broj 62, prosinac 2005.

Domagoj VLAHOVIĆ, snimio Davor KIRIN

Zadnja promjena: 29.5.2015.
Welcome to Adobe GoLive 6
RAZGOVOR - Nj.E. Jürgen A. R. Staks, veleposlanik SR Njemačke i pukovnik Wolfgang K. P. Schulz, vojni izaslanik SR Njemačke u RH
Malo veći proračun za mnogo veće planove

"Laufer 2005" pokazao nužnost bolje opremljenosti
Nezaobilazna uloga dočasničkog zbora

Novosti iz vojne tehnike
Budućnost Vojnog stožera Europske unije
Oni su zatresli metropolu
Razriješene kontroverze oko japanskog nosača zrakoplova
Tajvanski razarači klase Chao Yang
Beirut 1982.

Allgemeine schweizerische militärzeitschrift (Švicarska)
Armáda (Slovačka)
Magazyn wojsk lotniczych i obrony powietrznej (Poljska)
Hungarian defence mirror (Mađarska)
Österreichischen Militärischen Zeitschrift (Austrija)
Forsvarets forum (Norveška)
Revija Slovenska vojska (Slovenija)

Jane's defence
RAZGOVOR - Uz 50. godišnjicu Bundeswehra
Nj.E. Jürgen A. R. Staks, veleposlanik SR Njemačke i pukovnik Wolfgang K. P. Schulz, vojni izaslanik SR Njemačke u RH
Vojnik nije pojedinac izvan društva
"Kad je riječ o reformama unutar OS RH, te putu u NATO, Bundeswehr je jedan od vaših najvažnijih partnera. Naša podrška se prije svega ogleda u mogućnostima izobrazbe hrvatskih vojnika u Njemačkoj, ali vrlo smo aktivni i na području savjetovanja na raznim drugim područjima. Recimo, od početka ove godine imamo stalnog savjetnika u Personalnoj upravi MORH-a. Nadam se da ćemo vam pomoći u uspostavi obrambenog sustava vođenog na vrlo točan i učinkovit način", istaknuo je pukovnik Wolfgang K. P. Schultz
INTERVIEW - A German E. Jürgen A.R. Staks, Ambassador and Lieutenant Colonel
Wolfgang K.P. Schulz, military attaché of the Federal Republic of Germany to the Republic of Croatia

A soldier is not an individual outside the society
To comprise all or at least most of the interesting topics we could talk about with the Ambassador and military attaché of the FR of Germany to the Republic of Croatia is unfortunately impossible on few pages in our newsweekly. Not only because of the functions and titles of our collocutors but, in the first place, because of their impressive biographies and experience both as diplomats and soldiers. However, the immediate cause for this interview narrowed the number of topics: this is the 50th anniversary of Bundeswehr, an army that is in fact rather young but is an unavoidable factor in today's global efforts towards world stability and peace. That is best seen in Afghanistan where the portion of German units is major. Of course, we cannot neglect extraordinary Croatian-German military relations that are also viewed first in that ?third?, distant Asiatic country. The interview was held in pleasant premises of the German embassy in Zagreb, at the time of the official appointment of Angela Merkel as the first woman chancellor in Germany.

Your Excellency, it is less known that you also are a military officer, in fact Colonel in reserve?
STAKS: Besides professional soldiers and soldiers under contract, we still have conscripts in Germany. Every citizen who turns eighteen years of age should do national service but ever since we reduced the number of army employees we could not admit all of them. Therefore, the number of those who do noncombatant military service has been increased. A relative small number of the young become conscripts. I was drafted to the armed forces in 1960, as a young man. It was completely normal at the time. During one-year service in Regensburg I became a lieutenant and afterwards started studying at law school. However, during and after my studies, I would now and then spend several weeks on military exercises as a reservist. I made gradual progress and finally obtained the current rank of a Colonel (N.B.Germ. Oberst, this is a comparative translation).

A citizen in a uniform
What is specific for German army nowadays?
STAKS: After tragic experiences that preceded 1945, the political leadership in the FR of Germany insisted that every soldier had to be part of the entire society. We gave a form to that standpoint by inventing a language term ?citizen in uniform?. So, a citizen is drafted but first of all remains there as a citizen. In the beginnings, in 1955 and 1956, the armed forces created a separate programme for integrating soldiers in a society, kind of a guide for a citizen in uniform that explains how to harmonize one's positions of a ?citizen? and a ?soldier?. As a soldier, you have special responsibilities towards your government and people. The biggest responsibility is the fact that you have to defend your homeland and people, regardless of possible tragic consequences at the cost of your life. Other armed forces sometimes doubted our new approach but today, 50 years after that ?experiment?, we can say that it was extremely successful. A soldier knows exactly what he has to do, he knows the limits that even his superior must not exceed, he has rights, duties and obligations. All that has been successfully integrated in a big framework of constitutional and legislative responsibilities of the government towards a soldier. A soldier is not an individual outside a society, he belongs to the society, in short, he is ? a citizen in uniform.

How was the process of implementation of the ex DDR army into Bundeswehr carried out?
STAKS: That process was certainly painful in view of all those people who, after years they spent in National People's Army of DDR, were not given opportunity to continue their careers. However, social care was also provided to them. A great number of them have been in Bundeswehr. We had to convince ourselves that the newly recruited accepted all democratic values that are implicit for Bundeswahr and they became ?citizens in uniform?. Our experiences with their integration are excellent; they are exceptionally loyal cadres who are at complete disposal to Bundeswehr with their expertise and knowledge. The best example is LtCol Schulz who is here.

Constant reform and adjustment
LtCol, how did you experience the integration of the previous and actual reform in the German Army?
SCHULZ: I was in the army of the DDR for 24 years and this is my 15th year in Bundeswehr. With regards to previous reforms, I can speak only about what I read or heard from experts for military issues. Some say that the sixth year is underway and others that this is the ninth reform of the Bundeswehr. Everybody agrees that none of the previous reforms was not carried out completely but they succeeded one another and overlapped in time. That is the sign that Bundeswehr is in constant reform and adjustment in its 51st year of existence. With fall of the Berlin Wall, velocity of reforms has intensified to a large degree. There were about 500 000 members of Bundeswehr and 140 000 members in the National People's Army. Of course, it was not possible to integrate all of them in a unitary Bundeswehr since its missions changed after end of the Cold War. We have 300 000 soldiers nowadays that means that the overall downsizing exceeded 50%. That was an enormous material, social and financial effort. We can say that social providing for all those who did not remain was successful. However, some individual destinies were not simple. I am personally happy and grateful that I could continue my career. In the beginning I could not even dream that in 1944 I would become the first officer of the ex National People?s Army (NPA) assigned to Bundeswehr?s intelligence service, later on a military attaché: from 1997 in Belgrade and since 2002 here, in Croatia. To sum up, integration of the NPA soldiers was not a burden but an asset for Bundeswehr because they enriched it with their knowledge.

German soldiers have been present also in these areas within the mentioned international missions?
STAKS: There used to be a very simple terminology for a soldier: he had to defend his country. This is completely different today, perception of a soldier in a free democratic country implies establishing and preserving peace. That needs to be constantly emphasized. German soldiers have not been deployed anywhere, this region included, within some bilateral steps but within UN, NATO or EU missions. Let me express myself in a wider context: EUFOR units are a proof that the Union has possibilities of taking care about its security-political interests, with consent by the UN and NATO. There is a wish to give a signal to EU presence because only South- Eastern Europe where peace and security prevail is capable of accessing the EU one day.

What is your opinion about integration of the army in civilian society and reform of the armed forces in Croatia? What is the extent of assistance of Germany and Bundeswehr?
SCHULZ: There are certain issues and deficiencies, primarily with regards to relevant parliamentary committees for democratic surveillance of the CAF. We would like to see more active committees in that supervision so that full democratic control is achieved. However, that control is sometimes misunderstood. For example, there should be 70 or 80% civilians in the MOD and the CAF to ensure democratic supervision. We think that the right way to ensure control is through parliamentary work. As regards reforms within the CAF and the accession to NATO, Bundeswehr is one of their most important partners. Our support can be primarily seen in possibilities of providing education to Croatian soldiers in Germany but we are also very active in counselling in various other areas. For example, since beginning of this year, we have had a permanent advisor in the MOD Personnel Division. We hope to be able to assist you in establishing a defence system led in a very accurate and efficient manner.

What is your opinion about common activities of Croatian and German soldiers in ISAF?
SCHULZ: For participation in ISAF, Croatia has had our full support from the initiative through preparations and further on. Experiences from the cooperation are exceptionally good, both parties speak very highly about it. It was announced that early next year, additional Croatian units would be deployed to Afghanistan. We are sure that the cooperation with them will be equally successful. The Croatian decision about participation in ISAF is an integral part of your foreign policy. Your soldiers greatly contribute to positive Croatian foreign policy reputation. Croatian citizens should be therefore grateful to them.

Germany has a very strong defence industry, closely linked to Bundeswehr. German manufacturers also cooperate with our Armed Forces to a certain extent. What is the future of that cooperation?
SCHULZ: Unlike many other countries, German defence industry has been completely privatised. There are not direct connections between it and Bundeswehr. The cooperation is based on market laws: the best and the most favourable offers are considered. This is not the case in transitional countries. Many parts of the military industry are still in hands of the state. We have established contacts between German companies and the MOD but unfortunately we cannot say they are positive to the degree we would like them to be. There are many various reasons for that, bureaucratic obstacles but also the fact that Croatia still does not have a defined long-term development strategy when it comes to military industry. There are many German companies here through contacts that we have established. Those are good companies offering various products, including offset offers Croatia could take part in. The Croatian industry could also benefit. We are waiting concrete answers of the Croatian authorities and the MOD. I would like to take this opportunity to encourage them to initiate cooperation.

- vojska Bundeswehra danas broji oko 300 000 vojnika
- njemački vojnik nije pojedinac izvan društva, on je građanin u odori
- za sudjelovanje u ISAF-u Hrvatska ima punu potporu SR Njemačke
- njemačka obrambena industrija u potpunosti je privatizirana

Obuhvatiti sve, ili barem većinu, zanimljivih tema o kojima se moglo razgovarati s veleposlanikom i vojnim izaslanikom Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj nažalost je nemoguće na samo nekoliko stranica u našem tjedniku. I to ne samo zbog funkcija i titula naših sugovornika, nego prije svega zbog njihovih impresivnih biografija i iskustva, što kao diplomata, što kao vojnika. Ipak, izravni povod razgovoru suzio je broj tema: riječ je o obilježavanju 50. godišnjice Bundeswehra, vojske koja je zapravo još prilično mlada, ali je nezaobilazan čimbenik u današnjim globalnim težnjama prema svjetskoj stabilnosti i miru. To se najbolje može vidjeti u Afganistanu, gdje je udio njemačkih postrojbi danas većinski. Naravno, ne smi-jemo zanemariti i izvanredne hrvatsko-njemačke vojne odnose, koji se također ponajprije ogledaju u toj "trećoj", udaljenoj azijskoj zemlji. Razgovor je vođen u ugodnom ambijentu njemačkog veleposlanstva u Zagrebu, upravo u vrijeme službenog imenovanja Angele Merkel kao prve žene kancelara u Njemačkoj.

Vaša Ekscelencijo, manje je poznato da ste i Vi časnik, zapravo brigadir u pričuvi?
STAKS: Osim profesionalnih vojnika i vojnika pod ugovorom, u Njemačkoj još uvijek imamo i ročnu vojsku. Svaki građanin koji navrši osamnaest godina trebao bi odslužiti vojni rok, no otkad smo smanjili broj djelatnika u vojsci, ne možemo ih sve primiti, stoga je povećan broj onih koji služe civilni. Relativno mali broj mladih postaju ročnici. Ja sam bio pozvan u oružane snage 1960., kao mladić. Tada je to bilo posve normalno. Ti- jekom jednogodišnjeg služenja u Regensburgu postao sam poručnik i potom otišao na studij prava. No, tijekom i nakon studija s vremena na vrijeme ponovno sam po nekoliko tjedana kao pričuvnik provodio na vojnim vježbama. Pomalo sam napredovao i naposljetku došao do aktualnog čina brigadira (njem. Oberst, riječ je o usporednom prijevodu, op. a.).

Građanin u odori

Što je danas specifično za njemačku vojsku?

STAKS: Nakon tragičnih iskustava koja su prethodila 1945. godini, političko vodstvo u SR Njemačkoj je inzistiralo da svaki vojnik mora biti dio sveukupnog društva. Taj smo stav uobličili u termin "građanin u odori". Dakle, građanin je pozvan u vojsku, ali u njoj prije svega ostaje građanin. U počecima, 1955. i 1956. godine, oružane snage stvorile su posebni program za integriranje vojnika u društvo, neku vrstu vodiča za građanina u odori u kojoj se objašnjava kako uskladiti svoje pozicije "građanina" i "vojnika". Kao vojnik imate posebne odgovornosti prema svojoj vladi i narodu. Najveća je odgovornost činjenica da morate braniti svoju domovinu i narod, bez obzira na moguće tragične posljedice po vlastiti život. Ponekad je taj naš novi pristup bio dočekan s nepovjerenjem od drugih oružanih snaga, ali danas, nakon 50 godina tog "eksperimenta", možemo reći da je bio ekstremno uspješan. Vojnik točno zna što mora učiniti, zna za granice preko kojih ga ni njegov nadređeni ne smije odvesti, ima prava, dužnosti, obveze i sve je to uspješno uklopljeno u veliki okvir ustavnih i zakonskih odgovornosti vlade prema vojniku. Vojnik nije pojedinac izvan društva, on pripada društvu, ukratko, on je - građanin u odori.

Kako je protekla implementacija bivše vojske DDR-a u Bundeswehr?
STAKS: Naravno da je taj proces bio bolan s obzirom na sve one ljude koji nakon godina provedenih u Nacionalnoj narodnoj armiji DDR-a više nisu imali prilike nastaviti svoju karijeru. No, i oni su soci- jalno zbrinuti. Ipak, velik je broj njih uk-ljučen u Bundeswehr. Morali smo se uvjeriti da novoprimljeni prihvaćaju sve demokratske vrijednosti koje se podrazumi- jevaju za Bundeswehr, i oni su postali "građani u odori". Naša iskustva s njihovom integracijom su izvrsna, riječ je o iznimno lojalnim kadrovima koji u punoj mjeri Bundeswehru stavljaju na raspolaganje svoju stručnost i znanje. Najbolji primjer je nazočni pukovnik Schulz.

Stalna reforma i prilagodba

Pukovniče, kako ste Vi doživjeli integraciju te prijašnje i aktualne reforme u njemačkoj vojsci?

SCHULZ: U vojsci DDR-a bio sam 24 godine, a u Bundeswehru evo već 15. Glede prijašnjih reformi, mogu govoriti samo ono što sam pročitao ili čuo od stručnjaka za vojna pitanja. Neki govore da upravo teče šesta, a drugi deveta reforma Bundeswehra. Svi su suglasni u tome da niti jedna od prethodnih nije provedena u ci- jelosti, nego su slijedile jedna za drugom i pritom se vremenski preklapale. To je znak da je Bundeswehr i u svojoj 51. godini postojanja u stalnoj reformi i prilagodbi. S padom Berlinskog zida brzina reformi se uvelike intenzivirala. Bilo je oko 500 000 pripadnika Bundeswehra, a nasuprot njima 140 000 pripadnika NNA-a (Nacionalne narodne armije). Naravno, nije bilo moguće sve njih integrirati u jedinstveni Bundeswehr, jer su se i njegove zadaće promijenile nakon završetka Hladnoga rata. Danas imamo oko 300 000 vojnika, što znači da je sveukupno smanjenje premašilo 50%. To je bio golemi materijalni, soci- jalni i financijski napor. Može se reći da je socijalno zbrinjavanje svih koji nisu ostali uspjelo. No, neke pojedinačne sudbine nisu bile jednostavne. Osobno, sretan sam i zahvalan što sam mogao nastaviti svoju karijeru. U početku nisam mogao ni sanjati da ću 1994. postati prvi bivši časnik NNA-a u obavještajnoj službi Bundeswehra, te kasnije vojni izaslanik: od 1997. u Beogradu, a od 2002. ovdje, u Hrvatskoj. Ukratko, integracija vojnika NNA-a nije bila teret, nego dobitak za Bundeswehr, jer su ga oni obogatili svojim znanjima.

U sklopu spomenutih međunarodnih misija, njemački su vojnici nazočni i na ovim prostorima?
STAKS: Nekad je za vojnika postojala vrlo jednostavna terminologija: morao je braniti svoju zemlju. Danas je to potpuno drukčije, percepcija vojnika u slobodnoj demokratskoj zemlji podrazumijeva uspostavljanje i očuvanje mira. To uvijek treba isticati. Njemački vojnici nisu nigdje, pa i na ove prostore poslani u sklopu nekakvih bilateralnih koraka, nego u sklopu misija UN-a, NATO-a ili EU-a. Da prijeđem u širi kontekst: postrojbe EUFOR-a dokaz su da Unija ima mogućnosti brinuti se o svojim sigurnosno-političkim interesima, uz suglasnost UN-a i NATO-a. Želi se dati i signal prisutnosti EU-a, jer samo ona Jugoistočna Europa u kojoj vlada mir i sigurnost u stanju je jednoga dana pristupiti EU-u.

Puna podrška sudjelovanju u ISAF-u

Što mislite kako je integracija vojske u civilno društvo i reforma oružanih snaga provedena u Hrvatskoj? Koliko Njemačka i Bundeswehr u tome pomažu?
SCHULZ: Postoje određena pitanja i određene manjkavosti, ponajprije kada je riječ o relevantnim saborskim odborima za demokratski nadzor OS RH. S naše strane voljeli bismo vidjeti aktivnije odbore u tom nadzoru, kako bi se postigla puna demokratska kontrola. No, i ta kontrola se ponekad krivo shvaća, i to tako da npr. u MORH-u i OS-u "treba" biti 70 ili 80 posto civila te da bi se tako osigurao demokratski nadzor. Mislimo kako je ispravan put osiguranje kontrole preko parlamentarnog rada. Kada je riječ o reformama unutar OS RH, te o putu u NATO, Bundeswehr je jedan od vaših najvažnijih partnera. Naša podrška se prije svega ogleda u mogućnostima izobrazbe hrvatskih vojnika u Njemačkoj, ali vrlo smo aktivni i na području savjetovanja na raznim drugim područjima. Recimo, od početka ove godine imamo stalnog savjetnika u Personalnoj upravi MORH-a. Nadam se da ćemo vam pomoći u uspostavi obrambenog sustava vođenog na vrlo točan i učinkovit način.

Kakvo ste mišljenje stekli o zajedničkom djelovanju hrvatskih i njemačkih vojnika u ISAF-u?
SCHULZ: Za sudjelovanje u ISAF-u Hrvatska je od inicijative preko pripreme pa nadalje imala i ima našu punu podršku. Iskustva iz suradnje su iznimno dobra, hvale ju obje strane. Evo, koliko vidimo, najavljeno je da će se početkom iduće godine poslati dodatne hrvatske postrojbe u Afganistan. Uvjereni smo da će i s njima suradnja biti isto tako uspješna. Hrvatska odluka o participiranju u ISAF-u je sastavni dio vaše vanjske politike. Vaši vojnici uvelike pridonose pozitivnoj hrvatskoj vanjskopolitičkoj reputaciji. Zbog toga im hrvatski građani trebaju biti zahvalni.

Njemačka ima vrlo snažnu obrambenu industriju, tijesno povezanu s Bundeswehrom. Njemački proizvođači u određenoj mjeri surađuju i s našim OS. Kakva je budućnost te suradnje?
SCHULZ: Za razliku od mnogih drugih zemalja, njemačka je obrambena industrija u potpunosti privatizirana. Stoga ne postoje izravne veze između nje i Bundeswehra. Suradnja se temelji na zakonima tržišta: razmatraju se najbolje i najpovoljnije ponude. U tranzicijskim zemljama nije tako. Mnogi dijelovi vojne industrije još su u državnim rukama. Uspostavili smo kontakte između njemačkih poduzeća i MORH-a ali, nažalost, ne možemo reći da su oni tako pozitivni kako bismo mi to željeli da budu. Za to postoje mnogi različiti razlozi, birokratske prepreke, ali i činjenica da Hrvatska još nema definiranu dugoročnu razvojnu strategiju kada je riječ o vojnoj industriji. Mnogo je njemačkih tvrtki ovdje preko kontakata koje smo uspostavili. To su dobra poduzeća koje nude razne ponude, uključujući i offset ponude u koje bi se mogla uključiti i Hrvatska. Tako bi profitirala i hrvatska industrija. Čekamo konkretne odgovore hrvatskih vlasti i MORH-a, a želio bih ih ovim putem ohrabriti na suradnju.

Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH.
Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene