Veliki udari
Godine 1967. odnosi između Izraela i susjednih zemalja jako su se zaoštrili. Sirija je sve više podržavala palestinske teroriste, a Sovjetski Savez je u Siriji prikupio informacije na temelju kojih je bio isplaniran veliki udar na Izrael. U istinitost informacija uspio je uvjeriti i egipatskog predsjednika Nasera, pa je cjelokupna egipatska vojska bila mobilizirana. Sredinom svibnja na Sinajskom je poluotoku bilo više od 500 egipatskih tenkova. Egipatska vlada je pritisnula generalnog tajnika UN-a pa je s poluotoka morao povući plave kacige. 23. svibnja 1967. godine Naser (desno) je zatvorio tjesnac Tiran: kroz Sueski kanal više se nije moglo proći. U Izraelu je za ministra obrane postavljen Moshe Dayan (lijevo). Bio je pripremljen preventivni udar za 5. lipnja.
U prvom udaru izraelski su zrakoplovi trebali slomiti egipatsko zrakoplovstvo. Sljedeći dan izraelska je vojska krenula u svoj najveći preventivni udar u povijesti: za samo tri sata uništene su sve neprijateljske zračne snage, a egipatski vojnici počeli bježati. Za samo tri dana Izrael je imao pod nadzorom cijeli Sinajski poluotok. Jordanski kralj Husein zapovjedio je napad saveznika na Izrael. Četrdeset i osam sati kasnije Izrael je nadzirao zapadni Jordan, a pretposljednjeg dana Šestodnevnog rata zauzeli su Golansku visoravan i istočni Jeruzalem.
|
Svjetski poznato brdo Sv. Katarina na Sinaju visoko je 2642 metra, a izraelski grad na najnižoj točki je Tiberias. Izgrađen većim dijelom od bazaltnog kamena, gotovo crne boje, Tiberias je na samo 120 metara, ali ne nad morem, već ispod njegove razine. Mnogi se tuže da im šumi u ušima kada se spuštaju u nj, pa i ne provjeravaju kako im uši reagiraju u Sedomu - najnižoj točki na zemaljskoj površini: 395 metara ispod razine mora.
Stoljećima poznata kao obećana zemlja, Izrael ponovno pokušava u punoj mjeri ispuniti zadana turistička obećanja, što s obzirom na trenutačnu političku i sigurnosnu situaciju nije ni jednostavno, niti lako. Posebne mjere sigurnosti osjećaju se već pri ulasku u zemlju, a onda doslovce na svakom koraku. I bez takvih mjera, susret s Izraelom uvijek je uzbudljiv, bez obzira na to spuštate li se zrakoplovom u zračnu luku Ben Gurion nadomak Tel Aviva ili s palube broda promatrate zlatnu kupolu hrama Bahai podno brda Carmel u Haifi.
Nepodnošljiva lakoća Jeruzalema
|
|
| Američki marinci s otetom japanskom zastavom |
U srazu orijentalne poslovnosti nadmeću se obrtnici različitih struka, pripadnici mnogih naroda, spodobe u različitim tipovima odjeće, koje govore mnogim jezicima i svoje reklamne poruke izvikuju na bezbroj narječja, ali, valjda nigdje na svijetu ta cika i vika nisu tako sudbinski isprepleteni sa zvonjavom crkvenih zvona, povicima mujezina s minareta ili, pak, čantranjem rabina u nekoj od sinagoga.
Jeruzalem, ili Grad mira, neponovljivo je iskustvo, jer grad u ko- jem su Rimljani razorili Drugi hram, čiji je jedino sačuvani zapadni dio postao najsvetijim mjestom židovskog naroda, grad u kojem je Kristu suđeno i u kojem je umoren, i grad iz kojeg je Muhamed otišao u nebo, ne samo da plijeni - Jeruzalem opija nepodnošljivom lakoćom.
|
|
| Memorijalni centar na Golanu |
Sporni vulkanski plato
Da Golanska visoravan nije na Bliskom istoku bila bi tek zemljopisni pojam. Riječ je vulkanskom platou, bez nekih posebnih prirodnih resursa i ograničenih ekonomskih mogućnosti. Smještena je između Izraela, u čijem je danas posjedu, i Sirije koja ga želi natrag. Visoravan na uzvisini od 900 metara duga je 64 kilometra. Nakon I. svjetskog rata visoravan je bila dio sirijskog područja, ali nakon Šestodnevnog rata, godine 1967., postala je izraelski teritorij. Iz njezinih naselja pobjeglo je tada 70 000 ljudi. Danas se te dvije zemlje spore i o pravima na rijeku Jordan, čiji je izvor na sjevernom dijelu Golana.
|
Od kamenih blokova sagrađene kuće novih dijelova grada mame turiste u svoje ulice u kojima su i Knesset (zgrada parlamenta) i Menora (veliki svijećnjak) i vladine institucije u kojima se, osim na Zidu plača, najčešće mogu sresti hasidi u svojim kaftanima i izdaleka prepoznatljivim šeširima. U istom su stilu odjevena i njihova uglavnom mnogobrojna djeca, bez obzira na dob. U tom dijelu grada smješteni su gotovo svi hoteli, koji vrve gostima, a osim hebrejskog, najčešće se čuju jidiš i engleski jezik.
U starijem dijelu grada, neposredno do autobusnog stajališta, uz koje je ne tako davno od podmetnute bombe stradao gradski autobus pun putnika, dokoni turisti, ali i mnogi domaći, napasaju oči na bezbrojnim ljepoticama koje žure u shopping, ili tek opušteno šeću sa sladoledom ili bočicom kakvog osvježavajućeg pića u rukama. Malo je zemalja koje se mogu pohvaliti tolikim ljepoticama.
Suprotnosti - Tel Aviv i Haifa
Od biblijske povijesti do suvremeno opremljenih plaža tek je korak: kupati se u Sredozemnom moru može se u istom onom opuštenom europskom ugođaju kao i na bilo kojoj plaži južnog dijela Europe, no ništa ružnije nije ni na jugu zemlje u Eilatu, ili pak pokraj kakva kibuca na Galilejskom jezeru, u Izraelu bolje poznatom pod hebrejskim nazivom Kineret. Izvrsna prilika da se ruča i izbliza pogleda kibuc: Ginossair ili Deganya, svejedno. I u jednom i u drugom bogat je izbor vegetarijanske kuhinje.
|
|
 |
| Tel Aviv - mondeni život |
Haifa - mirni grad |
Avenije Dizengoff u Tel Avivu ne bi se postidjeli ni Beč sa svojom Kärntnericom, niti Berlin sa svojim Kurfuersterdamom. Sukladno prilikama, konkurencija toj aveniji ne može biti ni njujorška Peta. Butici s najpoznatijim svjetskim markama odjeće i obuće za životni se prostor bore s bezbrojnim restoranima i slastičarnicama.
Posjet hotelima iskustvo je za sebe: europski smisao za red i urednost u okruženju orijentalnih plodova. Prvo kušanje falafela, svojevrsnog vegetarijanskog hamburgera, doživljaj je koji se pamti koliko i prvi susret s ružičastim vinom iz vinograda Carmela ili pak kušanje kalorijama bogatih i čokoladom prelivenih palačinki blinches koje izgledaju kao klonirani oblici savijenog tijesta koje u Budimpešti poslužuje kultni restoran "Gundel".
Ako je Jeruzalem povijest, a Tel Aviv noćni život, onda je Haifa svakako izrazit primjer mirnog grada, kojeg iz svoje otmjene odmjerenosti nikakav europski utjecaj nije uspio otrgnuti.
Pravo mjesto za ukusnu riblju ve- čeru u Haifi je restoran poput "Misadaga" u Bat Galimu, a nije daleko ni glasoviti "Casino". Nije preporučljivo ostati predugo, jer sljedeći dan nudi brojne nove sadržaje: izlet u Nazaret, Kanu Galilejsku i brusionicu dijamanata na jednoj, a Abu Gosh, Jerihon, Mrtvo more i Betlehem na drugoj strani zemlje. Rijeku Jordan da i ne spominjemo.
Iako je Izrael mala zemlja, turističke su pogodnosti velike, a povijesni spomenici brojni. Osobito su pozornosti vrijedni Cezareja, Akko, Jaffa i Abu Gosh, dok Mrtvo more zaslužuje poseban prikaz.
|
