Sve je počelo na nekadašnjoj Radio televiziji Zagreb u Šubićevoj ulici, a prvi TV kalendar emitiran je u subotu 3. siječnja 1976. u 15 sati i 35 minuta. U početku se nije emitirao nedjeljom, a poslije je termin pomaknut na 17 sati. Ideju da se krene s tim malim "vremeplovom" u filmskom obliku prvi je dao urednik TV Dnevnika Obrad Kosovac, a prihvatili su je tadašnji direktor programa Žarko Božić i urednik informativnog programa Mirko Bolfek. Mala ekipa realizirala ju je za samo petnaest dana. Obradu Kosovcu, kao prvom uredniku, uskoro se pridružio Vladimir Fučijaš. Taj urednički dvojac obilježio je tri desetljeća emisije. Zajedno su je uređivali od 1976. do 1989., kada Obrad Kosovac odlazi na mjesto urednika Dokumentarnog programa, a na uredničko mjesto TV kalendara vraća se 2001. nakon odlaska Vladimira Fučijaša u mirovinu. Prvi suradnici bili su Pavao Cindrić i akademik Matko Peić, a poslije se postupno krug širio. Ipak, jezgra redakcije se uvijek sastojala od samo nekoliko ljudi.
Podsjetnik i putokaz
Od samoga početka, pa sve do danas, osnovni kriterij uređivanja bile su važnije obljetnice iz širokog spektra hrvatske i svjetske povijesti, pod geslom: "Podsjetnik onima koji znaju, a putokaz onima koji žele znati više".
TV kalendar je često istraživao i otkrivao zatajene događaje i prvi prikazivao mnoge nepoznate, izgubljene filmske dokumente. Primjerice, ekipa TV kalendara u suradnji s Hrvatskim povijesnim muzejom u Švedskoj je pronašla i snimila najstarije hrvatske zastave koje potječu iz Tridesetogodišnjeg rata. Otkrila je i prve hrvatske pilote Viktora Klobučara i Dragutina Novaka, te pronašla podatak da je prvi govor na hrvatskom jeziku u Saboru održao podmaršal Vinko Knežević 1809., a ne general Juraj Rukavina 1832., kako se dotad smatralo. S ekrana se mogao čuti glas slavnog hrvatskog pjevača Josipa Kašmana snimljen 1895. godine i vidjeti najstariji sačuvani hrvatski film "Šibenska luka". Također je podsjetila na neobičan susret francuskog cara Napoleona Bonapartea i malog Josipa Jelačića, budućeg hrvatskog bana. U povijesnim istraživanjima uredništvu pomažu i gledatelji koji redakciji otkrivaju nepoznate događaje i ljudske sudbine. Osim njihove potpore, emisija TV kalendar dobila je i različita priznanja kao što je nagrada Društva novinara Hrvatske "Zlatno pero" 1979. godine, ali i mnoge komplimente, pa su mu često tepali "Mali div od 10 minuta", "Mali dokumentarni dragulj" ili "Najdraži profesor povijesti".
Nepoznato o poznatome iz vojne povijesti
U TV kalendaru velika se pozornost poklanja događajima i važnijim datumima iz vojne povijesti, kako svjetske tako i hrvatske. Obilježavaju se gotovo sve važnije bitke, kao i datumi rođenja ili smrti poznatih vojskovođa. Svi prilozi nastoje se što vjernije popratiti filmskom slikom koju pak upotpunjuju i odgovarajući zvukovi. Osim poznatih bitaka i važnih osoba, obrađene su i mnoge manje ili pak potpuno nepoznate, ali često i pomalo neobične teme iz vojne i ratne prošlosti. Tako je zabilježena prva borbena uporaba balona ili primjerice tenka, ali i jedan neobičan i gotovo bizaran događaj kada je francusko konjaništvo u doba francuskih revolucionarnih ratova zarobilo nizozemsku ratnu flotu. TV kalendar je također objavio malo poznatu sudbinu američkog junaka iz Hrvatske Petra Tomića, koji je zbog hrabrosti prilikom japanskog napada na Pearl Harbour posmrtno odlikovan najvišim američkim odličjem Kongresnom medaljom časti. Iz hrvatske ratničke prošlosti uz poznate opsade Kisega i Sigeta te bitke kod Siska obrađena je i malo poznata opsada Gvozdanskog, kada su Turci zauzeli grad mrtvih, jer je posada radije izginula nego se predala.
Emisija TV kalendar redovito je obilježavala obljetnice iz nedavne hrvatske prošlosti, posebice iz Domovinskog rata.
|
|
 |
| Ekipa TV kalendara pronašla je najstarije hrvatske zastave iz Tridesetogodišnjeg rata i... |
... otkrila prve hrvatske pilote |
Ponekad je bila i jedini medij koji je obilježio pojedine važne datume. Uz one poznate, kao što su Krvavi Uskrs na Plitvicama i masakr hrvatskih redarstvenika u Borovom Selu, osnivanje Zbora narodne garde na stadionu u Kranjčevićevoj ulici, pa sve do oslobodilačkih operacija Bljesak i Oluja, TV kalendar je objavio i one zaboravljene. Tako je objavio snimke rušenja dvaju zrakoplova Jugoslavenskog zrakoplovstva kod Šibenika, kada je usklik oduševljenja hrvatskih branitelja "Obadva, obadva! Oba su pala!" podigao moral cijeloj Hrvatskoj. Obrađeno je osvajanje vojarni u Varaždinu, Rijeci i Pločama, potom prelet Rudolfa Perešina sa zrakoplovom JNA iz Bihaća u Klagenfurt, boj na Šibenskom mostu i bitka u Splitskom kanalu.
|
|
| Jezgra redakcije se uvijek sastojala od samo nekoliko ljudi |
TV kalendar je obilježio i važne, ali manje poznate obljetnice poput pogibija legendarnih zapovjednika Damira Tomljanovića-Gavrana i Andrije Matijaša-Pauka ili zrakoplovaca Marka Živkovića, Mirka Vukušića, Ante Plazibata i Rade Grive iz samostalnog zrakoplovnog voda Osijek, koji su letjeli na poljoprivrednim zrakoplovima An-2 i bacali takozvane "bojler-bombe". Osim toga, u emisiji je u rubrici "Nepoznato o poznatome" objavljen i datum prvog emitiranja poznate rodoljubne pjesme "Moja domovina", koja je u teškim ratnim trenucima dizala moral svim stanovnicima Hrvatske.
Statistika za kraj
Tijekom vremena kroz redakciju su prošli mnogi suradnici kojima se može zahvaliti bogatstvo sadržaja i filmskog materijala. Danas u TV kalendaru rade i oni koji se još nisu ni rodili kada se on počeo emitirati. U tri desetljeća povijesti TV kalendar je promijenio samo tri špice, ako zanemarimo prelazak sa crno-bijele na kolor tehniku. Prva špica trajala je do 1994., a posljednja promjena bila je 2003.
Dana 3. siječnja 2006. emitiran je 10179 TV kalendar, što znači da je u proteklih 30 godina emitirano ukupno 101790 minuta ili 1.696 sati ove emisije. Da bi se pregledao cijeli materijal, trebalo bi punih 70 dana sjediti pred televizorom!
|
