- vojni izaslanik je dio diplomatskog predstavništva, ali je u svom radu autonoman i odgovoran svom ministarstvu obrane
- Republika Hrvatska ima 18 vojno-diplomatskih predstvanika u svijetu
|
Knjiga Vojno-diplomatska praksa, koja je nedavno objavljena u izdanju Golden marketinga - Tehnička knjiga Zagreb, autorsko je djelo našeg sugovornika, pukovnika Marinka Ogoreca, načelnika Odjela bilaterale u Službi za međunarodnu obrambenu suradnju. Recenzenti dr. sc. Svjetlan Berković, dr. sc. Stanko Nick i general Miroslav Jerzečić knjigu su ocijenili kao sadržajan i vrijedan rad koji sadrži korisnu i zanimljivu građu o međunarodnim vojnim odnosima i o službi i životu vojnih izaslanika u inozemstvu. Može se reći da je riječ o svojevrsnom priručniku koji zahvaljujući načinu na koji je pisan može poslužiti širokom krugu čitatelja, mnogo širem nego što su vojni izaslanici, djelatnici Ureda za vojne izaslanike i protokol ili onima koji se bave obukom kandidata za te dužnosti. Pukovnik Ogorec se već dugi niz godina bavi poslovima vezanim uz bilateralnu suradnju i vojnu diplomciju, a kako je i sam bio vojni izaslanik u Ruskoj Federaciji, možemo slobodno reći da se veliki dio knjige temelji na spoznajama i iskustvima iz "prve ruke".
Koja je bila ideja vodilja kada ste se odlučili napisati knjigu Vojno-diplomatska praksa?
Osnovno je bilo to što kod nas ima vrlo malo literature iz tog područja, a i ta je uglavnom napisana još u doba blokovske polarizacije, kada je uloga vojnog izaslanika bila potpuno drukčija od ove koju ima danas. Namjera mi je bila napisati knjigu koja će poslužiti našim vojnim izaslanicima koji već rade taj posao, onima koji se za njega tek pripremaju, kao i svim djelatnicima koji rade na poslovima međunarodne vojne i obrambene suradnje. U pisanju knjige mnogo su mi koristila iskustva iz vlastite vojno-diplomatske prakse, i to posebice u definira- nju pojedinih termina, a isto tako i u koncipiranju pojedinih poglavlja, pogotovo onog koje donosi preporuke vojnim izaslanicima.
Kakav je odnos vojne i klasične diplomacije i koje su to specifične zadaće vojne diplomacije?
Vojna diplomacija, kao dio opće diplomacije jedne države, u suvremenoj međunarodnoj konstelaciji ima specifičnu i vrlo odgovornu zadaću.... Njezin povijesni put, od pregovora vojnih zapovjednika o uvjetima kapitulacije i okončanja bitke do visoko obrazovanih diplomata, usko je vezan za razvoj međunarodnih odnosa i diplomacije u globalu.
(Iz knjige Vojno-diplomatska praksa)
|
Vojna diplomacija nije nastala odjednom već se kontinuirano razvijala u sklopu opće diplomacije, tako da je danas u suvremenim međunarodnim odnosima važan oblik međudržavnog komuniciranja. Ona daje veliku potporu klasičnoj diplomaciji. Čak bih mogao reći da se radi o dva paralelna kolosijeka proširivanja ukupnih bilateralnih i međunarodnih odnosa između dvije zemlje.
Prije je uloga vojne diplomacije bila primarno informativno-analitička, dok se danas vojna diplomacija temelji uglavnom na suradnji oružanih snaga zemalja koje međusobno razmjenjuju vojno-diplomatske predstavnike. Ciljevi vojne diplomacije su pozitivna prezentacija vlastitih oružanih snaga, zaštita interesa svojih oružanih snaga u zemlji domaćinu i procjena oružanih snaga zemlje domaćina. Ona pomaže općem razumijevanju i suradnji oružanih snaga dviju ili više zemalja.
Koje osobine mora imati vojni izaslanik da bi mogao uspješno obavljati svoj posao ?
Dobar vojni izaslanik prije svega mora biti fleksibilan u razmišljanju, pristupačan, komunikativan, u kontaktu s ljudima treba biti jednostavan, tolerantan, poznavati dobro jezik, diplomatsku etiku, mora biti uglađen i, naravno, poznavati svoju struku, odnosno vojnu znanost, jer mu je to sastavni dio posla.
|
|
| Tijekom mandata u Ruskoj Federaciji s kolegom iz Velike Britanije |
Vojno-diplomatska predstavništva djeluju u pravilu u sklopu veleposlanstva. Kakav je odnos veleposlanika i vojnog izaslanika?
U načelu vojni izaslanik je bliski suradnik veleposlanika i svih ostalih diplomata u veleposlanstvu. Obaveza mu je da ukoliko treba savjetuje veleposlanika i ostale diplomate o pitanjima iz područja svoje djelatnosti, te ukoliko treba sudjeluje u radu kolegija veleposlanstva. Odnosi su vrlo jasno definirani. Vojni izaslanik je dio diplomatskog predstavništva, ali je u svom stručnom radu u cijelosti autonoman i odgovoran svom ministarstvu obrane.
Što nam možete reći o svojoj vojno-diplomatskoj praksi?
Bio sam prvi vojni izaslanik Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji, tako da sam trebao pri našem veleposlanstvu u Moskvi otvoriti i ustrojiti vojno-diplomatsko predstavništvo. To je bio dosta zahtjevan i odgovoran posao, a veliku pomoć u tome pružili su mi svi djelatnici našeg veleposlanstva, pogotovo tadašnji veleposlanik Hido Biščević i, naravno, moja obitelj. Kada sam došao u Rusiju 2000. godine zemlja je prolazila kroz turbulentno razdoblje, tako da mogu reći da su moje četiri godine provedene u diplomaciji bile vrlo kompleksne. Bilo je mnogo različitih događanja i situacija u kojima smo i moja obitelj i ja mnogo toga naučili. Mislim da sam tijekom boravka u Rusiji napravio dosta, iako se, naravno, uvijek može napraviti više i bolje, ali ne smije se zaboraviti da je diplomacija proces koji traje i da se nikakvi uspjesi ne postižu brzo. Pogotovo ne senzacionalni - diplomacija, pa tako ni vojna, u načelu ne trpi senzacionalizam.
Vojni diplomat je dio globalnog diplomatskog komuniciranja, čiji izvori informiranja su načelno javnog karaktera pa se, sukladno tome, vojni diplomat ne razlikuje u većoj mjeri od "civilnog", jer jednako tako predstavlja svoju zemlju i zastupa njezine interese, preciznije oružane snage.
(Isto)
|
Spomenuli ste obitelj. Kakvu ulogu ima supružnik vojnog izaslanika?
Vrlo veliku. Supružnik je na neki način drugi pol vojno-diplomatskog predstavnika i nositelj velikog dijela protokolarnih obveza i zadaća, i u tom dijelu mora biti vrlo reprezentativan. Kratko rečeno, vojni izaslanik sa supružnikom je tim. Supružnik bi trebao poznavati jedan svjetski jezik i dio diplomatskog protokola koji se odnosi na njega.
Kako ste surađivali s vojnim izaslanicima drugih zemalja koji su bili akreditirani u Rusiji?
Kako s kim. U načelu, kontakti su bili dobri. Najteže mi je bilo uspostaviti kontakte s vojno-diplomatskim predstavnicima latinsko-američkih zemalja, i to prije svega zbog jezične barijere. Oni nisu govorili ni ruski ni engleski, a ja ne znam španjolski, tako da je s njima bilo iznimno teško komunicirati.
Kakva je uloga vojno-diplomatskog zbora i koje su njegove zadaće?
Unutar vojno-diplomatskog zbora sve zemlje imaju formalno jednako mjesto, ali se u praksi ne može reći da svi vojni izaslanici imaju istu važnost, jer to na vrlo konkretan način definira međunarodni položaj i geopolitička uloga njihovih država. To je osobito vidljivo u velikom diplomatskom zboru, kao što je to onaj u Rusiji, koji je brojio više od 200 vojnih diplomata te predstavljao konglomerat različitih ljudi i političkih interesa, nerijetko i međusobno suprotstavljenih.
Što biste istaknuli kao dobre, a što kao manje dobre strane vojno-diplomatskog poziva?
Diplomacija je lijep posao, ali kao i svaki drugi ima i dobre i loše strane. Lijep je utoliko što komunicirate s drugim ljudima, dolazite na mjesta i do informacija do kojih se u načelu teže dolazi, a lošije strane su to što ipak živite četiri godine u stranoj zemlji, što često nije lagano, pogotovo ako imate djecu školske dobi koja se moraju prilagođavati novoj sredini, posebice novim školskim programima. Naravno, mnogo toga ovisi i o tome u kojoj ste zemlji. Treba se priviknuti na novu sredinu, mentalitet ljudi, klimatske prilike. Ja sam se vrlo teško priviknuo na glasovitu ?rusku zimu" i na temperaturu od minus 37 stupnjeva. Ukratko, diplomacija svakako jest izazov, ali ako se želi raditi pošteno, to je ipak naporan posao. Slobodno se može izvući zaključak da je diplomatski poziv naporan izazov.
U knjizi ste se osvrnuli i na razvoj Hrvatske vojne diplomacije.
Raščlamba informacija i formulacija izvješća čine najvažniji segment analitičkog rada vojnog izaslanika. Ujedno to je najkreativniji dio njegove djelatnosti, koji najbolje pokazuje njegovu stručnost i osposobljenost za posao kojim se bavi.
(Isto)
|
Da, smatrao sam da se treba osvrnuti i na to tzv. herojsko doba stvaranja i razvoja hrvatske vojne diplomacije, što je doista i bilo. Počelo se s dva-tri čovjeka a, uvjetno rečeno, prava vojna diplomacija počela se razvijati kad je formiran Ured za vojne izaslanike i protokol. Prvi oblici međunarodne vojne suradnje, pa u skladu s tim i svojevrsne vojno-diplomatske aktivnosti, započele su s dolaskom snaga UNPROFOR-a u Hrvatsku i formiranjem odgovarajuće strukture za vezu s tim snagama. Prvim hrvatskim vojnim izaslanicima, upućivanim na svoje vojne dužnosti još tijekom Domovinskog rata, prioritet je bio promicanje istine o Domovinskom ratu i prezentacija hrvatskih i nacionalnih vojnih ciljeva.
Poslije je u sastavu Ureda za protokol i vojne izaslanike djelovala i Vojno-diplomatska škola koja je, mislim, bila izrazito dobro koncipirana. Školovanje je trajalo pet mjeseci, a izobrazba je obuhvaćala proučavanje osnova diplomacije, protokola i protokolarnih obveza vojnih izaslanika, međunarodnog prava, pojedinih vojno-stručnih predmeta te usavršavanje znanja stranog jezika. Predavači su bili iskusni diplomati iz Ministarstva vanjskih poslova, profe- sori s Fakulteta političkih znanosti, te naši vojni izaslanici. Škola je djelovala do 2000. godine, a ove bi se godine ponovno trebalo nastaviti sa sličnom vojno-diplomatskom izobrazbom.
Koliko Republika Hrvatska ima akreditiranih vojnih izaslanika i kako je organiziran njihov rad?
Od 2002. godine hrvatska vojna diplomacija ima svog predstavnika u Ujedinjenim narodima (DPKO). Valja očekivati da će u perspektivi postrojbe hrvatskih oružanih snaga biti još više angažirane u mirovnim i humanitarnim misijama različitog karaktera... Time se otvara još jedna stranica u razvoju hrvatske vojne diplomacije.
(Isto)
|
Republika Hrvatska ima 18 vojno-diplomatskih predstavnika, i to 15 vojnih izaslanika, jednog pomoćnika vojnog izaslanika i dva vojna savjetnika u sklopu vojnih misija, ne računajući vojnu misiju pri NATO-u, koja je u ustrojbenom sklopu Službe za NATO i PfP. Mandat naših vojnih izaslanika traje četiri godine. Broj mandata nije ograničen, ali se idući može dobiti tek nakon dvije godine provedene u domovini. Inače, trajanje mandata određuje svaka zemlja sebi, a mislim da je diplomatski staž u nekoj zemlji od 3 do 4 godine najoptimalniji. U Rusiji je, na primjer, rekorder u vojno-diplomatskom stažu bio vojni izaslanik Mozambika koji je tamo proveo 22 godine.
Temeljne zadaće hrvatske vojne diplomacije usmjerene su na promoviranje bilateralne obrambene suradnje, širenju razumijevanja i povjerenja i razvoju širokog spektra zajedničkih aktivnosti.
Na multilateranom planu hrvatska vojna diplomacija usmjerena je prije svega na ulazak u NATO, ali ujedno realizira i druge multinacionalne inicijative, pretežito regionalnog karaktera.
(Isto)
|
Naši se vojni izaslanici sastaju jednom godišnje, a takva je praksa i u većini drugih zemalja. Sastanak, ili kako mi kažemo - raščlamba vojnih izaslanika, organizira se kako bi se razmijenila mišljenja, stavovi i upoznalo ostale kolege sa situacijom u zemlji primateljici, te kako bi vojni izaslanici dobili konkretne naputke za svoj rad u idućem razdoblju. U skladu s neispisanom vojno-diplomatskom praksom, uobičajeno je da su vojni izaslanici čina pukovnika-brigadira, a često i generala. Naši propisi navode da je najniži čin koji vojni izaslanik može imati pukovnik, dok je većina naših vojnih izaslanika čina brigadira.
Koliko Vam iskustvo iz diplomacije koje ste stekli tijekom boravka u Rusiji pomaže u sadašnjem poslu?
Sada radim na koordinaciji aktivnosti naših vojnih izaslanika i koordinaciji obrambene bilateralne suradnje s našim zemljama partnerima, tako da mi iskustvo koje sam stekao tijekom boravka u Rusiji uvelike pomaže u radu. Mislim da je to bio dio u mozaiku mojih dosadašnjih aktivnosti koji mi je bio iznimno potreban, mogao bih čak reći i nezaobilazan za obnašanje današnje dužnosti.
|
