj zdravstvenih djelatnika, a uspješno i modularno se pokrivaju sve zadaće zapovjedništava.

Modularna prilagodljivost
Kad kažete da se zdravstvo mora prilagoditi novom konceptu Hrvatske vojske, što pod tim podrazumijevate?
To znači da zdravstvo mora imati operativnu spremnost i sposobnost raspoređivanja, s naglaskom na mogućnost brzog i učinkovitog raspoređivanja u zajedničkim operacijama sa snagama saveznika. Zdravstvo OS RH treba imati kontrolu i zapovjedništvo, prikupljanje informacija, izviđanje, mobilnost, učinkovitost i modularnu prilagodljivost.

Što znači modularna prilagodljivost zdravstva?


Prigodom posjeta njemačkoj vojnoj bolnici u kampu Warehouse u Kabulu
Već duži niz godina u vojskama svijeta ne postoji kruta podjela na vojne formacije u zdravstvu, već se sve postrojbe mogu modulirati iz više segmenata, odnosno slagati u skladu sa zahtjevom ili prosudbom uporabe postrojbe. Temeljni modul je zadan, procijenjen je od nadležne struke koja mora u njegovom formiranju obuhvatiti sve relevantne čimbenike. Jedan modul je npr. liječnik, med. tehničar, med. tehničar ujedno vozač, zdravstveno vozilo određenog tipa i sva potrebna oprema. Procijenivši zadaće, mi te module možemo dodavati ili oduzimati sukladno potrebama u bilo kojoj situaciji. Važno je napomenuti da su moduli 100% funkcionalni, 100% izmjenjivi i 100% mobilni. Naravno da se to načelo primjenjuje i na višim razinama zdravstvene zaštite, npr. specijalističkoj, samo se onda drukčije određuju moduli (specijalistički tim).

Što sve vojno zdravstvo integrira i koji su to specifični zahtjevi zdravstva u OSRH?
Vojno zdravstvo integrira medicinsku, stomatološku, veterinarsku, farmaceutsku, biokemijsku, psihološku i prehrambeno - tehnološku djelatnost i medicinski dio ABKO.
Specifični zahtjevi zdravstva OS RH su kontinuirana vojna obuka djelatnika zdravstva, zbog dobrog poznavanja specifičnosti vojnog zvanja, visokospecijalizirana medicina rada (izrazit utjecaj vojnog zvanja na oštećenja organizma), te visokospecijalizirana specijalistička zaštita u borbenoj potpori, kriznim situacijama, humanitarnim aktivnostima (zlatni sat).

Na čemu se temelji prijedlog novog ustroja zdravstva?
Prijedlog novog ustroja zdravstva Sanitetske uprave GS-a OSRH temelji se na isključivom zdravstvenom osiguranju preventivne, primarne i dijela konzilijarno-specijalističke zaštite unutar vojnog sustava, pritom neisključujući mogućnost oslanjanja na civilni zdravstveni sustav, kad je vojni nedostupan. Preventivna i primarna zdravstvena zaštita moraju biti konstantno dostupne svim našim snagama, bez obzira na to gdje se djelatnik nalazi.

Tri vojno - zdravstvena središta po novom ustroju
Koje su najvažnije promjene (novosti) u prijedlogu novog ustroja zdravstva?


Sanitetska uprava GS-a novim prijedlogom ustroja predlaže formiranje tri vojno-zdravstvena središta u Zagrebu, Splitu i Osijeku, koji će omogućiti sve preglede u OS RH, od novačenja, sistematskih pregleda (redovitih, izvanrednih), pregleda za vozače, pirotehničare, za djelatnike koji odlaze u misije, do pregleda za izlazak iz OS RH. U središtima će se također od postojećih djelatnika formirati sva zdravstvena vijeća i komisije. Unutar vojno - zdravstvenog središta Zagreb nalazi se Zavod za zrakoplovnu medicinu, u VZS-u Split Zavod za pomorsku medicinu, a u VZS-u Osijek Zavod za medicinu rada kopnene vojske. Cijeli prijedlog temelji se na brzini provedbe zdravstvene zaštite i uštede proračunskog novaca koji se daje vanjskim institucijama. U prijedlog novog ustroja ulaze i liječnici specijalisti koji će osim svog polikliničkog posla u VZS-u biti dodijeljeni u kumulativni radni odnos KBC-u, gdje će redovito prakticirati svoju struku. Također, ti liječnici su nam i čvrsta spona prema civilnim ustanovama i omogućavaju nam brži protok pacijenata koji imaju potrebe za složenu specijalističku zaštitu. U skladu s potrebama Hrvatske vojske oni se mogu izuzimati i dodjeljivati za specijalističke zadaće u međunarodnim mirovnim misijama ili na našem teritoriju.

Prijedlogom novog ustroja predviđeno je i formiranje zapovjedništva zdravstva. Koje bi bile njegove zadaće?
Zapovjedništvo zdravstva mora usklađivati svoje kapacitete, sredstva i strukture, kako za potporu vlastitih oružanih snaga, tako i sa stranim partnerima, te pri tome svakako treba izbjegavati dupliciranje. Zapovjedništvo zdravstva će centralizirati sve snage vojnog zdravstva i na taj će se način najracionalnije i najučinkovitije upravljati ljudskim i materijalnim potencijalima.

Kako ocjenjujete dosadašnju suradnju sa civilnim zdravstvenim ustanovama i mogu li se i tu očekivati neke novine?
Civilne zdravstvene ustanove su u samome početku Domovinskog rata zapravo bile baza i ishodište vojnog zdravstva. Dio medicinskog kadra tih ustanova formirao je vojni sanitet i sve ustanove su prešle na rad u ratnoj shemi zdravstva. Umreženost civilnih medicinskih centara u bivšem sustavu pogodovala je brzoj organiziranosti, te se preko Kriznog stožera zdravstva ubrzo sve ustanove stavljaju u organizirani sustav. Kako smo u jedinstvenom integriranom sustavu zdravstva, a i temelj osiguranja je zajednički preko HZZO-a, suradnja sa civilnim ustanovama je dobra, ali uz osjećaj da slabo participiramo njihove potencijale, koje po zakonskoj regulativi možemo. Naša je tendencija da što više ovladamo tim prostorom na obostrano razumijevanje i suradnju. Suradnja sa civilima je iznimno znanstveno važna. Samo na taj način naši će liječnici pratiti struku.

Na nedavno održanom sastanku dočasnika zdravstvene struke rekli ste da posljednjih nekoliko godina postoji trend odljeva zdravstvenog osoblja iz OS-a. Kako to mislite spriječiti?
Zdravstvo OS RH mora imati kvalificirane i visoko-motivirane ljude koji su sposobni odgovoriti na izazove sigurnosnog okruženja koji postaju sve kompleksniji. Atraktivnost vojno - zdravstvene karijere mora biti osigurana kako bi se omogućilo natjecanje sa civilnim zdravstvom, te privlačenje novih, mladih kadrova. Potrebno je strogo definirati i bodovati napredovanje zdravstvenog kadra kroz OS RH radi izbjegavanja svih nepravilnosti, od dodjela činova do napredovanja na zapovjedne i strukovne dužnosti. Punu pozornost je potrebno posvetiti i dočasničkom kadru, medicinskim tehničarima te i njih u potpunosti uključiti u temeljnu zadaću, liječenje i njegu pacijenata. Medicinski tehničari će u potpunosti, preko svoje uspravnice u dočasničkom lancu, pratiti sve pozitivne promjene prijedloga novog ustroja, kako u činovima, tako i u svom strukovnom napredovanju.

Priprema medicinskog tima za Afganistan
Nedavno ste se vratili iz Afganistana gdje ste posjetili njemačku bolnicu. Koja je bila svrha posjeta?
Da, bio sam u posjetu našem kontigentu vojne policije zajedno s načelnikom GSOS-a RH, ravnateljem VSA i načelnikom Uprave VP-a. Tijekom posjeta obišao sam njemačku vojnu bolnicu smještenu u kampu Warehouse. Bolnica je golema i smještena je pod šatorima. Ima svu potrebnu opremu za samostalno funkcioniranje na terenu. Postoje prijemni odjeli, svi laboratoriji, sva oprema za dijagnostiku, operacijske dvorane, sobe za intenzivnu njegu, itd. Razinu opremljenosti možete najbolje osjetiti kad vidite da imaju CT uređaj koji kod nas imaju samo veliki centri. Svrha posjeta bolnici bila je da vidimo uvjete u kojima naši pripadnici kontingenta imaju zdravstveno zbrinjavanje, te da vidimo mogućnosti slanja našeg medicinskog tima u misiju. Ne moram reći da su njemački djelatnici bolnice oduševljeni mogućnošću da im naši liječnici i medicinski tehničari dođu u pomoć. Taj tim bi bio neovisan o zajedničkom timu iz A3 (Američko - jadranske povelje).

Kako teku pripreme oko slanja zajedničkog hrvatsko-makedonsko-albanskog medicinskog tima u Afganistan?
Pripreme za zajednički tim: hrvatsko-makedonsko-albanski iz A3 intenzivirane su. Nedavno smo imali zajedničku vježbu u Makedoniji koja je služila za upoznavanje ekipa i za usvajanje određenih standarda i zajedničkih procedura u funkcioniranju. Do osmog mjeseca, kada se predviđa slanje tog tima u Afganistan, planiraju se još dva seminara, jedan u Albaniji i jedan u Makedoniji te jedna vježba u Hrvatskoj, i to u šestom mjesecu na poligonu Gakovo, gdje bi se definitivno provjerila spremnost tima, od postavljanja medicinskog šatora, vježba s ranjenicima i njihovo helikoptersko izvlačenje, snalaženje zdravstvenog osoblja u prirodi, vježba iz uporabe zaštitnih ABKO sredstava, uporaba naoružanja za osobnu zaštitu i vježba za uporabu sredstava veze.
Osim tog zajedničkog tima, postoji jaka intencija za slanje vlastitog tima, dakle isključivo našeg, i to u sklopu hrvatskog kontingenta. Za te ljude pokušavamo naći radna mjesta u njemačkoj bolnici, a smještaj u našem kontingentu.


Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH.
Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene