broj 82, travanj 2006.

Napisao i snimio Mario GALIĆ

Zadnja promjena: 3.2.2012.
Welcome to Adobe GoLive 6
RAZGOVOR - Mislav BRLIĆ, voditelj djelatnosti projektiranja i razvoja plovnih objekata na Brodarskom institutu, i voditelj projekta Malog protuminskog broda "LM-51 Korčula"
Češki ministar obrane posjetio Hrvatsku
Vijesti
DNEVNIK VOJNOG PROMATRAČA - UNMOGIP
DNEVNIK VOJNOG PROMATRAČA - MINURSO

RAZGOVOR - brigadir Stjepan CIFREK, zamjenik načelnika Uprave J-7 i čelnik Upravljačkog tima GS OSRH-a za implementiranje OCC E & F programa u naše oružane snage
Novosti iz vojne tehnike
Europa i imigranti
Sociološki temelji militarizma (II. dio)
Ruski mač protiv Zeusova štita
Borbena bespilotna letjelica DASH
Podlistak - Trenkovi panduri (II. dio)

TRAGOM VAŠIH PITANJA








Linkovi
Allgemeine schweizerische militärzeitschrift (Švicarska)
Armáda (Slovačka)
Magazyn wojsk lotniczych i obrony powietrznej (Poljska)
Hungarian defence mirror (Mađarska)
Österreichischen Militärischen Zeitschrift (Austrija)
Forsvarets forum (Norveška)
Revija Slovenska vojska (Slovenija)

Jane's defence
RAZGOVOR - Mislav BRLIĆ, voditelj djelatnosti projektiranja i razvoja plovnih objekata na Brodarskom institutu, i voditelj projekta Malog protuminskog broda "LM-51 Korčula"
Domaćim znanjem i opremom do jedinstvenog Malog protuminskog broda
Mali protuminski brod predstavlja jedinstveno rješenje takvog broda u svijetu čijim su projektom hrvatski stručnjaci udovoljili svim taktičko-tehničkim zahtjevima HRM-a, tako da brod malih izmjera obavlja zadaće i minolova i lova morskih mina. U skladu s do sada provedenim ispitivanjima i proračunima, nema bojazni da trup neće izdržati podvodnu eksploziju
Excerpts from the interview with Mislav Brlić, manager of the Small Counter-Mine Ship Project
With domestic knowledge and equipment to the unique Small Counter-Mine Ship

Who is involved in this project?
Holder of the contract for construction and equipping of the first Croatian ship for counter-mine battle is the shipyard Montmontaža-Greben from Vela Luka. The Institute for Naval Engineering made a design of the ship and the entire technical documentation. As a manufacturer, it also delivered several essential systems for operation of the ship. Of the major subcontractors, the Naval Centre for Electronics from Split (PCE) is included in the programme. It delivers the system of internal and external ship connections and part of the navigation system. The second subcontractor, the Engineering Consulting for Industrial Electronics (IEL) from Zagreb delivers the management and supervision system of the propulsive and ship systems. It is certainly necessary to mention the unselfish assistance of the MOD professional services that monitor construction of the ship on daily basis through activities of the expert committee. Their remarks and suggestions help the designer and the constructor to a large degree to remove in time the observed deficiencies or imperfections and build in additional improvements to construct a functional ship according to tactical and technical requirements.

What is hidden behind the name Small Counter-Mine Ship?
The small counter-mine ship (SCMS) represents a unique solution of such a ship in the world. With this project, Croatian experts met all tactical and technical requirements of the Croatian Navy so that a ship of small measurements carries out tasks of mine-sweeping and mine-hunting. In the world today, there is no ship of such measurements that would comprise mechanical mine-hunting and mine-sweeping assisted by towed mine-sweepers, underwater vessels and towed sonars. Its small measurements enable it to have smaller physical fields of the ship so that it is less detectable to mines. Besides searching and clearing mines, the Small Counter-Mine ship will, primarily because of its level of equipment, also serve for civilian purposes as control of maritime routes and searching sunken objects (ships, aircraft, helicopters), filming archaeological sites, etc.

Destroying mines is one of the most difficult tasks. Why are you so sure your ship will be able to do it?
The most important design criteria that have to be met in counter-mine ships, as resistance to impact created by explosion of the mine, ship's small acoustic field, ship's small magnetic field, small electromagnetic interference, safety of the crew and an overall good command of the ship are met by the given design solutions.

What equipment have you built into the SCMS?
The ship is packed with equipment and devices, from regular equipment that is necessary for stay of 14 crewmembers to sophisticated devices for mine hunting. The ship attracts special attention with is numerous electrical equipment. More than 11 km of special types of cables were built into the ship, including optical cables that transfer data for the command and control system. There is also a system for automatic compensation of the ship?s magnetism with its central cupboard in the engine-room and cables and coupling boxes all over the ship's hull. The ship has two main diesel types of engines MTU 8V 183 TE62 with power of 365 kW in the main engine-room and three diesel generators MTU-ULJANIK (2x100 kVA, 1x30 kVA) that are in the auxiliary engine-room. All command of the counter-mine operations and navigation will be carried out from a room in the upper part of the ship where the pilot-house and combat-operational centre are situated. There is also a control panel for guidance of the counter-mine battle and an integral control panel that consists of five connected consoles for commanding the ship. Reading states of all ship?s systems will be done on control panels supported by more than one hundred sensors placed along the ship, from leaking sensor, sensor of the flow of liquids and gasses in various pipes, fire-prevention sensors to thermometers in storages of ammunition and explosive devices.


- Mali protuminski brod će služiti ponajprije za civilne svrhe
- zadovoljeni su najvažniji projektni kriteriji
- u brod je ugrađen velik udio domaće opreme i znanja
Dugogodišnji čitatelji Hrvatskog vojnika sjećaju se Mislava Brlića, autora velikog broja stručnih tekstova s područja ratne brodogradnje i autora knjige Razarači i fregate za 21. stoljeće. Kao dugogodišnji zaposlenik Brodarskog instituta u Zagrebu Mislav je sudjelovao na izradi projektne i konstrukcijsko-tehničke dokumentacija za prvu hrvatsku podmornicu Velebit, raketnu topovnjaču Kralj Dmitar Zvonimir i Mali protuminski brod.
Upravo je porinuće Malog protuminskog broda bilo povod za ovaj razgovor, a Brlić, osim što je voditelj djelatnosti projektiranja i razvoja plovnih objekata na Brodarskom institutu, voditelj je i projekta Malog protuminskog broda pa je zbog toga idealan sugovornik.

U pripremama za razgovor nekoliko ste puta napomenuli da je Brodarski institut samo jedan od čimbenika projekta prvog hrvatskog protuminskog broda. Tko je sve uz Vas uključen u ovaj projekt?
Nositelj ugovora za gradnju i opremanje prvog hrvatskog broda za protuminsku borbu je brodogradilište Montmontaža-Greben iz Vela Luke, dok je Brodarski institut izradio projekt broda i cjelokupnu tehničku dokumentaciju te isporučio kao proizvođač nekoliko bitnih sustava za funkcioniranje broda (sustav upravljanja brodom, sustav za hidroakustičnu prognozu, sustav za protuminsku borbu, sustav za automatsku kompenzaciju brodskog magnetizma, sustav za nadzor vlastitog šuma, mehanizmi za spuštanje i okretanje antene pramčanog sonara i antene uređaja za podvodno praćenje). U program su također od većih podizvođača uključene tvrtke Pomorski centar za elektroniku (PCE) iz Splita, koja isporučuje sustav unutarnjih i vanjskih brodskih veza te dio navigacijskog sustava, Inženjering za industrijsku elektroniku (IEL) iz Zagreba koji isporučuje sustav upravljanja i nadzora propulzijskim i brodskim sustavima. Svakako treba dodati i nesebičnu pomoć stručnih službi MORH-a koje svojim svakodnevnim praćenjem gradnje broda kroz rad stručnog povjerenstva te primjedbama i sugestijama uvelike pomažu kako projektantu tako i graditelju da se na vrijeme uklone uočeni nedostaci ili manjkavosti i ugrade dodatna poboljšanja kako bi u konačnici dobili što funkcionalniji brod prema traženim taktičko-tehničkim zahtjevima. Kako se radi o iznimno složenom ratnom brodu s mnogo važnih pojedinosti, gdje svi u mnogome ovise o svakome, i neispravnost jednog detalja može dovesti u pitanje funkcionalnost cijelog broda, te čija gradnja zahtijeva vrlo mnogo znanja, iskustva, a najviše strpljenja i dobre volje, bilo je važno formirati jedan složni tim. Mislim da nam je u najvećoj mjeri to i uspjelo, a rezultati takvog rada će se svakako moći vidjeti nakon primopredaje broda i obavljenih prototipnih ispitivanja.

