broj 90, lipanj 2006.
NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE
|
Zadnja promjena: 5.3.2010.
|
|
|
 |
|
|
 |
| NKB vozilo za Nizozemsku | ||
Na vozilu je instaliran i najmoderniji biološki laboratorij koji omogućava otkrivanje prijetnji temeljenih na uporabi virusa, bakterija ili toksina. Virusi, bakterije i toksini se u tom laboratoriju mogu brzo analizirati i precizno identificirati. Rheinmetall je dosad proizveo i predao na uporabu oko 260 vozila Fox. Od toga su 123 u sastavu američke vojske a ostali su predani vojskama Velike Britanije, Njemačke, Nizozemske, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Fox je posebno prilagođena inačica kotačnog oklopnog transportera Fuchs, također ga proizvodi Rheinmetall. Fuchs je proizveden u više od 1200 primjeraka. Proizvodnja posebne visokospecijalizirane opreme za NKB izviđanje jedna je od Rheinmetallovih specijalnosti. Tako je tvrtka za njemačku vojsku razvila mobilni NKB laboratorij prilagođen prijevozu kamionom, vlakom, brodom ili avionom. Taj je mobilni laboratorij rabljen u mirovnim misijama u kojima je sudjelovala njemačka vojska. Na području bivše Jugoslavije učinkovito je rabljen za otkrivanje streljiva od osiromašenog urana te drugog radioaktivnog otpada na terenu. Laboratorij je nabavila i švedska vojska i upravo ga uvodi u operativnu uporabu. M. PETROVIĆ |
||
| Nova poboljšanja za Sniper ATP | ||
|
U američkom ratnom zrakoplovstvu ciljničkim podvjesnicima Sniper ATP opremljeni su višenamjenski borbeni avioni F-16 i F-15, koji se trenutačno s velikim uspjehom rabe u raznim misijama pratnje i zaštite savezničkih konvoja u Afganistanu i Iraku, kao i za praćenje aktivnosti raznih terorističkih skupina na terenu. Dosad je samo na području Iraka podvjesnik Sniper ATP rabljen u više od 3000 misija. Također, USAF je s uspjehom obavio integriranje Snipera na bombardere B-1, dok se trenutačno provode razna testiranja oko integriranja Snipera na jurišne borbene avione A-10 Thunderbolt II. Ciljnički podvjesnik Sniper ATP kombinira srednje valni FLIR senzor treće generacije s iznimno kvalitetnim prikazom velike razlučivosti; TV kameru s CCD čipom; te laserskim senzorom za označavanje i praćenje zahvaćenog cilja. Uz to cijeli sustav je podržan iznimno naprednim algoritmom za obradu i stabiliziranje videoprikaza. Snimak rada odnosno videoprikaza dobivenog s ciljničkog podvjesnika Sniper ATP zainteresirani čitatelji mogu potražiti na sljedećem internet linku: https://mfcbastion.external.lmco.com/mfc/videolibrary/Sniper_XR.mpg. I. SKENDEROVIĆ |
||
| Vodik iz ugljena | ||
Iako su istraživači razvili nekoliko zanimljivih tehnologija dobivanja vodika, sve su te tehnologije još u razvoju i nisu sazrele za masovnu primjenu. Zato su se istraživači američkog laboratorija Sandia okrenuli ugljenu kao, po njima, najboljem i trenutačno najisplativijem izvoru za proizvodnju vodika koji može biti komercijaliziran u bližoj budućnosti. Moderne tehnologije su izgaranje ugljena, simbol prve industrijeke revolucije, i golema zagađenja koja uz njega idu, svele na najmanju moguću mjeru. Istraživači traže najprihvatljivije načine za drastično smanjivanje ili eliminiranje zagađenja te proizvodnju vodika. Razvijena su dva inovativna pristupa. Prvi je izgaranje ugljena uz čisti kisik. Otpadni plinovi su vrlo blizu čistom CO2 uz vrlo nisku emisiju ostalih zagađivača kao što su dušični oksidi, sumpor i živa. Taj pristup primjenjuju tvrtke u Japanu, Kanadi i Njemačkoj i prva su postrojenja u izgradnji. Američke su se tvrtke odlučile za proces poznat kao parna reformacija u kojem ugljen izgara uz paru na vrlo visokoj temperaturi i stvara tzv. "sinplin" koji se sastoji uglavnom od ugljičnog monoksida (CO) i vodika. Taj se plin može rabiti za pogon turbine ili se može dalje obrađivati dovođenjem pare kako bi se CO pretvorio u CO2 i stvorilo više vodika. Istraživači u laboratoriju Sandia (Sandia je dio ministarstva energetike SAD-a) traže najbolje načine za učinkovito i ekološki pogodno iskorištavanje ugljena jer su njegove rezerve još uvijek relativno velike dok analitičari vjeruju kako će se proizvodnja nafte u buduće samo smanjivati. M. PETROVIĆ |
||
| Uspješno ispaljen Meteor | ||
Projektil Meteor, s aktivnim radarskim navođenjem (kojeg razvija njemačka tvrtka Thales) i iznimnom pokretljivošću, namijenjen za napade na različite tipove zrakoplova odnosno krstarećih projektila, s dometom od više od 100 km, uz brzinu od 4 M. U projekt razvoja projektila uz prethodno navedene tvrtke uključeni su i INMIZE, Saab Bofors Dynamics te američki Boeing. I. SKENDEROVIĆ |
||
| Prva prodaja Caesara | ||
Caesar je inovativni topnički sustav koji se sastoji od kotačnog podvozja (taktički kamion pogonske konfiguracije 6x6 s oklopljenom kabinom za posadu) i haubice kalibra 155/52 mm. Ključne značajke, kako ih navodi Giat, su mobilnost, velika paljbena moć, jednostavnost uporabe te velika sposobnost preživljavanja na bojištu. Jedna od važnih osobina je i interoperabilnost. Zato se jednostavno može prevoziti u transportnom avionu C-130 Hercules. Najveća prednost Caesara u odnosu na vučnu haubicu je znatno brže zauzimanje položaja i početak paljbenog djelovanja. Navodi se kako Caesar za samo dvije minute može ispaliti šest projektila i napustiti položaj kako bi izbjegao uzvratnu protivničku paljbu. Domet sa standardnim streljivom s generatorom plina iznosi 40 kilometara, ali riječ je o modernom oružju koje će moći ispaljivati i napredno streljivo povećanog dometa koje razvijaju proizvođači diljem svijeta. Caesar je pogodan za pružanje paljbene potpore raznim vrstama postrojbi kao što su oklopne, mehanizirane, pješačke te osobito one za brze intervencije. M. PETROVIĆ |
||
| Nastavak projekta CVF nosača zrakoplova | ||
|
Ugovor za razradu projekta uslijedio je 13. travnja ove godine, nakon potpisivanja ugovora o udruživanju između tvrtki BAE Systems, Babcock, KBR, Thales UK, VT Group i ministarstva obrane tvoreći tako novi savez. Potpisivanjem tih ugovora počela je nova faza u programu CVF nosača aviona koja uključuje brodogradilišta i popratnu industriju u detaljnu razradu projekta kako bi se što prije pristupilo gradnji brodova. No, nisu sve strane zadovoljne potpisanim ugovorima. Jedan industrijski izvor izjavio je kako su, upravo pod pritiskom ministarstva obrane, skraćeni pojedini rokovi izrade projekta koji bi se kasnije mogli reflektirati na ključne točke prilikom gradnje. Ministarstvo obrane nije objavilo datum mogućeg početka gradnje novog nosača zrakoplova iz programa vrijednog 3,5 milijardi funti, no industrijski izvori ne vjeruju da će započeti prije lipnja 2007. U skladu s najnovijim informacijama, ulazak u službu novog ratnog broda očekuje se sredinom 2014. Ugovor o udruživanju odnosi se samo na fazu izrade glavnog projekta, te je najavljeno kako će biti potpisani novi ugovori o suradnji kada projekt dobije odobrenje za gradnju, odnosno dosegne tzv. Main Gate odobrenje. Francuska će surađivati na projektu no nije uključena u novonastali savez niti ugovor o izradi glavnoga projekta. Dodijeljenim ugovorima nastavljaju se radovi na razradi trupa, nadgrađa, glavne opreme i osnovnih sustava elektroenergetike, propulzijskog sustava te borbenog sustava. U izjavi ministarstva obrane ne navode se pojedinosti dodijeljenih ugovora, ali se pretpostavlja kako je projekt borbenog sustava dodijeljen tvrtki BAE Integrated Systems Technologies. M. PTIĆ GRŽELJ |
||
| Francuska CSAR platforma - EC725 MkII+ | ||
|
Helikopter EC725 je najnovija podinačica obitelji helikoptera Cougar, koji su namijenjeni za zadaće taktičkog transporta opreme i ljudstva, SAR i CSAR zadaće, te za MEDEVAC prijevoz. Helikopter krasi potpuno nova pogonska skupina, glavni rotor, glass cocpit, poboljšani sustav upravljanja, a provedena su i brojna strukturalna poboljšanja letjelice. Tvrtka Eurocopter predstavlja helikopter EC725 kao jedan od najboljih helikoptera namijenjenih za CSAR zadaće, te veliku pozornost pridaju uvođenju tog helikoptera u punu operativnu uporabu u francuskom ratnom zrakoplovstvu, nadajući se kako će njihova iskustva pomoći u prodaji novog helikoptera na svjetskom tržištu. I. SKENDEROVIĆ |
||
| Testirano podvodno plovilo tvrtke Boeing | ||
|
Daljinski upravljano plovilo je prvobitno izgrađeno i namijenjeno otkrivanju na dnu ležećih i prekrivenih mina, no još jedna od funkcija podvodnog plovila je i skupljanje podataka što je u drugoj seriji ispitivanja i potvrđeno. Nakon završene zadaće plovilo ima mogućnost povratka u podmornicu kroz torpednu cijev pomoću 18 metara duge robotizirane ruke što je pokazano ovim testiranjima. Prema izjavi direktora tvrtke Marine Systems, nositelja ugovora s američkom mornaricom u svezi s razvojem sustava za otkrivanje i identifikaciju mina, a dio je grupacije Boeing Space and Intelligence Systems, dokazano je kako teška daljinski upravljana podvodna plovila mogu imati veliku sposobnost upravljanja, svladati jake hidrodinamičke sile i uspješno pristati u podmornicu za vrijeme plovidbe. Za vrijeme prve serije ispitivanja, u rujnu 2005., podvodno plovilo uspješno je lansirano pri maksimalnom impulsu i navođeno prema točno određenoj lokaciji morskog dna pri čemu ga je čitavo vrijeme slijedila matična podmornica. Nakon obavljene zadaće, povratak u podmornicu događao se na površini mora. M. PTIĆ GRŽELJ |
Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH.
Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene