broj 24, ožujak 2005.

Marija ALVIR, snimio Davor KIRIN

Zadnja promjena: 25.7.2014.
Welcome to Adobe GoLive 6
RAZGOVOR - Josip Budimir, pomoćnik ministra obrane za financije i proračun
Diplome korisnicima SPECTRA-e
Provedba tranzicije izdvojenog osoblja u Ličko-senjskoj županiji
Vijesti
PETI HRV CON U MISIJI ISAF VII
DNEVNIK VOJNOG PROMATRAČA - MINURSO

DNEVNIK VOJNOG PROMATRAČA - UNMIL
U RACVIAC-u održan seminar o kontroli lakog naoružanja
Luka Modrić, nogometaš "Dinama" i ročnik sportske satnije
Novosti iz vojne tehnike
Sastavni elementi stabilnosti puščanog zrna
S dvije strane Bospora
Brodski elektromagnetski topovi
Krstarice klase Sverdlov
PODLISTAK - Troja (XIII. st. prije Krista)
MILITARIA
Web info







Linkovi
Allgemeine schweizerische militärzeitschrift (Švicarska)
Armáda (Slovačka)
Magazyn wojsk lotniczych i obrony powietrznej (Poljska)
Hungarian defence mirror (Mađarska)
Österreichischen Militärischen Zeitschrift (Austrija)
Forsvarets forum (Norveška)
Revija Slovenska vojska (Slovenija)

Jane's defence
RAZGOVOR - Josip Budimir, pomoćnik ministra obrane za financije i proračun
Proračun MORH-a neće više padati
"Vjerujem da smo došli do praga, odnosno do najniže razine u visini proračuna i da on više neće padati", optimistično je izjavio Budimir, izrazivši pritom realna očekivanja da će se s nastavkom preustroja i smanjenjem broja zaposlenika smanjiti personalni izdaci, a zaustavljanjem pada proračuna stvoriti pretpostavke za promjenu strukture financijskih izdataka


- izdaci za plaće u 2005. prema planu trebali bi iznositi 69,07%
- u posljednje tri godine MORH uredno izmiruje svoje financijske obveze
- profesionalizacija vojske u idućih pet godina
- udio obrambenog proračuna u BDP-u ove godine 1,87%
Nakon kontinuiranog i višegodišnjeg smanjivanja, u protekloj je godini financijski plan MORH-a u bruto domaćem proizvodu iznosio 1,81%, no preustrojem MORH-a i OSRH-a smanjivao se i broj zaposlenika na čije se izdatke još uvijek troši mnogo veći iznos proračunskih sredstava od optimalnoga. Sve to, i mnogo više od toga, saznali smo u razgovoru s Josipom Budimirom, pomoćnikom ministra za financije i proračun koji se već petu godinu, uglavnom samozatajno i uspješno, bori s brojnim problemima i ograničenjima u tom segmentu.

Koji bi prema Vašem mišljenju bio optimalni udio izdataka za obranu u BDP-u s obzirom na standardne potrebe vojske i realne mogućnosti države?
S jedne strane mi težimo k tome da izdaci za obranu budu što veći kako bismo uspjeli pokriti naše velike potrebe, a s druge strane država ima veliku potrebu provesti određene fiskalne prilagodbe i smanjiti proračunski deficit, jer je za našu zemlju neodrživ veliki proračunski deficit koji može dovesti u pitanje makroekonomsku stabilnost zemlje. Svjesni smo tih ograničenih fiskalnih mogućnosti te velikih potreba i drugih javnih službi, kao što su primjerice zdravstvo i obrazovanje, pa stoga smatramo da bismo sadašnjom visinom proračuna mogli financirati prilagodbu našeg sustava. Dakako da bi izdvajanje od oko 2% BDP-a bio mnogo povoljniji scenarij za provedbu preustroja, koji bismo u takvim okolnostima mogli provesti u optimalnom roku te potpunije i kvalitetnije. No, ako to i ne bude moguće, mi nećemo odustati od naših planova da provedemo preustroj do kraja, te naše oružane snage i cijeli obrambeni sustav organiziramo i svedemo u okvire koje će biti moguće financirati s obzirom na fiskalne mogućnosti zemlje.

U prošlogodišnjem proračunu oko 70% izdataka odnosilo se na rashode za zaposlene. Kakva je situacija u tom pogledu za tekuću godinu?


Plaće za zaposlene u financijskom planu za 2004. godinu iznosile su 71,7%, a za 2005. planiramo da će taj iznos neznatno pasti te iznositi 69,07%, što je vrlo mali pomak na bolje. Naime, mi smo kontinuirano u procesu u kojem se s jedne strane smanjuje broj zaposlenika te usporedo s tim i apsolutni iznos izdataka za uposlene, a s druge strane naš proračun konstantno pada. Takva situacija iz godine u godinu prati preustroj. Koliko mi uštedimo smanjenjem broja zaposlenika, toliko nam se uzme smanjenjem proračuna. Dakle, pad visine ukupnog proračuna neutralizira pad izdataka za zaposlene te oni u strukturi ostaju nepromijenjeni.

Smatrate li da je ovogodišnjim proračunom napokon došao kraj stalnim smanjenjima izdataka za obranu?
Vjerujem da smo sada došli do praga, odnosno do najniže razine u visini proračuna. Dakle, on više neće padati te mi očekujemo da će se sljedećih godina s nastavkom preustroja i smanjenjem broja zaposlenika do planirane veličine smanjiti izdaci za zaposlene, a zaustavljanjem pada proračuna stvorit će se pretpostavke za početak poboljšanja strukture. Ovisno o budućem kretanju proračuna, planiramo takvu strukturu postići u razdoblju od 2010. do 2015. godine te se uklopiti u proporcije prema kojima za zaposlene ne bismo izdvajali više od 50% ukupnih proračunskih sredstava. Očekujemo da ćemo u tom razdoblju uspjeti postići takvu strukturu.

Isplata otpremnina do kraja preustroja


Otpremnine su još uvijek aktualne, napose za DVO. Koliko se dugo čeka od primitka zadnje plaće do isplate otpremnine te do kada će MORH imati takav oblik stimulacije za one koji odlaze iz sustava?
Otpremnine će se sasvim sigurno isplaćivati do kraja preustroja, budući da je to jedan od instrumenata kojima ublažavamo taj stresni trenutak u karijeri, kako djelatnih vojnih osoba tako i civila. To razdoblje čekanja otpremnine nije dugo. Traje od nekoliko tjedana do nešto više od mjesec dana od primitka zadnje plaće. Naime, ta se aktivnost uhodala i u zadnjih godinu dana nismo imali nekakvih velikih prigovora u tom pogledu. Dogodi se ponekad da teškoće s dokumentacijom uspore proceduru, no to u pravilu nije veliki problem. Veći je problem dočekati prvu mirovinu, ali to nije u našoj nadležnosti, no nadam se da će i Mirovinski fond kao i MORH ubrzati tu proceduru kako bi se ljudi koji odu iz sustava mogli tim otpremninama koristiti i za započinjanje novih poslova, a ne za preživljavanje.

Planiraju li se ikakve stimulacije za one koji ostaju u sustavu, kako bi se spriječila negativna selekcija stručnog te napose deficitarnog osoblja?
U preustroju smo se do sada bavili kvantitativnim pomacima na bolje, odnosno sustav se smanjivao jer svi zajedno nismo mogli preživjeti, a zbog toga što su se u tome primjenjivali samo objektivni kriteriji nismo bili u mogućnosti dovoljno voditi računa o kvalitativnim aspektima tog procesa. Na tu žrtvu smo računali i tu smo cijenu morali platiti. Oni koji su ostali u sustavu ove godine još neće znatnije osjetiti učinke novih stimulacija. No svakako ih planiramo ponajprije za one skupine zaposlenika koje zbog njihove stručnosti i kvalitetnog rada želimo zadržati, ili pak, nove privući u sustav.

Kakav bi prema Vašem mišljenju bio optimalan odnos između personalnih izdataka te operativnih troškova i troškova nabave vojne opreme kojim bi se omogućio uravnoteženi razvoj oružanih snaga?
Kao što sam već napomenuo, planiramo izdatke za zaposlene svesti na oko 50%, a bilo bi dobro kad bi na operativne troškove odlazilo 30-ak posto te preostalih 20% za projekte modernizacije i opremanja. Idealan je odnos kada na svaki od tih segmenata odlazi po jedna trećina proračunskih sredstava, no za našu malu vojsku i mali sustav, odnosno malu državu, takav je odnos teško ostvariv. To mogu samo rijetke države koje su prilično militarizirane, no države koje za obranu izdvajaju slične postotke kao Hrvatska to si ne mogu priuštiti.

Brojna dugovanja i nepodmirene obveze godinama su teretile proračun MORH-a. Kakva je danas situacija u tom pogledu te postoje li ikakva dugovanja prema MORH-u?
Posljednje tri godine uredno izmirujemo svoje obveze, i to doslovno u dan, a manjih odstupanja bude uglavnom na prijelazu iz jedne fiskalne godine u drugu, kada se skupi mnogo obveza koje nam ne budu dostavljene na rješavanje tijekom godine. Tako nam je u prošlogodišnjem rebalansu, koji je obavljen potkraj godine, smanjen plan materijalnih rashoda a ni preostali iznos nije nam doznačen iz državnog proračuna, pa smo imali poremećaj koji planiramo tijekom ovog mjeseca u potpunosti eliminirati. No, gubljenje koraka s ritmom dospijeća naših obveza nije nerješiv problem, tako da sad imamo dugovanja od 20-ak do mjesec dana od protoka roka dospijeća, a kako je riječ o relativno niskim iznosima, sasvim sigurno ćemo ih već tijekom ožujka podmiriti.

Profesionalna vojska financijski isplativija


Rješavanje aktualnog pitanja profesionalizacije vojske usko je povezano i s financijskim aspektima. Kakve su Vaše procjene financijskih implikacija profesionalizacije HV-a?
U klasičnoj podjeli tih uloga, profesionalna vojska neosporno više košta nego ročna. No, ako ročnu vojsku svedete na tek nekoliko mjeseci služenja vojnog roka te njegovim skraćenjem izgubite onaj za sustav korisni dio vojnog roka, ročna vojska bazirana na ročnom sastavu može biti čak i skuplja od obučene profesionalne vojske. Naime, ako nema onog dijela vojnog roka u kojem ročnik pridonosi podizanju ukupne borbene sposobnosti te obnaša određene dužnosti i poslove u vojsci, kao što je primjerice stražarska služba, onda se gubi smisao postojanja ročne vojske. Stoga mislim da ćemo ostvariti naše planove i u narednih pet godina uspjeti u potpunosti profesionalizirati vojsku. Nadam se da ćemo uspjeti isfinancirati taj novi model, pokušat ćemo ujedno kapitalizirati sve prednosti koje on sa sobom nosi te na neki način nadoknaditi taj hendikep koji profesionalna vojska sama po sebi proizvodi, a to je nominalno viši trošak njihovih osjetno viših plaća.

Članstvo u NATO-u, kojem teži i Hrvatska, nosi sa sobom određene koristi, ali i troškove. Možete li s financijskog aspekta usporediti prednosti i nedostatke mogućeg ulaska Hrvatske u NATO?
Istina je da to nikad nitko nije kvantificirao pa ni mi jer nema neke računice koja bi to točno pokazala. No, kada bismo htjeli osigurati sami sebe u obrambenom smislu, morali bismo sigurno više sredstava izdvojiti nego strategijom kolektivne sigurnosti. Uostalom, kao članica Partnerstva za mir, te zemlja koja je pred dobivanjem statusa punopravne članice NATO saveza, Hrvatska već uživa određene pogodnosti. Osim toga, angažiranjem postrojbi u našoj regiji NATO je smanjio opasnost za suverenitet naše zemlje. S druge strane, očekujemo da će ubuduće tim globalnim pristupom, odnosno rješavanjem svjetskih kriznih žarišta opasnost za Hrvatsku biti još manja i dalje od njezinih granica. To sa sobom svakako nosi i obvezu podjele tereta izgradnje stabilnog i sigurnog okružja. Na globalnom planu mi smo već uzeli udjela u tome a i nastavit ćemo s tim, budući da je to sasvim sigurno model kojem nema ozbiljne alternative. Naša je obveza da kao članica međunarodne zajednice i sami dijelimo odgovornost i teret, između ostaloga i financijski, rješavanja određenih kriza u svijetu te da tako pridonesemo, koliko je u našoj moći, uklanjanju opasnosti i postizanju opće stabilizacije.

U MORH-u je u tijeku uvođenje sustava planiranja, programiranja izrade i izvršenja proračuna. Koje su prednosti tog suvremenog sustava upravljanja resursima u odnosu na klasični proračunski sustav?
Do prošle godine uvijek smo radili jednogodišnje planove pa je svaka godina bila nulta, a zbog izostanka dugoročnog i srednjoročnog planiranja često se događalo da se počne i ne dovrši cijeli niz novih projekata jer nitko nije skrbio o tome da osigura uvjete za realizaciju tih planova. To su tzv. promašene investicije, a mi smo ih u MORH-u imali mnogo kao što su, primjerice, brojne građevine koje nikada nisu dovršene te još uvijek zjape prazne i propadaju ili one u koje smo investirali novce pa smo ih napustili, zatim projekti opremanja oružanih snaga određenim tehničkim sredstvima kojih imamo previše pa nam ne trebaju ili su zastarjela ili se pak ne uklapaju u našu obrambenu koncepciju. Golemi novci uloženi su u određene investicije koje nikada nisu završene, a mnogi proizvođači naoružanja i vojne opreme bankrotirali su zbog naših lutanja. Tim novim sustavom mi bismo definirali naše dugoročne planove - što će biti hrvatske oružane snage i obrambeni sustav te kako će biti koncipirani i u osnovnim crtama strukturirani. Procesom programiranja dugoročni, desetogodišnji planovi pretaču se u srednjoročne, petogodišnje koji se potom konkretiziraju pa se navode određeni projekti i aktivnosti koje će biti provođene u tom razdoblju, s tim da se pokušava razmotriti sav trošak a ne samo u godini pokretanja. Dakle, ako ćemo kupiti neko sredstvo ili tehniku, odnosno naručiti proizvodnju nečega, onda ćemo financirati i obuku ljudi te stvaranje kapaciteta za uporabu i održavanje, kao i prilagodbu infrastrukturnih uvjeta za prihvat takvog sredstva. To je kompleksan proces koji bez osmišljenog menadžerskog pristupa ne može uspjeti. Naime, nema nikakve razlike između Ministarstva obrane i bilo kojeg trgovačkog društva, osim u tome što oni žele ostvariti profit a mi želimo obaviti svoju zadaću utrošivši što manje novaca i osiguravši što bolje funkcioniranje sustava. I kod njih i kod nas pojavljuje se potreba za kvalitetnim upravljanjem. Donošenje kvalitetnih upravljačkih odluka nije moguće bez višegodišnjih planova, dugoročnih i srednjoročnih, na temelju kojih će biti moguće kvalitetno operacionalizirati naše obveze i isplanirati potrebna sredstva u svakoj tekućoj proračunskoj godini te stoga mi već unatrag nekoliko godina izrađujemo planove za razdoblje od tri godine.

Summary

After a continual downsizing that was going on for several years, last year the MOD financial plan in the GDP amounted to 1.81%. However, the MOD restructuring also reduced the number of employees and the budget expenditures for them are still significantly higher than the optimal ones. We were informed about that and about much more talking to the Assistant Minister for Finances and Budget, Mr Josip Budimir. He also emphasized that the MOD budget will not be cut any more. ?I believe that we have reached the threshold, i.e. the lowest budget level which will not be reduced?, Budimir stated with optimism. He also expressed realistic expectations that personnel expenses will be reduced with the ongoing restructuring and reducing the number of employees. Stopping the budget cut will create presumptions to begin with improving the structure.
For all those who are leaving the system, it is important to know that severance payments will be paid off until end of the restructuring. Those remaining will wait a while for salary increase. According to Budimir's words, expenditures for employees are to be reduced to about 50% in the foreseeable future. About 30% would be allocated for operational expenses and the remaining 20% for modernization and equipping projects.
The planning, programming and budgeting system is underway in the MOD. Budimir emphasized that defining of the MOD long-term plans is the most important advantage of the modern system of managing resources in relation to the classical budget system. He also explained the process from the planning stage to realization.
Having compared the expenses of the draftee army as Croatia has at the moment with the professional army as it is planned in the following five years, he concluded that the professional army is more cost-effective as well as accession to NATO. He added that we would surely have to allocate more funds for an independent security in terms of defence than as part of such collective security. Budimir said that "our obligation as member of the international community is to share responsibility and burden, the financial one also, of solving certain crises in the world. In this way, we would do our best in contributing to removal of danger and achievement of a general stabilization".


Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH.
Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene