broj 42-43, srpanj 2005.

Josip MARTINČEVIĆ MIKIĆ

Zadnja promjena: 11.4.2014.
Welcome to Adobe GoLive 6
RAZGOVOR - pukovnik Marinko Ogorec, načelnik Odjela bilaterale u Službi za međunarodnu obrambenu suradnju i autor knjige Vojno-diplomatska praksa
London na meti terorista, NATO pruža deklarativnu potporu
CBMTS - "Treći svjetski kongres o kemijskom, biološkom i radiološkom terorizmu"
Vijesti
Otvoreno 42. svjetsko vojno prvenstvo u mornaričkom petoboju
PETI HRV CON U MISIJI ISAF VII
DNEVNIK VOJNOG PROMATRAČA - UNMOGIP
DNEVNIK VOJNOG PROMATRAČA - MINURSO
Satnija za dubinsko izviđanje 350. Vob na pješačkoj hodnji
Drugi ciklus obuke u Campu Ripley u Minnesoti
Završetak regionalnog i 5. prvenstva OSRH u vojnom petoboju
Bojna za razminiranje na razminiravanju u vojarni Luščić i Kamensko
Novosti iz vojne tehnike
Offset u Litvi
Sprječavanje krijumčarenja oružja za masovno uništavanje prekomorskim putevima
Komercijalne satelitske komunikacije za potrebe vojnih korisnika (II. dio)
Kawasaki OH-1 Ninja
Fregate klase Ma'anshan (Type 054)
Mikojan/Gurevič MiG-9 (Fargo)
Dossier - Kronika bliskoistočnog sukoba (VIII. dio)
Militaria
Web info







Linkovi
Allgemeine schweizerische militärzeitschrift (Švicarska)
Armáda (Slovačka)
Magazyn wojsk lotniczych i obrony powietrznej (Poljska)
Hungarian defence mirror (Mađarska)
Österreichischen Militärischen Zeitschrift (Austrija)
Forsvarets forum (Norveška)
Revija Slovenska vojska (Slovenija)

Jane's defence

Offset u Litvi
Obrambena industrija u Litvi nije osobito razvijena, a nabave iz inozemstva se nastoje pokriti offset ugovorima kako bi se pridonijelo gospodarskom jačanju zemlje


Moderni pogoni tvrtke Giraite instalirani u blizini grada Kaunasa u kojima se proizvode komponente NATO streljiva
Kao jednu od tri baltičke zemlje koje su istodobno pristupile NATO-u izdvojili smo Litvu te ćemo je pokušati približiti našim čitateljima sa stajališta offseta ili industrijske kooperacije odnosno kompenzacije, kako se službeno vodi u Litvi. Litva je smještena u istočnoj Europi na Baltičkom moru, s oko 3,6 milijuna stanovnika, a graniči s Rusijom, Poljskom, Bjelorusijom i Latvijom. Industrijski sektor je uglavnom oslonjen na proizvodnju alatnih strojeva, proizvodnju elektromotora i opreme za rafinerije, brodogradilišta manjih brodova, optičke komponente, elektroničke komponente i dr.
Prije 1990. godine u vrijeme SSSR-a na području Litve bili su instalirani znatni kapaciteti za proizvodnju dijelova topničkih oružja, održavanje tenkova i borbenih vozila, kao i održavanje helikoptera i aviona MiG. Nakon 1990. godine sve narudžbe iz Rusije su obustavljene, a industrijski kapaciteti su devastirani što zbog neorganiziranosti, što zbog neriješenog statusa državnog vlasništva. Nakon osamostaljenja i odvajanja od SSSR-a 1991. godine, Litva je intenzivno pripremala svoje gospodarstvo za integraciju u EU i NATO. Da bi što prije zadovoljila uvjete za prijam u NATO, 1999. godine je postignut dogovor parlamentarnih stranaka da se obrambeni proračun s tadašnjih 1,05 % BDP podigne na prosječnih 2 % kao što je i u drugim NATO zemljama. U godinama poslije toga proračun je slijedio trend rasta da bi 2001. godine dostigao svega 1,4 % BDP. Ponovnim dogovorom političkih stranaka trebao je do 2004. godine biti 2 %, no on je i u tim godinama dosegnuo svega 1,7 % BDP. U procesu približavanja NATO-u 2002. godine usvojeno je 12 programa za postizanje strateških ciljeva među kojima je projekt BALTNET regionalnog zračnog nadzora u sklopu odgovarajuće NATO strukture koji su potpomogle Norveška i SAD.

Offset regulativa u Litvi


Litva ne računa u skoroj budućnosti na super moderne avione nego će ostati na avionima L39
Litva je po ugledu na nordijske zemlje još 1997. godine publicirala svoju offset regulativu. Provedba offseta bila je u ovlasti ministarstva obrane i od samog je početka bila nerazumljiva i teško provediva, a s obzirom na tadašnje mogućnosti njihovog gospodarstva zapravo neprovediva. Naglasak je bio na uspostavi dugoročne suradnje sa stranim zemljama u području obrambene industrije, poglavito kad je riječ o direktnom offsetu. Obveza za primjenu offseta je bila jedan milijun USD s uvjetom offseta u 100 % vrijednosti temeljnog ugovora. Offset koeficijenti su se kretali od 1 do 10, a za neispunjenje obveza bili su predviđeni penali u iznosu od 10 % vrijednosti ugovora.
Pozivom na Zakon o javnoj nabavi Republike Litve, vlada je Rezolucijom ? 918. od 15. srpnja 2003. odobrila Procedure za kompenzaciju kada se nabavlja naoružanje, streljivo, eksplozivi i ostala oprema vojne namjene. Rezolucijom je bilo određeno vrijeme od dva mjeseca u kojem je ministarstvo gospodarstva trebalo sastaviti povjerenstvo za kompenzacijske poslove pri nabavi vojne opreme. Isto tako trebalo je uspostaviti koordinaciju s ministarstvom obrane na donošenju Poslovnika o postupanju pri nabavi naoružanja streljiva, eksploziva i druge vojne opreme. Rezolucijom je također navedeno, da ako je potrebno, ministarstvo gospodarstva mora uskladiti proceduru s regulativom EU. Procedure za kompenzaciju u svojih pet poglavlja određuju okvire u kojima se moraju voditi pregovori za uspostavu sporazumao kooperaciji sa stranim partnerom. U prvom poglavlju su definirani osnovni pojmovi vezani za kompenzaciju iz čega se mogu izdvojiti prioriteti prema slijedećem:
  • Poticanje isporuke dobara iz određenih područja Litve
  • Nove investicije u gospodarstvo Litve
  • Opskrba gospodarstva Litve modernim tehnologijama
  • Organizacija proizvodnog procesa u Litvi
  • Uspostava dugoročne suradnje sa stranim partnerima
  • Istraživanja novih tržišta za robu iz Litve
  • Povećanje zaposlenosti u Litvi.


Radio uređaji tvrtke Harris Corporation su zahvaljujući offset sporazumu našli svoje mjesto u oružanim snagama Litve
U drugom poglavlju su definirani uvjeti pod kojima se zahtijeva kompenzacija, a kao prilog procedurama je lista s popisom vojne opreme pri čijoj je nabavi nužna primjena offseta. Procedure se odnose na strane dobavljače kao i na njihova predstavništva u Litvi uvijek kada je vrijednost nabave robe s navedene liste veća od 5 milijuna Lita (cca 1,5 mil. eura).
U trećem poglavlju definirani su prioriteti i područja kojima se daje prednost u ponudi za kompenzaciju. Tako je određeno da se prednost daje proizvodnji naoružanja, streljiva, eksploziva i drugih dobara vojne namjene kao i proizvodnji dobara dvojne namjene u Litvi. Nadalje prednost se daje razvoju modernih tehnologija u području laserske tehnike, biotehnologije, informatičke tehnologije i elektroničke opreme, kao i proizvodnji medicinske opreme. Vrijeme za ispunjenje kompenzacijskih obveza može biti do 10 godina od trenutka potpisa osnovnog ugovora za nabavu roba s posebnog popisa. Isto tako je određeno da se unutar prvih pet godina provedbe offset sporazuma mora ispuniti najmanje 50 % kompenzacijskih obveza. U preostala dva poglavlja određene su kompenzacijske vrijednosti te odgovornost i kompetencije institucija koje participiraju u provedbi kompenzacijskih zahtjeva. Poglavito je opisan odnos između ministarstva gospodarstva i povjerenstva za provedbu kompenzacije te sastav povjerenstva.


Američka tvrtka Raytheon Missile Systems je preko offseta opremila Litvance protuzračnim sustavima Stinger
Kao što je ranije rečeno, na temelju Rezolucije 918, ministarstvo gospodarstva je uredbom 4-355 od 22. rujna 2003. usvojilo Poslovnik za kompenzaciju, Statut povjerenstva za kompenzacijske poslove te potvrdilo sastav povjerenstva. Poslovnik u sedam poglavlja kroz 37 članaka detaljno obrađuje svaki korak od dostavljanja ponude do konačnog potpisivanja sporazuma s inozemnim partnerom. U članku 7. je primjerice propisano da u slučaju kada je zahtjev za kompenzaciju veći od 100 milijuna Lita (oko 30 mil. eura) inozemni dobavljač mora dostaviti kompletni plan kooperacije sa specifičnostima ulaganja u Litvu pri čemu je najmanje 30 % vrijednosti podložno kompenzaciji bez obzira na dodijeljene offset koeficijente. Isto tako člankom 34. je određeno da offset koeficijenti po jednoj operaciji ne mogu biti veći od 3, odnosno zajednički koeficijent (umnožak više njih) ne može biti veći od 5.
Drugi dio uredbe određuje Statut povjerenstva za kompenzacijske poslove. Povjerenstvo je savjetodavna institucija za analize i procjenu aplikacija za kompenzacijske zahtjeve inozemnih dobavljača. Sastoji se od predstavnika ministarstva gospodarstva i najmanje jednog predstavnika ministarstva obrane. Osim njih u povjerenstvo se mogu uključiti predstavnici drugih državnih institucija ili organizacija koje imaju interes za uspostavu kompenzacijskih poslova (Agencija za razvoj, Udruženje industrijalaca, Udruženje komora za trgovinu, industriju i obrt). Određeno je i funkcioniranje povjerenstva te njegova prava za određivanje radnih skupina. U nastavku statuta definiran je rad povjerenstva te postupak donošenja odluke. Trećim dijelom uredbe imenovani su članovi povjerenstva.


Remont i modernizacija helikoptera su znatni kapaciteti Litve pri čemu su angažirane dvije dobro opremljene tvrtke
Završni korak u donošenju offset regulative Litve bilo je donošenje smjernica za uspostavu i implementaciju sporazuma za kompenzaciju, odnosno industrijsku kooperaciju s inozemnim partnerom. Smjernice je povjerenstvo za kompenzaciju prihvatilo 26. travnja 2004., a njima je između ostalog regulirano da će potrebnu pomoć stranim partnerima pružati Agencija za razvoj uz pomoć domaćih poduzetnika.

Obrambena industrija Litve
Nakon osamostaljenja, industrijski sektor se morao restrukturirati kako bi pratio trendove novog političkog usmjerenja zemlje. Velike tvrtke koje su bile uključene u vojno-gospodarski kompleks SSSR-a bile su zatvorene ili su se preorijentirale na proizvodnju novog asortimana proizvoda. U proteklih desetak godina u Litvi je osnovan veliki broj novih tvrtki od kojih su neke specijalizirane i za obrambenu proizvodnju i kao takve nalaze svoje mjesto na domaćem i inozemnom tržištu. Ministarstvo obrane radi na tome da zaposli određeni dio kapaciteta za potrebe oružanih snaga Litve u sklopu svojih proračunskih sredstava, dok se za potpuno zapošljavanje kapaciteta tvrtke moraju same snalaziti na civilnom i inozemnom tržištu.
Obrambena industrija Litve se ne može pohvaliti proizvodnjom tenkova, nema brodogradilišnih kapaciteta za proizvodnju vojnih brodova ni kapaciteta za proizvodnju ili sklapanje borbenih zrakoplova. S malim obrambenim proračunom reda veličine nekoliko stotina milijuna USD (od čega je manji dio namijenjen opremanju) ipak uspijeva zaposliti dio proizvodnih kapaciteta nekolicine vojnih dobavljača. Tu možemo spomenuti vrlo modernu tvrtku Giraite u blizini regije Kaunas, osposobljenu za proizvodnju čahura i drugih komponenata NATO streljiva, te tvrtku Elsis jaku u informatičkoj tehnologiji koja proizvodi radiouređaje i druge komunikacijske sustave za vojsku,


Telefoni SIEMENS serije Euroset proizvode se u tvrtki Skaidula iz Litve
uglavnom u suradnji s američkom tvrtkom Harris Corporation. Isto tako mora se ustvrditi da Litva ima dvije dobro opremljene tvrtke (Helisota i Aviabaltika) koje su opremljene za remont i modernizaciju helikoptera Mi-8/Mi-17 i Ka-32 te aviona An-32 i IL-76. Aviabaltika ima svoja predstavništva u Indiji, Meksiku i Širi Lanki. Osim njih u pilot projekt implementacije offseta uključeno je još petnaestak tvrtki koje se bave opremanjem oružanih snaga Litve. Tu bi se mogle spomenuti tvrtke koje se bave proizvodnjom odjeće i obuće te zaštitne odjeće u smislu ABK zaštite i balističke zaštite. Isto tako moglo bi se spomenuti i tvrtke koje se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda koji se nude i drugim zemljama partnerima u sklopu NATO-a. Nužno je istaknuti da sve tvrtke pretežito nastupaju na civilnom tržištu sa svojim komercijalnim proizvodima.

Zaključak
Kao što vidimo preuzimanjem provedbe offseta od ministarstva obrane, ministarstvo gospodarstva je promijenilo i njegov naziv, pa su sve smjernice promijenile nazive u Procedure za kompenzaciju, napuštajući izraz "offset" što je trend i u većini razvijenih zemalja. Teško je doći do podataka o učincima offseta ili industrijske kooperacije u Litvi budući da se službeni izvori pozivaju na prekratko razdoblje u kojemu bi se ti rezultati mogli prikazati. Prema izjavama predstavnika Litve na konferenciji o offsetu potkraj siječnja ove godine u Helsinkiju (Nordic and Baltic Industrial Co-operation Agreements), izgleda da imaju dosta problema u provedbi offseta te da se pojedini sporazumi rješavaju od slučaja do slučaja kao i određivanje samih offset koeficijenata. Poznato je da je opremanje oružanim sustavima Stinger u


Tvrtka Šatrija osim civilnog programa proizvodi zaštitnu i maskirnu opremu za vojsku
manjem dijelu obuhvaćeno offset obvezama s američkom tvrtkom Raytheon Missile Systems te da je tvrtka Harris Corporation preko offseta opremila dio postrojbi kopnene vojske taktičkim radiouređajima. Opremanje američkom opremom iskoristila je tvrtka Elsis koja je preuzela dio tehnologije i participaciju u isporuci radiouređaja. Naime u tom slučaju je sklopljen tripartitni sporazum između ministarstva obrane Litve, tvrtke Harris Corporation RF i domaće tvrtke Elsis kojim se uređuje kompletiranje i isporuka radiouređaja u Litvi. Litva je jedna od rijetkih zemalja koja vrlo transparentno pokazuje svoju offset regulativu preko Agencije za razvoj kao i ministarstva gospodarstva, što je od velike pomoći potencijalnim sudionicima javnih natječaja za opremanje Litve specijalnom opremom.

Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH.
Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene