|
|
| Umirovljeni su se časnici pokazali kao vrsni predavači, te su nakon završetka službenog dijela predavanja odgovarali na brojna pitanja gostiju |
Predavanje na temu "Prva operacija oslobađanja okupiranog hrvatskog prostora - zapadna Slavonija, jesen - zima 1991/1992. održano je u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest, a predavači su bili umirovljeni hrvatski časnici: brigadni general u mirovini Miro Jezerčić, general pukovnik u mirovini Đuro Dečak, brigadni general u mirovini Rudi Stipčić, general pukovnik u mirovini Miljenko Crnjac, te dr. sc. Anđelko Akrap. Na samom početku predavanja gostima, koji su do posljednjeg mjesta ispunili dvoranu, obratio se ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, mr. Ante Nazor, ukratko predstavivši rad Centra i istaknuvši njegovu ulogu u stvaranju cjelovitog i objektivnog prikaza Domovinskog rata.
Objašnjavajući intencije predavanja na temu zapadne Slavonije, mr. Nazor je istaknuo kako je ono svojevrsni uvod u znanstveni skup koji će se održati krajem ove godine. Zahvalivši domaćinu - Institutu za povijest, kao i nazočnima, ravnatelj Centra predao je riječ prvom predavaču, dr. sc. Anđelku Akrapu, koji je izlagao na temu "Demografske prilike u zapadnoj Slavoniji u XX. stoljeću". U sklopu prezentacije prikazan je presjek podataka o živorođenoj djeci po nacionalnosti majke na odabranim područjima bivše Jugoslavije, pregled udjela stanovništva, prema teritorijalnoj podjeli koja je bila aktualna do prosinca 1992. godine, kao i podaci o udjelima pojedinih nacionalnosti od 1900. do 1991. godine. Osobito je zanimljiv povijesni podatak predavanja bio onaj kako niti u jednom hrvatskom gradu u XVIII., XIX. i prvoj polovici XX. stoljeća Srbi nisu imali, unatoč sustavnom naseljavanju, apsolutnu većinu u populacijskom udjelu.
Oslobađanje Bilogore i Papuka
Nakon izlaganja zanimljive demografske slike, predavačkom je mjestu pristupio brigadni general u mirovini Miro Jezerčić pojašnjavajući temu "Oslobodilačka operacija OZ Bjelovar u zapadnoj Slavoniji 1991/1992. (uvjeti početka, tijek izvedbe i postignuti rezultati)". Objašnjavajući kako je riječ o prostoru iznimno važnom za obranu domovine, jer je upravo na njemu postojala opasnost da zemlja bude raskomadana i rasječena. Govoreći o operacijama oslobođenja Bilogore i Papuka, general je iznio činjenicu njihove provedbe u dvije faze. Pri tome se osvrnuo i na uvjete u kojima su operacije provedene, posebice operacija oslobađanja Papuka. "Obje su operacije imale uspjeha", istaknuo je Jezerčić te dodao kako su bile prvo oslobođenje prostora kojeg je agresor okupirao. Površina oslobođenog područja Papuka iznosila je oko 1000 km2. Izlažući rezultate provedenih operacija, general je između ostalog istaknuo razbijanje velikosrpskog sna i zamisli o izbijanju na crtu Novska - Virovitica, kao i činjenicu kako su hrvatski vojnici nakon toga mogli biti upućeni i u druga područja, na druga bojišta.
Akcije Otkos 10 i Orkan
|
|
| Mr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata ukratko je predstavio rad Centra i istaknuo njegovu ulogu u stvaranju cjelovitog i objektivnog prikaza Domovinskog rata |
Predavanje general pukovnika u mirovini Đure Dečaka odnosilo se na temu "Pripreme i planovi za oslobađanje zapadne Slavonije 1991. i tijek napadačke akcije Otkos 10". Pojašnjavajući situaciju u Hrvatskoj prije početka operacije, general Dečak je istaknuo kako je u to vrijeme moral bio iznimno visok, te je osigurao apsolutnu potporu u provedbi zacrtanih planova. "S druge strane", istaknuo je Dečak "nedostaci koji su mogli utjecati na tijek operacije prije svega su bili nedovoljna obučenost za uporabu tehnike JNA, kao i objektivni uvjeti za pobjedu". Izlažući nadalje o ciljevima operacije istaknuo je kako je već tada svaki vojnik znao za Ženevsku konvenciju, te time i o načinima postupanja sa zarobljenicima i kulturnim spomenicima. "Za sudjelovanje u borbenim operacijama bile su angažirane snage HV-a iz mjesta Bjelovar, Virovitica, Koprivnica, Grubišno Polje i Daruvar, te snage policije iz Bjelovara, Grubišnog Polja, Velikog Grđevca i Virovitice", napomenuo je Dečak, te dodao "2647 boraca učinilo je ovu operaciju uspješnom oslobodivši teritorij od 270 km2, te 21 selo i naselje." Kao zaključak izlaganja generala Dečaka istaknuto je da je neprijatelj na Bilogori doživio potpuni neuspjeh.
O temi "Operativna grupa Posavina u operaciji oslobađanja zapadne Slavonije (napadna operacija Orkan 91., 29.10.1991.-03.01.1992.)" izlagao je brigadni general u mirovini Rudi Stipčić. Upoznavši nazočne s općim stanjem u zapadnoj Slavoniji, pobuni Srba, osnivanju SAO Krajine, problemima koji su iz toga nastali, organiziranju paravojnih formacija, te stanju HV-a na zapadnoslavonskom ratištu, general Stipčić je iznio i podatke o brojčanom stanju postrojbi angažiranih u obrani Nove Gradiške (4230 ljudi). Pojašnjavajući pak osnovnu zamisao operacije Orkan 91., kao i njezinu provedbu i ciljeve, kao zaključak je istaknuo da je njome spriječen daljnji prodor snaga 5. korpusa prema Zagrebu. Na kraju izlaganja predstavljen je kartografski prikaz pobunjenih područja, kao i oslobađanje RH od 1991. do 1995. godine.
Oslobađanje vojarni i naoružavanje postrojbi HV-a
|
|
| Predavanje koje je bilo više nego dobro posjećeno svojevrsni je uvod u znanstveni skup koji bi se trebao održati krajem ove godine |
Posljednji predavač bio je general pukovnik u mirovini Miljenko Crnjac s temom "Napredovanje HV-a sa sjeveroistoka i istoka u operaciji oslobađanja zapadne Slavonije". U tom dijelu predavanja izložen je plan agresije JNA na RH na prostoru Slavonije, opća situacija tog vremena i prostora, te istaknuta osobita važnost, koju je u ratnoj povijesti Hrvatske imalo oslobađanje vojarni čime je omogućen pristup naoružanju, streljivu, te opremi, a potom i njegovom slanju na ona područja gdje je to bilo potrebno. Na kraju predavanja, objašnjavajući razloge nepotpunog oslobađanja zapadne Slavonije, general Crnjac je zaključno istaknuo: "Ne smijemo zaboraviti da je, nakon Oluje, ovo operacija u kojoj je oslobođeno najveće područje, te da joj osobitu važnost zasigurno daje i vremenski kontekst u kojem se odvijala".
Ispraćeni velikim pljeskom, predavači su nakon završenog "službenog" dijela bili na raspolaganju i za pitanja nemalog broja auditorija o ratnim danima u zapadnoj Slavoniji. Kako je na početku istaknuto, ovo je predavanje bilo uvod u znanstveni skup za koji su i sami generali-predavači uputili apel za prikupljanje povijesne građe.
Kako je zanimanje za održano predavanje bio i više nego veliko, sa sigurnošću se može tvrditi da će se zamisao znanstvenog skupa pokazati plodonosnim i kvalitetnim načinom objektivnog sagledavanja Domovinskog rata i ratnih puteva hrvatskih postrojbi. A uz kvalitetne predavače, kakvima su se pokazali umirovljeni časnici, uspjeh budućih nastojanja očuvanja spomena na Domovinski rat postaje očit i siguran.
|