Jedan od najsloženijih proizvoda ratne brodogradnje


Što se krije iza imena Mali protuminski brod?
Protuminska borba zbog svoje složenosti predstavlja veliki projektni i tehnološki izazov svakoj ratnoj mornarici koja ima namjere upuštati se u pothvat gradnje takvog broda, tako da te brodove danas grade samo najrazvijenije zemlje svijeta. Naime, dok drugi tipovi ratnih brodova mogu poduzimati operacije izbjegavajući područje glavne opasnosti, protuminski brod mora ući u područje maksimalnog rizika, u minsko polje koje svojom razornom moći i nepredvidljivim djelovanjem trenutačno kažnjavaju bilo kakvu površnost u projektu ili tehnološku nepripremljenost za takvog protivnika. Stoga je protuminski brod jedan od najsloženijih proizvoda ratne brodogradnje zbog brojnosti ugrađenih sustava i složenosti njihove konstrukcije.
Mali protuminski brod (MPMB) predstavlja jedinstveno rješenje takvog broda u svijetu čijim su projektom hrvatski stručnjaci udovoljili svim taktičko-tehničkim zahtjevima HRM-a, tako da brod malih izmjera obavlja zadaće i minolova i lova morskih mina. Danas u svijetu ne postoji brod takvih izmjera koji ujedinjuje mehanički minolov i lov mina uz pomoć tegljenih minolovki, podvodnih plovila i tegljenih sonara, dok mu male izmjere omogućuju da ima manja fizikalna polja broda te je tako i manje zamjetljiv morskim minama. Uz traženje i uništavanje morskih mina, Mali protuminski brod će ponajprije zbog svoje opremljenosti služiti i za civilne svrhe kao što su nadzor morskih puteva, ali i za traženje potonulih objekata (brodova, zrakoplova, helikoptera), snimanje arheoloških nalaza, itd.

Koja je razlika između minolovca i lovca mina?
Danas postoje dvije temeljne tehnike razminiravanja morskih mina. To su minolov i lov mina. Pri minolovu, koji je zapravo čišćenje minskih polja, rabe se minolovke (mehaničke, akustične ili magnetske), koje tegle brodovi minolovci (engl. mineswepers). Mehaničkim minolovkama se uz pomoć posebnih mehaničkih ili eksplozivnih rezača režu sidreni lanci ili čelik-čela sidrenih mina, dok se akustičnim ili magnetnim minolovkama aktiviraju odgovarajući senzori morskih mina. Lov mina predstavlja pojedinačno traženje i uništavanje morskih mina. Naime, čišćenje minskih polja minolovkama relativno je jednostavno i brzo, ali ne jamči uspjeh, pogotovo ako polje sadrži mine s egzotičnim senzorima. Lov mina je niz postupaka određenog redoslijeda: nadzor plovnih puteva, traženje mina, detekcija, klasifikacija, identifikacija i neutralizacija. Za lov mina se rabe brodovi lovci mina (engl. minehunter), koji uz pomoć sonara i daljinski upravljanih podvodnih plovila traže i uništavaju mine.

Zadovoljeni najvažniji projektni kriteriji
Uništavanje morskih mina ulazi u najteže zadaće. Zbog čega ste sigurni da će to vaš brod moći?
Najvažniji projektni kriteriji koji se moraju zadovoljiti kod protuminskih brodova, kao što su otpornost na udar koji nastaje eksplozijom mine, malo akustično polje broda, malo magnetno polje broda, mala elektromagnetna interferencija, sigurnost posade i dobra upravljivost broda u cijelosti su zadovoljeni danim projektnim rješenjima.

Otpornost na udar od podvodne eksplozije


Konstrukcija brodskog trupa je, osim nadgrađa, u cijelosti izvedena od staklom ojačane poliesterske smole (SOP), te je sva vitalna oprema elastično temeljena. Pri tome je vanjska oplata trupa, zbog dobre otpornosti na opterećenje od podvodne eksplozije, izvedena kao debeli neorebreni laminat, a opterećenja preuzima kao debela ljuska, poduprta poprečnim pregradama i palubom. Radi se o novitetu u brodograđevnoj praksi, tzv. monoquoq konstrukciji koju su prvi put primijenili francuski stručnjaci početkom devedesetih godina pri gradnji svojih minolovaca. Dakle, trup broda nema orebrenje (uzdužne i poprečne nosače), kao što je slučaj kod uobičajene konstrukcije trupa koja se primjenjuje pri gradnji brodova. Kako bi se dodatno pojačala konstrukcija, dio pregrada i paluba izvedeni su kao troslojni sendvič paneli s jezgrom od ekspandiranog PVC-a. Uz to, trup broda je s vodonepropusnim pregradama podijeljen na osam vodonepropusnih prostora.
Cijelo je nadgrađe izvedeno u obliku zatvorene kutije, koja se elastično temelji na palubu kaštela, što daje zaštitu posadi koja se nalazi u nadgrađu. Zbog toga su protuminski sustavi i sustav upravljanja brodom u potpunosti automatizirani i koncipirani na način koji omogućuje da tijekom obavljanja protuminskih radnji sva posada bude u elastično temeljenom nadgrađu, osim u tijeku pripremnih i završnih radova, kada je potrebno da određen broj članova posade bude na palubi.

Malo magnetno polje
Smanjenju magnetnog polja kod MPMB-a najviše je pridonio nemagnetni stakloplastični materijal brodskog trupa, kao i posebno razvijeni sustav koji su razvili stručnjaci Brodarskog instituta za automatsku kompenzaciju brodskog magnetizma. Uz to se vodilo računa o tome da se sva oprema i uređaji, koliko je god to bilo moguće, izrade od nemagnetnih materijala kao što su posebne aluminijske i čelične slitine.

Malo akustično polje broda
Kako bi se smanjilo akustično polje broda, glavni i pomoćni motori dvostruko su elastično temeljeni, a na krmenim propulzorima postavljeni su sedmerokrilni vijci sa srpolikim krilima, zbog što manje šumnosti broda. Smanjenju akustičnog polja broda pridonio je i stakloplastični materijal brodskog trupa koji smanjuje emitiranje podvodnog šuma. Za nadzor vlastitog šuma broda razvijen je posebni uređaj koji služi za mjerenje razine vlastitog podvodnog šuma, ponajprije od vijaka, radi kontrole režima plovidbe u protuminskim radnjama.

Upravljivost, brzina i pozicioniranje


Izvrsna upravljivost osigurana je ugradnjom dva azimutna propulzora i jednim pramčanim propulzorom snage 40 kW.
Trajna brzina broda u slobodnoj plovidbi, u prosječnim uvjetima službe, bit će veća od 10 čvorova. Pri tegljenju mehaničke minolovke brod će postizati brzinu između sedam i devet čvorova. Propulzijski je sustav tako koncipiran da omogućuje kontinuiranu regulaciju brzine broda pri lovu mina u rasponu od vrlo male brzine do približno pet čvorova, kao i održavanje zadane pozicije broda. Razvijen je posebni sustav naziva "Sustav upravljanja brodom - SUB", koji preko vanjskih senzora (anemometar, dubinomjer, brzinomjer, sonde za šum) skuplja sve podatke koji bi mogli utjecati na plovidbu na određenoj putanji ili pri pozicioniranju i automatski održava zadanu poziciju ili plovnu putanju (kurs) broda upravljajući brodskom prupulzijom.
Sve funkcije, kako u automatskom (poluautomatskom), tako i u ručnom daljinskom režimu upravljanja, izvršavaju se s pulta upravljanja. Naredbe se prenose na izvršne organe propulzije, i to ovisno o režimu plovidbe na kormilarenje (okretanje po azimutu krmenih propulzora), na pogon vijaka krmenih propulzora, te na pogon pramčanog propulzora, na sve ili prema potrebi samo na neke od toga.

Sofisticirani uređaji i oprema
Do sada je konstrukcija trupa provjeravana samo teorijski. Hoće li se ispitati njezina učinkovitost i u realnim uvjetima?
Otpornost brodskog trupa na udar od podvodne eksplozije morske mine ispitat će se tijekom prototipnih ispitivanja MPMB-a koja su planirana u drugoj polovici ove godine. Predviđa se aktiviranje podvodnog eksploziva na zahtijevanoj udaljenosti od broda i ispitivanje odziva trupa na podvodni udar koji će nastati zbog eksplozije. Treba napomenuti da je još 1998. ispitana otpornost dijela konstrukcije MPMB-a (pregrade) na podvodni udar, te da je odziv bio u potpunosti sukladan proračunanim vrijednostima, odnosno konstrukcija pregrade je izdržala ispitivanja. Strukturna analiza čvrstoće konstrukcije i njezine otpornosti na podvodni udar izračunana je izravno metodom konačnih elemenata, tako da je napravljen posebni računalni model po kojem je proračun napravljen. U skladu s do sada provedenim ispitivanjima i proračunima, nema bojazni da trup neće izdržati podvodnu eksploziju.

A koju ste opremu ugradili na MPMB-a?
Brod je krcat raznom opremom i uređajima, i to od uobičajene opreme potrebne za boravak 14 članova posade pa sve do sofisticiranih uređaja za lov mina. Posebnu pozornost brod izaziva svojom brojnošću elektroopreme; razvodni ormarići (32 kom), transformatori (21 kom), spojne kutije, ormarići, tzv. Inteligentnih koncentratora podataka, itd. Na brod je ugrađeno više od 11 km specijalnih tipova kabela, u koji su uključeni i optički kabeli koji prenose podatke za sustav upravljanja i nadzora. Tu je i sustav za automatsku kompenzaciju brodskog magnetizma sa svojim središnjim ormarićem u strojarnici, te kabelima i spojnim kutijama koje se nalaze po cijelom trupu brodu. Brod ima dva glavna dizelska motora tipa MTU 8V 183 TE62 snage po 365 kW, koji su smješteni u glavnoj strojarnici te tri dizelska generatora MTU-ULJANIK (2x100 kVA, 1x30 kVA), koji se nalaze u pomoćnoj strojarnici. Svim protuminskim operacijama, kao i plovidbom, moći će se upravljati iz prostorije u nadgrađu broda u kojoj se nalazi i kormilarnica i borbeno-operativno središte. Tu se nalazi pult za vođenje protuminske borbe i integralni pult za upravljanje brodom, koji se sastoji od pet spojenih konzola. Na pultovima će se očitavati stanje svih sustava na brodu s više od stotinjak senzora koji su postavljeni po cijelom brodu, od senzora prodora vode, senzora protoka tekućine i plinova u raznim cjevovodima, protupožarnih osjetnika pa do termometra u skladištima streljiva i eksplozivnih sredstava.


Od krupnogabaritne specijalne opreme treba spomenuti minersko vitlo s tri bubnja, elektrohidrauličku zglobnu dizalicu, elektrohidraulički agregat za pogon minerskog vitla i dizalice, podvodno plovilo sa svojim vitlom i tegljeni sonar sa svojim vitlom, pramčani sonar s mehanizmom za spuštanje i zakretanje antene sonara, uređaj za podvodno praćenje i mehanizam za spuštanje njegove antene. Tu je i protupožarni top (monitor) na krovu nadgrađa, a od naoružanja brod će biti opremljen s topom kalibra 20 mm i ručnim protuzračnim raketama. Brod će također biti opremljen specijalnom opremom za mehanički minolov, kao što su dubinski i širinski zmajevi, noseći plovci širinskog zmaja, sidreni plovci za obilježavanje itd.
Zgodno je spomenuti da su popisi sve opreme i uređaja na MPMB-u dani u pet knjiga na ukupno 320 stranica.

I sve ste to "ugurali" na brod veličine 25,7 metara i istisnine 173 tone...
Nije bilo jednostavno, ali smo uspjeli. Mogu reći zahvaljujući prije svega iskustvu stručnjaka iz Brodarskog instituta u projektiranju podmornica gdje također postoji problem skučenog ili premalog prostora, ali i zahvaljujući iskustvu stručnjaka brodogradilišta Montmontaža-Greben u opremanju specijalnih brodova uspjeli smo svu opremu na zadovoljavajući i funkcionalni način smjestiti na brod.

Staje li projekt gradnje hrvatskih protuminskih brodova na ovom brodu ili će se razvijati i dalje?
To bi pitanje trebalo uputiti nadležnim službama u MORH-u. No, ako se ukaže potreba za novim protuminskim brodovima te se nakon prototipnih ispitivanja pokaže da MPMB udovoljava zadanim taktičko-tehničkim zahtjevima HRM-a, nema razloga da ne dođe do realizacije još kojeg protuminskog broda za potrebe HRM-a. Ovdje valja istaknuti velik udio domaćeg znanja i opreme koji su ugrađeni u ovaj brod, a isto tako postoji velika zainteresiranost stranih ratnih mornarica za ovakav tip ratnog broda, tako da nije isključena ni mogućnost daljnje gradnje za vanjskog naručitelja.


Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH.
Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene