broj 25, ožujak 2005.

VREMEPLOV

Zadnja promjena: 17.5.2013.
Welcome to Adobe GoLive 6
Korizmeno-uskrsna poruka vojnog ordinarija mons. Jurja JEZERINCA
Četvrta obljetnica Središta za međunarodne vojne operacije
Vijesti
PETI HRV CON U MISIJI ISAF VII
DNEVNIK VOJNOG PROMATRAČA - UNMOGIP

DNEVNIK VOJNOG PROMATRAČA - MINURSO
Hrvatska udruga vojnih minijaturista
Prvi zimski kamp na Sljemenu
Novosti iz vojne tehnike
Offset u Mađarskoj
Laka kupola CROWS
Bespilotne letjelice za strateška izviđanjai
Pomorska bitka u afričkoj prašumi
PODLISTAK - Maraton (490. prije Krista)
MILITARIA
Web info







Linkovi
Allgemeine schweizerische militärzeitschrift (Švicarska)
Armáda (Slovačka)
Magazyn wojsk lotniczych i obrony powietrznej (Poljska)
Hungarian defence mirror (Mađarska)
Österreichischen Militärischen Zeitschrift (Austrija)
Forsvarets forum (Norveška)
Revija Slovenska vojska (Slovenija)

Jane's defence

leonriz@net.hr
20. ožujka 1852. Objavljena knjiga "Čiča Tomina koliba"
Ropstvo - potpuna vlast jedne osobe nad drugom, stoljećima je bila čest oblik odnosa između ljudi. Abolicionistički pokreti XIX. stoljeća diljem svijeta polako su ukidali taj nehuman oblik društva. Snažan poticaj ukidanju ropstva u SAD-u dalo je jedno književno djelo. Književnica Harriet Beecher Stowe živjela je na granici američkog Sjevera i Juga. Zainteresirano je slušala priče odbjeglih robova o surovoj stvarnosti bogatih plantaža Juga i pravila bilješke za svoje životno djelo. To ju je potaknulo da u abolicionističkim novinama počne objavljivati roman u nastavcima pod nazivom "Čiča Tomina koliba". Nakon izlaska u novinama, roman je u cijelosti objavljen 20. ožujka 1852. Na Jugu je knjiga odmah nakon izlaska stavljena na crnu listu, a ljudi koji su je posjedovali ili su je čitali bili su proganjani. "Čiča Tomina koliba" opisuje mučan život ljudi odvojenih od svojih obitelji, ali i put ka slobodi crnačkog stanovništva. Zbog socijalne angažiranosti te vremena izdavanja, knjiga se smatra jednim od glavnih povoda Američkog građanskog rata. Pobjedom Sjevera ropstvo je zabranjeno 1865. i na Jugu, ali konačna uspostava ravnopravnosti rasa ostala je daleka budućnost.
22. ožujka 1945. Stvorena Arapska liga

Predstavnici Libanona, Sirije, Jordana, Saudijske Arabije, Iraka, Jemena i domaćina Egipta okupili su se 22. ožujka 1945. u Kairu, kako bi osnovali regionalnu organizaciju zemalja Sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Bio je prisutan i predstavnik Palestinaca, koji nije potpisao povelju zato što njegova zemlja u to vrijeme nije imala međunarodno priznatu vladu, ali mu je dopušteno glasovanje kao punopravnom članu. Arapska liga je zamišljena kao organizacija zemalja arapskog govornog područja u vrijeme dok je još trajao II. svj. rat, a i kolonijalna je vlast još bila općeprisutna na tim područjima. Organizacija je poticala ekonomski razvoj regije i zalagala se za rješenje sporova između zemalja članica. Kada je uspostavljena židovska država, zemlje Arapske lige su povele rat za njezino ukidanje, koji je završio potpunim neuspjehom, jer Izrael se nije samo održao, već se i teritorijalno proširio. Poslije toga članice Arapske lige okrenule su se ekonomskom unapređenju svojih zemalja. Osnivaju se arapske telekomunikacijske, poštanske i bankarske asocijacije, a 1965. između zemalja Arapske lige uspostavljeno je i zajedničko slobodno tržište. Osim toga, Liga se zalaže i za kulturni i sportski razvoj članica te za bolji položaj žena i djece u arapskom svijetu. U 90-ima članice Lige donijele su zajedničku izjavu o osudi svih vrsta terorizama, a do danas je, osim zemalja osnivačica, u članstvo pristupilo još 15 arapskih država.


Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH.
Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene