Razminiranje - opasan i unosan posao
Na otvorenju savjetovanja u ime organizatora sudionike su pozdravili ravnatelj HCR-a Oto Jungwirth i Đuro Brodarac, predsjednik Savjeta HCR-a i savjetnik premijera za pitanja razminiranja, te tajnik Ministarstva obrane Mate Raboteg, kao i šibensko-kninski župan Duje Stančić, koji je zaželio dobrodošlicu u ime domaćina.

Podsjetivši na prethodna dva savjetovanja kojima su tematski bili obuhvaćeni razmjena iskustava nacionalnih centara u poslovima humanitarnog razminiranja (2004.), te uporaba i testiranje strojeva za razminiranje (2005.), Jungwirth je istaknuo da je cilj ovoga savjetovanja, u čijem je središtu detekcija mina i NUS-a, dinamiziranje procesa humanitarnog razminiranja uz povećanje kvalitete i jačanje sigurnosti te smanjenje iznimno visokih troškova tog procesa. S tim u svezi posebno je ukazao na važnost razvoja novih tehnika i tehnologija za potrebe razminiranja, od kojih su neke i predstavljene tijekom trodnevnog skupa. Na složenost problema razminiranja ukazao je i Đuro Brodarac, istaknuvši pritom da je Vlada RH otpočetka prepoznala sve aspekte tog problema, kako sigurnosni tako i gospodarski, pa i ekološki, te odlučno krenula u njegovo rješavanje. O protuminskom djelovanju u našoj zemlji govorio je i tajnik MORH-a Mate Raboteg, koji je ujedno član Savjeta HCR-a, te je tom prigodom istaknuo važnost međunarodne suradnje u rješavanju tog globalnog problema. Podsjetivši na sve aktivnosti koje je hrvatska vlada poduzela na području humanitarnog razminiranja, posebno je istaknuo činjenicu da se Hrvatska u rješavanju tog problema uglavnom oslanjala na vlastite snage, što je, dodao je, gotovo jedinstven slučaj u svijetu, a prema podacima koje je iznio više od 83 posto ukupnih sredstava utrošenih na sve aspekte protuminskog djelovanja Hrvatska je financirala sredstvima iz državnog proračuna i javnih poduzeća.

Međunarodno stručno savjetovanje provedeno je kroz radni i praktični dio. U radnom dijelu održana su brojna izlaganja podijeljena u nekoliko skupina. Nakon uvodnih izalaganja o aktivnostima i postignućima u detekciji mina i NUS-a na međunarodnoj razini, govorilo se o prednostima i nedostacima uporabe metaldetektora i pasa u razminiranju, a u sklopu praktičnog dijela na poligonu Škabrnja i Benkovac prikazan je rad metaldetektora te vodiča i pasa za detekciju mina i NUS-a, kao i GPR-a. Tijekom savjetovanja predstavljeni su i pojedini proizvođači opreme i uređaja za razminiranje, a na kraju je bilo riječi o razvoju i primjeni novih metoda otkrivanja mina i NUS-a koje bi trebale olakšati i ubrzati rješavanje tog problema.
U Hrvatskoj je još velik dio teritorija ugrožen minama - ukupan minsko sumnjivi prostor trenutačno iznosi 1147 četvornih kilometara, a prema Nacionalnom programu protuminskog djelovanja cijeli bi državni teritorij trebao biti razminiran do 2009. godine. Do tada ostaje nada da neće biti novih žrtava zaostalih ratnih mina te da će se ta opasnost, koja je za neke ujedno unosan posao, doista u potpunosti ukloniti.