broj 68, siječanj 2006.

Ankica ČIŽMEK

Zadnja promjena: 21.8.2014.
Welcome to Adobe GoLive 6
Budućnost Hrvatske je ravnopravno partnerstvo
Tragedija iza koje je ostala velika praznina

Sljeme ostalo najveće, Janica istinska heroina
DNEVNIK VOJNOG PROMATRAČA - UNMOGIP
DNEVNIK VOJNOG PROMATRAČA - MINURSO
Za sve postoji procedura
Oproštaj Drakena
Novosti iz vojne tehnike
Didaktička načela vojne nastave
Međunarodna agencija za atomsku energiju
Korvete klase Baynunah
Gvozdansko
Sarajevo 1992. - 1995..

Militaria.
Web Info.







Linkovi
Allgemeine schweizerische militärzeitschrift (Švicarska)
Armáda (Slovačka)
Magazyn wojsk lotniczych i obrony powietrznej (Poljska)
Hungarian defence mirror (Mađarska)
Österreichischen Militärischen Zeitschrift (Austrija)
Forsvarets forum (Norveška)
Revija Slovenska vojska (Slovenija)

Jane's defence

Međunarodna agencija za atomsku energiju
Nuklearni reaktori trenutačno proizvode električnu energiju za gotovo 1 milijardu ljudi, dajući 16 % ukupne svjetske električne energije. Ovaj je postotak relativno stabilan gotovo desetljeće. Ali upravo u posljednjih nekoliko godina, svjedoci smo promjene u stavu prema nuklearnoj energiji. Brzi rast globalnih potreba za električnom energijom, te rastući naglasak na sigurnoj opskrbi električnom energijom, i rizik od klimatskih promjena, pridonijeli su povoljnoj klimi za ponovna rastuća ulaganja u nuklearnu energiju


S ceremonije dodjele Nobeleove nagrade Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju
U Oslu su 9. prosinca 2005., u gradskoj vijećnici, dr. Mohamed ElBaradei i Međunarodna agencija za atomsku energiju (International Atomic Energy Agency - IAEA), koju je zastupao ambasador Yukiya Amano primili Nobelovu nagradu za mir, za svoj doprinos u sprječavanju širenja nuklearnog oružja i na provođenju politike da se nuklearna energija rabi u miroljubive svrhe i na dobrobit čovječanstvu. Nagradu im je uručio Olle Danbolt Mjos, predsjednik Norveškog odbora za dodjelu Nobelove nagrade.
Mohamed ElBaradei je rođen 17. lipnja 1942. godine u Kairu, u Egiptu.
Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Kairu 1962. godine, a doktorirao na području međunarodnog prava na Pravnom fakultetu sveučilišta u New Yorku 1974. godine. Njegova diplomatska karijera započela je 1964. godine, u egipatskom ministarstvu vanjskih poslova, kada je u dva mandata radio u Stalnoj misiji Egipta u Ujedinjenim narodima (UN) u New Yorku i Genevi (na političkim i pravnim poslovima, te na poslovima kontrole naoružanja i kontrole nuklearnog oružja). Godine 1980. ElBaradei postaje voditelj Međunarodnog pravnog programa u Institutu UN za izobrazbu i istraživanje. Od 1984. godine dr. ElBaradei je i visokopozicionirani član IAEA sekretarijata, obnašajući razne visoke dužnosti. Prije nego što je postao generalni direktor IAEA, obnašao je i dužnost pravnog savjetnika agencije (1984.-1993. godine) i zamjenik generalnog direktora u vanjskim poslovima (1993.-1997. godine). Od 1981. do 1987. godine bio je profesor Međunarodnog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u New Yorku.
Tijekom svoje karijere, radeći kao diplomat, na međunarodnim civilnim poslovima i kao profesor, dr. ElBaradei je postao stručnjak na poslovima i procesima koji se događaju u međunarodnim organizacijama, posebno na području međunarodnog mira i sigurnosti i u stvaranju međunarodnih zakona. Bio je predavač na području međunarodnog prava, širio ideje mira u međunarodnim organizacijama, zalagao se, i zalaže se, za kontrolu naoružanja i mirnodopsku uporabu nuklearne energije, a autor je različitih članaka i knjiga na ovom području.
ElBaradei je također i član International Law association i American Society of International Law.
Desetog listopada 2005. u Budimpešti (WANO Biennial General Meeting), u svom govoru: "Nuklearna energija: Obećanja 21. stoljeća" ponovno je pokazao na sve mogućnosti, ili "pozitivne potencijale" nuklearne energije, smatrajući da su maksimalni dosezi tek u budućnosti.
No "obećanje" mora biti i "jamstvo", jer, mnogo puta se može čuti da je 21. stoljeće nova šansa za nuklearnu energiju. No, kako je rekao dr. ElBaradei, tu moramo biti vrlo oprezni.

Globalni nerazmjer uporabe energije


ElBaradei tijekom primanja Nobelove nagrade
Tijekom posjeta Gani i Nigeriji u siječnju 2004., dr. ElBaradei se osobno ponovno podsjetio na nerazmjer u uporabi električne energije. U Gani je potrošnja po glavi stanovnika 300 kwh godišnje, u Nigeriji 70 kwh godišnje. Ako se to prikaže kao prosječna dostupnost od 8 wata, dakle manje od normalne žarulje, za svakog stanovnika Nigerije, više je nego uočljiv kontrast prema, npr. prosječnih 8000 kwh za stanovnike zemalja OECD, što je više od sto puta na godinu u odnosu na navedene zemlje, i izgleda nam kao potpuni šok.
Energija je svakako gorivo za razvoj. Ovaj nerazmjer i premala količina energije u zemljama u razvoju trebao bi biti glavni pokretač bogatih da usredotoči svoje napore u borbi protiv gladi i bolesti u nerazvijenim zemljama. Ova razlika u potrošnji energije je i uzrok razlika u standardu života u bogatim i siromašnim zemljama.
Približno 1.6 milijardi ljudi - jedna četvrtina stanovništva - nema uopće pristup do modernih energetskih usluga.
U spomenutom govoru, prema riječima dr. ElBaradeia, tri su faktora, koji vode ka rastućim zahtjevima za energijom u desetljećima, koja dolaze:
  • Želja za daljnjim rastom standarda života u razvijenim zemljama
  • Stalni rast stanovništva
  • I nikad prekinut rast proizvoda i tehnologija, koji povećavaju kvalitetu života, ali i troše dodatne količine energije.

Objašnjenje: ako će potrošnja energije u zemljama u razvoju rasti prema svjetskom prosjeku, konačni rezultat će biti 35 postotno povećanje potreba za energijom, gledajući globalno trošenje energije. Dodamo li tome rast stanovništva do 2020. godine, ukupno povećanje će biti 60 %.

Koja će biti uloga nuklearne energije u tim rastućim zahtjevima za energijom?
Nitko ne može dati pouzdan odgovor na to pitanje, ali kako kaže dr. ElBaradei, projekcija IAEA je da će u desetljećima koja dolaze biti znatno veća.
Jer, nuklearni reaktori trenutačno proizvode električnu struju za gotovo 1 milijardu ljudi, dajući 16 % ukupne svjetske električne energije. Ovaj je postotak relativno stabilan gotovo desetljeće. Ali upravo u posljednjih nekoliko godina, svjedoci smo važne promjene u stavu prema nuklearnoj energiji. Brzi rast globalnih potreba za električnom energijom, te rastući naglasak na sigurnoj opskrbi električnom energijom, i rizik od klimatskih promjena, pridonijeli su povoljnoj klimi za ponovna rastuća ulaganja u nuklearnu energiju.
Posebno je to vidljivo u Aziji i Istočnoj Europi, tako da od 24 nuklearne jedinice koje su u gradnji, na ova dva područja svijeta otpadaju 22.
Nesreća u Černobilu 1986. godine ubrzala je stvaranja Svjetske udruge nuklearnih operatera, i revolucionarizirala pristup IAEA prema sigurnosti nuklearnih elektrana. Obje organizacije su stvorile široku mrežu, kojom se može nadzirati rad, uspoređivati sigurnosne prakse i izmjenjivati operativni podaci, kojim se poboljšava sigurnost izvedbe.


Međunarodna agencija za atomsku energiju ima više od 2000 zaposlenih
U svom govoru 7. studenog 2005. godine u Washingtonu, DC, SAD, na 2005 Carnegie Internacional Non-Proliferation Conference, dr. ElBaradei je ponovno ponovio da su četiri pojave radikalno proširile sigurnosno područje, o kojem treba voditi računa: pojava tajnih mreža opskrbe nuklearnim materijalom, širenje tehnologije nuklearnog gorivog ciklusa, nastojanja sve većeg broja zemalja da stvore nuklearno oružje i deklarirane ambicije terorista diljem svijeta da uporabe oružja za masovno uništenje.
Svjetski vođe su suglasni da nuklearno oružje i nuklearni terorizam predstavljaju prijetnju broj jedan danas u svijetu. Mnogi ljudi diljem svijeta su stoga bili razočarani pomanjkanjem bilo kakvih usuglašenosti ili sporazuma na Review Conference of the Treaty on the Non-Proliferation of Nuclear Weapons prošlog svibnja. Još bliže, bili su šokirani kada je Svjetski summit UN-a potpuno propao, u odnosu na svoju deklaraciju u kojoj nisu niti spomenuti termini "neširenje nuklearnog oružja" ili "nuklearno razoružanje".
U svom govoru dr. ElBaradei predlaže četiri "poluge" (mjere), kojima bi se trebalo djelovati i postići željene ciljeve:
1. učinkovitost nuklearne verifikacije
2. kontrola osjetljive nuklearne tehnologije
3. zaštita nuklearnog materijala i
4. ispunjavanje obaveza.

U svom govoru u povodu dodjele nagrade dr. ElBaradei ističe:
UN su locirali pet kategorija, koje su najveća opasnost za čovječanstvo:
1. Siromaštvo, infektivne bolesti, i uništenje okoliša
2. Oružani sukobi - državni i građanski ratovi
3. Organizirani kriminal
4. Terorizam i
5. Oružja za masovno uništenje.

To su prema njemu i osnovne zadaće IAEA-e, kojoj je na čelu već treći mandat.
Ovo su sve "prijetnje bez granica"- gdje su nacionalni sustavi sigurnosti potpuno nemoćni u njihovom sprječavanju. No, što je još važnije, ovo nisu odijeljene ili zasebne prijetnje. Kada zagrebemo ispod površine, pronalazimo da su blisko povezane i u međusobnoj ovisnosti.
Prije petnaestak godina, kada je završio "Hladni rat", mnogi su se nadali da će doći do novog poretka u svijetu, svijeta s više humanosti, svijeta koji će se temeljiti na pravičnosti.
No, možemo srušiti zidove između istoka i zapada, no još uvijek nam ostaju duboke razlike između sjevera i juga, i mostovi koje treba izgraditi između siromašnih i bogatih.
Osvrnimo se na rad u pomoći nerazvijenima. Prošle godine, zemlje svijeta su potrošile više od 1 bilijuna dolara na naoružanje. A istodobno, samo 10 % od te sume bio je doprinos pomoći zemljama u razvoju, oko 80 milijardi dolara, kao službena pomoć za više od 850 milijuna ljudi koji gladuju diljem svijeta.
No, ne čudi zato da i siromaštvo stvara konflikte. Od oko 13 milijuna mrtvih, koji su bili žrtve oružanih sukoba, u posljednjih deset godina, gotovo 9 milijuna se odnosi na podsaharsku Afriku, gdje žive najsiromašniji od siromašnih.
U promijenjenom stanju stvari veliki je izazov crno (ilegalno) tržište nuklearnim materijalom i nuklearnom opremom, širenje nuklearnog oružja i osjetljivih nuklearnih tehnologija, te stalna stagnacija u nuklearnom razoružanju.
"I nemam ni najmanje sumnje", rekao je dr. ElBaradei u svom govoru tijekom dodjele Nobelove nagrade za mir, "da ako želimo izbjeći samouništenje, tada nuklearno oružje ne smije biti dio naše kolektivne svijesti, i ne smije imati nikakvu ulogu u našoj sigurnosti".
Na završetku svog govora dr. ElBaradei je rekao da je potpuno svejedno vjeruje li netko u evoluciju, nastanak od inteligentnih civilizacija, božje stvaranje, jedno je sigurno. Od početka ljudske civilizacije, ljudska je vrsta vodila ratove, koji su bili ili zbog religioznih razloga, ideoloških, etničkih ili zbog nekih drugih razloga. I nijedna se civilizacija nije željela odreći svojeg najmoćnijeg oružja.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA)
Međunarodna agencija za atomsku energiju (International Atomic Energy agency- IAEA) je ustanovljena kao autonomno tijelo 29. srpnja 1957. godine. Osnovni cilj je bio promoviranje uporabe nuklearne energije u miroljubive svrhe i sprječavanje njene uporabe u vojne svrhe. Bio je to odgovor na duboki strah i očekivanja, kao rezultat otkrića nuklearne energije.

Predsjednik SAD Dwight Eisenhower je već 8. prosinca 1953. godine u svom govoru "Atomi za mir" na Generalnoj skupštini UN, predvidio stvaranje međunarodnog tijela, koje će kontrolirati i razvijati uporabu nuklearne energije.
Ova je ideja pomogla u oblikovanju i stvaranju statuta IAEA, koji je jednoglasno prihvatila 81 zemlja u listopadu 1956. godine. U statutu su navedena tri stupa rada Agencije:
  • Verifikacija i nadzor (Inspektorat Agencije već više od četiri desetljeća provodi inspekcije i verifikacije, kojima se potvrđuje da nuklearni materijal i aktivnosti nisu korišteni za vojne svrhe)
  • Sigurnost (IAEA pomaže zemljama članicama da poboljšaju svoju sigurnost i pripreme se za slučaj nesreće, odnosno izvanrednog događaja. Rad se temelji na međunarodnim konvencijama, standardima i savjetima stručnjaka, eksperata za određena područja.)
  • Znanost i tehnologija (IAEA je središnje mjesto s kojeg se pokreće miroljubiva primjena nuklearne znanosti i tehnologije za kritične potrebe u zemljama u razvoju. Rad uključuje borbu protiv siromaštva, bolesti i zagađenja okoliša, i ostale ciljeve u svrhu postizanja održivog razvitka.)

U godinama koje su slijedile nakon što je agencija stvorena, bilo je uistinu teških trenutaka. No nakon 1962. godine i "Kubanske" krize, i SSSR i SAD su počele s razmišljanjima o kontroli nuklearnog naoružanja.
Godine 1961. IAEA je otvorila Laboratorij u Seibersdorfu, u Austriji, otvarajući tako mogućnost globalnog istraživanja i suradnje na nuklearnom planu. Te je godine Agencija potpisala i trilateralni sporazum s Monakom i Oceanografskim institutom, koji je vodio Jacques Custeaou, kako bi se mogli istraživati učinci radioaktivnosti u moru.


Međunarodna agencija za atomsku energiju potiče miroljubivu primjenu nuklearne energije
Kako je rastao broj zemalja "korisnica" nuklearne energije, rasla je i zabrinutost. Francuska se pridružila "klubu" 1960. godine, a Kina 1964. godine (zaokružujući tako brojku na 5: SAD (potpisnica 1968. godine), Rusija (potpisala 1968. godine), Velika Britanija (potpisala 1968. godine), Francuska (potpisala 1992. godine) i Kina( potpisala 1992. godine).
Stoga ću se u nastavku članka više osvrnuti na Agencijin rad na promociji znanosti i tehnologije.
Oko 840 milijuna ljudi diljem svijeta - jedan od svakih pet u zemljama u razvoju - pati od gladi ili loše prehrane. U manje od dvadeset godina od danas (prema projekciji) još 680 milijuna ljudi , od onda predviđenih 8.3 milijarde će gladovati.
Stoga je jedan od osnovnih zadataka da se hrana koja se proizvede, mora biti bolje zaštićena i konzervirana. Rad IAEA udružen s radom FAO (Food and Agricultural Organisation) UN radi na projektima kako da se bolje sačuva proizvedena hrana, odnosno kako da se izbjegnu gubici uroda ili stoke od nametnika, odnosno bolesti.
Znanstvenici specijalizirani za tlo u Bangladešu i Zimbabveu su pronašli način kako da povećaju proizvodnju usjeva koristeći se prirodnim "biognojivima". Njihov rad uključuje gnojiva koja proizvodi rhizobia bacteria.
Kada se primjenjuje tretman ovom bakterijom, na sjeme odgovarajućih žitarica, kao što su grašak ili soja, oni stimuliraju proizvodnju korijenskih čvorića, koji mogu biološki proizvoditi dušik iz zraka i pospješiti rast bilja. Zimbabve je na taj način udvostručio svoju proizvodnju soje, bez uporabe skupih umjetnih gnojiva.
U Bangladešu, studije su pokazale, da se uporabom biognojiva proizvodnja može povećati za četvrtinu.
Najnovija primjena je i u Pakistanu, gdje je ista metoda primijenjena kod uzgoja riže.
Sva ta istraživanja, kao i sve kontrole provedene su uporabom izotopnih tehnika.
U rumunjskoj poljoprivrednici su također imali koristi od ovih izotopnih studija, koje su bile usmjerene na ekonomičniju uporabu kemijskih gnojiva. Metodom su poboljšani rezultati i povećana dobit poljoprivrednika kod uzgoja kukuruza za 217 milijuna USD, pri čemu je još dodatno ušteđeno 60 milijuna USD , koji bi bili potrošeni na gnojiva.
U Meksiku, SAD, Libiji, Tanzaniji, Zanzibaru, Čileu, Belizeu, Hondurasu i Salvadoru, projektni timovi su uspješno pobijedili nametnike, koji su bili uzrok gubicima prije sjetve. Primijenjen je postupak metode zračenja, koji se temelji na tehnici sterilizacije insekata, biološkoj metodi koja je razvijena u Laboratorijima Agencije. Ovom primjenom nacionalne ekonomije su uštedjele više od 3,5 milijardi USD na godinu.
Najveće uštede u SAD-u i Meksiku postignute su u borbi protiv nametnika, mušice-krvopije koja je napadala stoku.
Jednaka borba protiv drugih nametnika vodi se i u dijelovima Afrike.
Znanstvenici FAO i Agencije uspješno su riješili i probleme oko istrebljivanja muhe ce-ce.
U Kini i Peruu suočeni su sa potrebom povećane proizvodnje. Uzgajivači se koriste tehnikama mutacije, kako bi postigli te ciljeve.

IAEA u brojkama
  • 139 zemalja članica.
  • 65 sporazuma sa vladinim I nevladinim organizacijama širom svijeta
  • 48 godina rada.
  • 2244 zaposlenih
  • proračun 304 milijuna USD za 2004., uz dodatnih izvanproračunskih 54,5 milijuna.
  • 2618 eksperata I predavača
  • 2296 sudionika na predavanjima I susretima
  • 2041 sudionika na treninzima
  • 1444 znanstvenika suradnika.
  • 2 međunarodna laboratorija I istraživačka centra.
  • 130 aktivnih istraživačkih projekata.
  • 200 izdanih publikacija (2004. godina).

Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH.
Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene