broj 51, rujan 2005.
NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE
|
Zadnja promjena: 3.9.2010.
|
|
|
 |
|
|
 |
| Nastavlja se razvoj Boxera? | ||
Iz programa se povukla britanska tvrtka Alvis (sad dio BAE Systems Land Systems), a ostale u Krauss-Maffei Wegmann i Rheinmetall Landsysteme iz Njemačke te nizozemski Stork. No, problemi i dalje prate Boxera. Naime, Nizozemska je, uplašena velikim troškovima razvoja potpuno novog vozila, odlučila potražiti i moguća druga rješenja. Ova bi godina trebala biti odlučujuća jer će se do kraja godine znati planirana cijena serijskog primjerka Boxera pa će se moći izračunati troškovi u odnosu na druge moguće opcije. Ukoliko nizozemska vlada zaključi kako je to preskupo, mogla bi se povući iz programa i okrenuti se nekom jeftinijem rješenju. Pitanje je koliko bi nakon takvog razvoja događaja Njemačka imala snage i interesa nastaviti samostalan razvoj. Među rješenjima koja se razmatraju je i mogućnost industrijske suradnje sa švicarskom tvrtkom Mowag i pokretanje proizvodnje njihovog najnovijeg oklopnog vozila Piranha IV u Nizozemskoj. Razmatra se i mogućnost da dio predviđenih zadaća nizozemske vojske koje je trebao obavljati Boxer preuzme novo borbeno vozilo pješaštva CV9035 Mk III. M. PETROVIĆ |
||
| Novi Vimpelovi projektili | ||
|
Uz "kopnenu" inačicu projektila R-77, Vimpel je na MAKS-u objavio kako radi na poboljšanju projektila zrak-zrak s infracrvenim navođenjem R-73. To je zapravo prvo znatnije poboljšanje tog projektila u zadnjih dvadeset godina otkako se nalazi u operativnoj uporabi. Temeljne promjene provode se u smislu promjene analognih sustava s novom digitalnom elektronikom, ugradit će se nova IC glava za samonavođenje (iako je određeno vrijeme bilo nagađanja kako bi se mogla ugraditi novoprojektirana aktivna radarska glava za samonavođenje 9B-1103M-150, koja je temeljno predložena za ugradnju na poboljšani projektil srednjeg dometa R-77), uz poboljšanje algoritama u softwareu za upravljanje letom projektila. Uz to, znatna pozornost dana je razvijanju obrambenog sustava od protivničkih elektroničkih protumjera. Pretpostavlja se kako postojeći raketni motor neće doživjeti neke znatnije promjene, odnosno modifikacije, iako se predviđa kako će nova inačica projektila R-73 imati do 25 % veći domet, odnosno do 40 km. I. SKENDEROVIĆ |
||
| Velika nabava optičkih ciljnika | ||
Prva serija sastoji se od 104 000 ciljnika. Cijena ciljnika iznosi 610 USD po primjerku pa je vrijednost prve serije malo više od 63 milijuna USD. Pretpostavlja se kako bi ministarstvo obrane za potrebe američke vojske moglo nabaviti oko 800 000 ciljnika. Predviđa se kako će ugovor pokriti nabavu ciljnika tijekom idućih pet godina. Ciljnik RCO spada u obitelj ciljnika ACOG (Advanced Combat Optical Gunsight). Zamišljen je i konstruiran tako da korisniku omogući maksimalno jednostavno i precizno ciljanje. Omogućava brz zahvat cilja u uvjetima bliske borbe ali i precizno prepoznavanje i ciljanje na udaljenostima do 800 metara. Ciljnik rabi tehnologiju dvojne iluminacije končanice i to kombinaciju optičkog vlakna i tricijskog samoiluminirajućeg elementa. Tehnologija osvjetljivanja končanice ciljnika pomoću optičkog vlakna namijenjena je djelovanju u uvjetima dnevne svjetlosti. Za noćbo djelovanje rabi se tricijski samoiluminirajući element. Zahvaljući primjeni tih tehnologija ciljnik ne treba napajati električnom energijom. Ciljnik je dugačak 14,7 cm i težak 422 grama. Vodonepropusan je i ima povećanje od 4 puta, a objektiv je promjera 32 mm. Vidno polje na 100 metara udaljenosti iznosi 7 stupnjeva. Uporaba takvih ciljnika znatno povećava preciznost paljbe u odnosu na uporabu običnih mehaničkih ciljnika. Odluka američke vojske o nabavljanju ogromnog broja ciljnika znači kako će vjerojatno svaki vojnik kojemu je temeljna specijalnost uporaba jurišne puške dobiti optički ciljnik. To će, iako su troškovi nabave znatni, povećati učinkovitost kako pojedinca, tako i cijelih postrojbi. M. PETROVIĆ |
||
| DML Group odabran za modernizaciju topa Mk 8 | ||
|
Modernizacija uključuje zamjenu većeg dijela Mod 0 hidrauličke opreme električnom, s obzirom na to da je kod Mod 1 standarda razvijeno napredno električno paljenje i unaprijeđena je elektronika te će biti ugrađen Mod 1 elektronički dijagnostički paket. Ugovor također uključuje vrlo važnu tehničku potporu u servisu i održavanju te inženjersku i logističku potporu za sve novoobnovljene 114 mm (4,5 inch) Mark 8 topničke sustave radi postizanja što boljih radnih karakteristika. Tvrtka DML ima veliko iskustvo, s obzirom na to da su prije nekog vremena obavili remont na Mod 0 topovima te su postavili i pustili u rad Mod 0 i Mod 1 topove. M. PTIĆ GRŽELJ |
||
| Elektroničko označavanje ranjenika | ||
Cilj je sustava ranjeniku osigurati potrebnu skrb u svakom trenutku. To je osobito važno tijekom transporta ranjenika, kako bi on stalno bio "vidljiv" a osoblje bolnice znalo tko, kada i s kakvim ozljedama stiže na medicinsku obradu. TacMedCS sastoji se od četiri komponente: narukvice s RFID čipom, ručnog RFID čitača, laptop računala i središnjeg podatkovnog servera. Komunikacija između RFID čipa i čitača obavlja se na frekvenciji od 13,56 MHz. Narukvicu ranjeniku stavlja terenski bolničar koji prvi priskače u pomoć te na nju upisuje prve podatke (osobni broj vojnika, prioritet, vrijeme i vrstu rane, a mogu se upisati i drugi podaci). Podaci se zatim kriptiraju 128 bitnom komercijalnom enkripcijom te šalju u središnji podatkovni server putem satelitskog komunikacijskog sustava, trenutačno je to Iridium. Svaki put kada ranjenik prođe kroz medicinski tretman ili instituciju, podaci s RFID narukvice mogu se pročitati i poslati u središnji podatkovni server. Nakon svake medicinske obrade podaci o stanju, dijagnozi, terapiji i slično putem laptopa i satelitske veze također se šalju u središnji server. Lokacija ranjenika se očitava svaki put kada se očita RFID narukvica. Podaci na narukvici se također mogu naknadno dopunjavati. TacMedCS se trenutačno ispituje u terenskim uvjetima. M. PETROVIĆ |
||
| Rusija nudi Indiji MiG-35 | ||
|
Radi se o znatno poboljšanoj inačici borbenog aviona MiG-29M, u koji je ugrađen novi napredniji radar (Tihomirov NIIP Bars-29, s faznim pomakom elektroničke rešetke), nova avionika, napredniji "fly-by-wire" sustav upravljanja avionom, novo naoružanje, te vektorirani potisak. Ta inačica je tijekom svoje razvojno opitne faze nosila oznaku MiG-29OVT, kada je upravo razvoj i primjena vektoriranog potiska privlačila znatno više pozornosti nego druga poboljšanja na avionu. Avion MiG-29OVT spada u zadnju generaciju razvoja "dvadesetdevetke" (Izdelie 9.15), koja je počela sa svojim razvojem tijekom 1991. godine. S ugradnjom vektoriranog potiska započelo se početkom 2003., a prvi probni let obavljen je u kolovozu iste godine. Dosad je MiG-29OVT obavio više od 50 probnih letova, a svoju prvu javnu promociju imao je na ovogodišnjem MAKS-u, kad je i službeno dobio novu tipsku oznaku MiG-35. Nova inačica MiG-35 postat će standard za iduću proizvodnju "dvedesetdevetki", te će tako istisnuti s proizvodih traka trenutačne inačice MiG-29M1 i MiG-29M2. Pomične mlaznice za motorsku skupinu RD-33OVT izradio je proizvođač motora "Klimov" iz Sankt Petersburga, i nose oznaku KLIVT (Klimov Vectoring Thrust). Mlaznice se mogu pomjerati u svim smjerovima, odnosno 15 stupnjeva po vertikali i 8 stupnjeva po horizontali, tijekom svih režima rada motora. I. SKENDEROVIĆ |
||
| Iračka mornarica dobiva korvete i nove ophodne brodove | ||
|
Obje korvete su dio sporazuma za gradnju šest brodova potpisanog između bivšeg iračkog vođe Sadama Huseina i brodogradilišta Fincantieri 1981. godine, no ostale su neisporučene. No, nakon što je izgrađeno svih šest brodova, primopredaja iračkoj mornarici nije bila moguća zbog sankcija Ujedinjenih naroda. Prve četiri korvete iz klase prodane su Maleziji, dvije 1995. i 1996. Preostala dva broda zbrinuta su do danas u brodogradilištu Fincantieri. Pregovori između nove iračke vlade i Italije započeli su 2004. godine te je novi sporazum postignut u drugom kvartalu ove godine. Iračka je vlada početkom godine potpisala 15 milijuna US dolara vrijedan ugovor za izgradnju šest novih ophodnih brodova klase Al Uboor, koji će se graditi u Bagdadu. Stupanje u službu prvog broda iz klase očekuje se u jesen ove godine dok će posljednji brod biti isporučen u kolovozu 2006. Izgradnja ovih brodova počela je prije oslobođenja Iraka, no novim ugovorom o izgradnji došlo je i do promjena na projektu. Novi ophodni brodovi djelovat će u iračkim teritorijalnim vodama, s naglaskom na operacije protiv pobunjenika te zaštitu iračkih naftnih platformi. Novoizgrađeni ophodni brodovi pridružit će se floti iračke mornarice kojoj je početkom 2004. godine isporučeno pet patrolnih brodova 28 metara izgrađenih u Tajvanu. M. PTIĆ GRŽELJ |
||
| Moskovska premijera Ansata 2R | ||
|
Na helikopter, odnosno na donji dio nosne sekcije, postavlja se GEOS 521 elektrooptička turela, a zasad javnosti nisu dostupni detalji o senzorskoj opremi koja se unutra ugrađuje. Bočno na trupu su dva "kratka krila" sa četiri podvjesne točke, na koja su tijekom prezentacija postavljena dva projektila zrak-zrak kratkog dometa s infracrvenim navođenjem 9M39 Igla, te nosač za 7 nevođenih raketa od 80 mm. Bočno na desnu stranu trupa postavljena je Kord 12,7 mm strojnica. Za obranu od protivničkih projektila postavljeni su izbacivači IC mamaca UV-26. Maksimalna poletna težina helikoptera je 3500 kg, a helikopter pogone dva Pratt&Whitney PW207K motora jačine 710 KS svaki. Maksimalna brzina koju Ansat-2R može postići je 300 km/h, a maksimalni dolet helikoptera je 650 km. Razvoj Ansata počeo je još 1993., a tijekom 2001. na moskovskom aeromitingu "MAKS 2001" javno je prikazana prva drvena maketa. Izvorno je zamišljen za civilnu uporabu, te je tijekom 1999. počela njegova prilagodba za vojne svrhe. Pretpostavlja se kako bi Rusija za potrebe svojih oružanih snaga mogla do 2015. nabaviti oko 100 helikoptera Ansat-2R. I. SKENDEROVIĆ |
_usmc.jpg)
Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH.
Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene