broj 71, veljača 2006.
NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE
|
Zadnja promjena: 11.5.2012.
|
|
|
 |
|
|
 |
| Nizozemska nabavlja BvS 10 | ||
Korisnici Vikinga će biti nizozemski marinci, a vozila će biti gotovo identična inačici koju rabe britanski marinci. Nizozemska će za 74 vozila platiti 79 milijuna eura. BvS 10 će dopuniti, a dijelom i zamijeniti 156 postojećih sličnih vozila Bv 206 koja rabe nizizemski marinci. BvS 10 je ustvari poboljšana i oklopljena inačica vozila Bv 206. Model Bv 206 je u sastavu marinaca od početka 1990-ih i intenzivno je rabljen u mirovnim misijama u Bosni i Hercegovini, Kambodži, Eritreji, Haitiju te tijekom brojnim međunarodnih vježbi izvan granica Nizozemske. Marinci planiraju zadržati 107 vozila Bv 206, dok je za ostatak procijenjeno kako su u lošem stanju pa će se otpisati. Sva vozila Bv 206 koja ostaju u službi proći će remont i modernizaciju. Od 74 nova BvS 10, 46 će biti u inačici oklopnog transportera, 20 u inačici zapovjednog vozila, četiri će biti u inačici vozila za izvlačenje te četiri u ambulantnoj inačici. M. PETROVIĆ |
||
| USAF nabavlja Pilatuse PC-12 | ||
|
Tako će u sklopu Zapovjedništva za specijalne operacije američkog ratnog zrakoplovstva (AFSOC - Air Force Special Operations Command) biti opreativna nova eskadrila koja će nositi naziv 319. eskadrila za specijalne operacije. Bit će smještena na Floridi, a s redovitim letačkim aktivnostima trebala bi početi tijekom prve polovice ove godine. Kao privremeno rješenje, do završetka LCA projekta, odnosno izgradnje novih lakih transportnih aviona, eskadrila će biti popunjena sa šest aviona U-28A, koji su zapravo "militarizirane" inačice švicarskog jednomotornog turboprop aviona Pilatus PC-12. AFSOC kani Pilatuse rabiti za transport opreme i ljustva u područje operacija, gdje se s obzirom na potrebe i uvjete ne zahtijeva angažiranje transportera MC-130 Combat Talon. Prema obrazloženjima AFSOC-a, Pilatus PC-12 je zbog svojih tehničko-taktičkih odlika iznimno zanimljiva i iskoristiva platforma, koja nudi izvrstan dolet i letne performanse aviona te izvrsnu prilagodljivost različitim tipovima misija, pri čemu ga krase niski operativni troškovi. Pilatus PC-12 može u svom transportnom dijelu ponijeti do 9 putnika, odnosno do 1360 kg korisnog tereta (opreme i ljudstva u različitim kombinacijama), pri čemu ima dolet do 2800 km. Pilatus PC-12 može bez teškoća polijetati s travnatih i zemljanih staza, duljine 460 m. Trenutačno AFSOC rabi dva aviona PC-12 koji su nabavljeni na temelju leasinga, i rabe se za preobuku letačkog i tehničkog sastava 319. eskadrile, dok se ostali avioni, koji će se rabiti za operacije, očekuju tijekom ožujka ove godine. Ti avioni bit će obojani u posebnu maskirnu shemu, neće biti naoružani, odnosno bit će opremljeni meteoradarima, naprednom komunikacijskom i navigacijskom opremom. I. SKENDEROVIĆ |
||
| Četverocikl za specijalce | ||
Polaris Sportsman MV7 je vozilo koje spada u kategoriju četverocikla, odnosno motocikla na četiri kotača. Kombinira male dimenzije motocikla i veću stabilnost i iskoristivost karakterističnu za vozila na četiri kotača. Inačica MV7 je militarizirana civilna inačica Sportsman 700. Pogoni je dvocilindrični četverotaktni motor zapremine 683 kubična centimetra, koji snagu na sve kotače prenosi preko automatske transmisije. Maksimalna brzina na dobrom putu je više od 100 km/h. Sportsman MV7 je opremljen dopunskim spremnikom goriva, s dvije kuke za vuču, prednjim i stražnjim vitlom te gumama s run flat umetkom, koje omogućavaju vožnju do 80 km brzinom od najviše 40 km/h nakon što se isprazne zbog oštećenja. Na prednjem dijelu vozila je tovarni prostor nosivosti 68 kg, a na stražnji se može staviti teret mase 136 kg. Može vući prikolicu mase do 680 kilograma. Dugačak je 2,26 i širok 1,22 metra. Masa mu je od 450 (prazan) do 700 kilograma. Može se bez ikakvih priprema prevoziti u transportnim helikopterima CH-47 i CH-53 (po tri vozila), te u konvertiplanu V-22. Kataloška cijena standardne inačice četverocikla MV7 je 9699 USD. Ugovor s tvrtkom Polaris uključuje i razvoj posebne inačice s pogonskom konfiguracijom 6x6 povećane nosivosti. M. PETROVIĆ |
||
| Elbit modernizira bugarske Milove | ||
|
Potpisani ugovor dio je programa opremanja i modernizacije bugarskih oružanih snaga, za kojeg će se do 2010. izdvojiti oko jednu milijardu američkih dolara. Na oba tipa helikoptera bit će ugrađena nova komunikacijska i navigacijska oprema, te IFF transponder. Uz to, u pilotske kabine na borbenim helikopterima bit će ugrađeni višefunkcijski prikaznici u boji, novi head-up display, novi HOTAS sustav upravljanja, nova procesorska jedinica za obradu i prikaz podataka, uređaj za enkripciju podataka, sustav za planiranje i snimanje parametara leta, novi taktički "data link" sustav, te novi obrambeni sustav (sustav za izbacivanje IC mamaca, te protuelektroničko djelovanje). Uz remontirane helikoptere, Bugarska bi trebala tijekom ove godine primiti i prve primjerke novonabavljenih helikoptera AS-532AL Cougar (12 letjelica je kupljeno za potrebe ratnog zrakoplovstva), odnosno AS-565MB Panther (šest letjelica je kupljeno za potrebe ratne mornarice). I. SKENDEROVIĆ |
||
| CCLR - novo zrakoplovno oružje | ||
| Zapovjedništvo za specijalne operacije američke vojske (USASOC US Army Special Opeations Command) namjerava uskoro nabaviti novo zrakoplovno oružje, koje je svojevrsna kombinacija navođenog prijektila zrak - zemlja i bespilotne letjelice, i ima mogućnost "krstarenja" iznad područja napada prije trenutka udara na cilj. Novo oružje razvila je agencija DARPA (Defence Advanced Research Projects Agency), nazvavši ga Close Combat Lethal Recon (CCLR). "Projektil" koji teži 1,5 kg, i ima domet od dva km, Američka vojska planira nabaviti tijekom fiskalne 2007. odnosno tijekom 2008. godine, te njime opskrbiti postrojbe za posebne namjene, ali i druge pješačke postrojbe. Sam CCLR lansira se iz malog cjevastog lansera, nakon čega se iz tijela izvlače krilca pomoću kojih se preuzima nadzor i upravljanje "letećim projektilom". U glavu CCLR-a ugrađuje se videokamera, te pomoću videostreaminga operater ima uvid na područje djelovanja. Sam sustav kojeg rabi zemaljski operater je u biti prilagođeno ručno računalo. Software tog računala omogućava vrlo jednostavno upravljanje CCLR-om, odnosno izdavanje računalne zapovijedi za napad. Na zaslonu koji prikazuje dobivenu videosliku iz zraka operater odabire željeni cilj, što računalo shvaća kao izvršnu zapovijed te procesuira i prosljeđuje CCLR-u. Zasad se u javnost ne iznose drugi tehničko-taktičko podaci o CCLR-u, poput njegove brzine ili vremena kojeg može provesti u režimu "krstarenja" iznad područja djelovanja. I. SKENDEROVIĆ |
||
| Pokusna plovidba prve podmornice klase Lada | ||
|
Klasa podmornica Lada projektirana je u tvrtci Rubin Central Design Bureau for Marine Engeenering iz Petrograda te je građena u brodogradilištu Admirality. Prva podmornica u klasi nazvana je "Sankt Peterburg", u čast 300-te obljetnice osnivanja istoimenog grada. Podmornica je isplovila na vlastiti pogon 29. studenog prošle godine te je krenula na pokusnu plovidbu u Baltičko more. Pokusnom plovidbom bit će procijenjena borbena spremnost i manevarbilnost na različitim dubinama. Tijekom pokusa svi brodski sustavi bit će podvrgnuti testiranju. Kada se program pokusne plovidbe okonča, podmornica "Sankt Petersburg" bit će usidrena u mornaričkoj bazi u Kronštadtu do kraja zimskog razdoblja. Project 677 (poznat pod imenom Amur 1650 u izvoznoj inačici) predstavlja četvrtu generaciju ruskih konvencionalnih podmornica. Kobilica za gradnju podmornice položena je u prosincu davne 1997. godine a završetak gradnje odgađan je nekoliko puta zbog manjka sredstava ali i nedavno, zbog problema pri prihvaćanju i ugradnji opreme te revizije sigurnosti cijele podmornice. Gradnja druge podmornice u klasi, nazvane Kronshtadt, započela je srpnju 2005. dok se na navozu brodogradilišta Admirality nalazi djelomično izgrađena izvozna inačica podmornice, Amur 1650 za koju se očekuju financijska sredstva kako bi radovi na njoj bili dovršeni. M. PTIĆ GRŽELJ |
||
| Detektor Spotlite | ||
Prema Rafaelu, Spotlite omogućuje detekciju više pušaka simultano, danju i noću, na velikim udaljenostima, uz veliku preciznost. Sustav se sastoji od termalne kamere, dnevne kamere, laserskog daljinomjera i nadzorne jedinice. Ima mogućnost umrežavanja prijateljskih snajperskih položaja. Spotlite može provjeriti detektirani izvor paljbe, odrediti je li riječ o neprijateljskom činu, proslijediti verificirani cilj vlastitim snajperskim timovima i tako zatvoriti krug senzor-oružje brzo i učinkovito. Osim toga može prevesti otkriveni položaj s kojeg se puca u zemljopisne koordinate ili označiti cilj laserom. Može se rabiti i za pregled i procjenu situacije u analizi nakon operacija, kako bi se točno utvrdilo jesu li napadnuti krivi ciljevi ili pogreškom čak civilni. Sustav je postavljen na sklopivo tronožno postolje, a može se pomicati 32 stupnja po smjeru i 24 stupnja po elevaciji. Sustav je lagano podesiti pa se brzo može usmjeriti u željenom smjeru. U razvoju je i manja i kompaktnija inačica Spotlitea. M. PETROVIĆ |
||
| Njemačka odgađa nabavku trećeg transportnog broda | ||
|
S obzirom na dosadašnju obuku i potrebe održavanja flote njemačka mornarica zahtijeva barem tri transportna broda istisnine 10 100 tona kako bi osigurala raspoloživost jednog broda. Dužnosnici ministarstva obrane izjavili su kako nije dovoljno imati u floti dva transportna broda jer jedan mora biti operativan u bilo koje vrijeme. Vjeruje se da je takav potez posljedica od 35 milijardi eura u 2007. godini. Financijski stručnjaci najavili su mjere štednje u obrani u iznosu od 900 milijuna do čak 2 milijarde eura. Dužnosnici njemačke ratne mornarice bore se protiv daljnjih smanjenja sredstava jer se vjeruje kako će ona smanjiti borbene mogućnosti mornarice. No, s obzirom na sadašnje stanje sva tri roda njemačke vojske morat će se odreći pojedinih akvizicija kako bi se postigla nužna proračunska ušteda. Njemačka ratna mornarica uskoro će umiroviti 30 godina stari tanker. Transportni brodovi nose borbenu opremu, streljivu, gorivo te hranu. Također, takvi brodovi mogu služiti kao bolnice na terenu i kao zapovjedno-upravljački centri. Autonomija njemačkih transportnih brodova iznosi 45 dana na moru bez dopune gorivom. Jedan od dva transportna broda u sastavu njemačke mornarice poslan je u jugoistočnu Aziju kako bi pomogao žrtvama razornog tsunamija u prosincu 2004., tako da preostali brod nije dostatan za sve zadaće njemačke mornarice. M. PTIĆ GRŽELJ |
Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH.
Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene