|
Zadnja promjena: 11.5.2012.
|
Piše Boris PERIĆ, prof.
 |
Njemački povjesničar Jörg Friedrich, autor knjige "Požar" (Der Brand) svojom je tezom da je savezničko bombardiranje njemačkih gradova u II. svjetskom ratu bilo zločin, izazvao u Njemačkoj i Velikoj Britaniji veoma emotivnu debatu o tom delikatnom pitanju. U široj javnosti otvorena su pitanja o tome koji je bio cilj savezničkih zračnih akcija, u sklopu kojih su još tijekom posljednjih dana rata njemački gradovi poput Dresdena pretvarani u prah i pepeo? Odnosno, jesu li napadi - i u kojoj mjeri - doista pridonijeli slamanju zločinačkog nacističkog režima u Njemačkoj. Hrvatski vojnik prenosi dio rasprave koju je pokrenulo objavljivanje knjige "Požar"
Njemački publicist tada dvadesetjednogodišnji Ralph Giordano preživio je britansko bombardiranje Hamburga. Obitelj je ostala bez krova nad glavom, jedva preživjevši pakao koji su izazvali britanski bombarderi. "Svejedno", reći će Giordano danas pred kamerama njemačke televizije, "to su bili moji osloboditelji. Bombarderi su za nas bili druga opasnost, prva je bio Gestapo, sinonim za nacistički režim". Nemali broj ljudi kojima rat nije donio ništa do stradanja i patnji dijelio je takvo mišljenje: što prije završi rat, to će prije doći i kraj Hitlerovoj strahovladi koja je milijune nedužnih učinila žrtvama zločina i terora.
Sa savezničke strane bombaški rat protiv Njemačke slijedio je od početka dvostruku strategiju: Napadi na industrijska postrojenja i tvornice oružja trebali su uništiti za rat nužnu infrastrukturu, dok su sustavna razaranja stambenih područja i smrt desetaka tisuća civila bili namijenjeni slamanju morala njemačkog stanovništva.
"Ideja civilnog bombardiranja u osnovi je milosrdna", pojasnit će povjesničar Jörg Friedrich strategiju moral bombinga: "Rat se okončava strahovitim udarom na neki velegrad, čije civilno stanovništvo tad trpi neopisive muke, koje drugi ili treći put više neće htjeti prihvatiti. Civilno stanovništvo dići će revoluciju, srušiti vladu i rat je gotov. To je i bila osnovna ideja: Što su patnje veće i neizdrživije, što se stano- vništvo u takvom napadu barbarskije muči, to prije će se rat privesti kraju".
Planovi za takav način ratovanja nisu izum iz II. svjetskog rata. Već nakon I. bilo ih je u svim industrijskim državama. Nekadašnje sukobljene strane bile su uvjerene da će budući sukobi sve jače smanjivati razliku između bojišnice i doma, a uporabom novog oružja - bombi - ta će se razlika posve izbrisati. Precizni napadi postali su gotovo posve nemogući, što je, reći će Friedrich, kod teoretičara zračnog ratovanja urodilo upravo stravičnim rezoniranjem: Ako već ne možemo kirurški precizno izdvojiti naftnu industriju ili ranžirne kolodvore, ostaje nam da bombama zaspemo područje polumjera četiri ili pet kilometara jer ćemo tamo već nešto pogoditi. Najpogodniji ciljevi za takvu strategiju bili su, dakako, gradovi.
Paralelno s prvom uporabom bombi i razvojem strategija zračnog rata, javljali su se i prvi pokušaji da se bombaški rat sankcionira međunarodnim pravnim
odredbama. Kao dopunu haškim pravilima o vođenju kopnenog rata jedna je međunarodna pravna komisija 1923. iznijela prijedlog da se osude i "teroristički napadi" iz zraka, pri čemu je "teror" označavao svako bombardiranje usmjereno protiv nevojnih ciljeva ili pak s nerazmjerno visokim brojem civilnih žrtava. No, zbog otpora zračnih sila nikad nije došlo do potpisivanja obvezujućih međunarodnih pravnih ugovora.
Njemački Reich "uvježbavao" je zračne terorističke napade još 1937., za vrijeme građanskog rata u Španjolskoj. U baskijskoj Guernici i drugim gradovima bombardiranja Legije Condor odnijela su na tisuće civilnih žrtava. Iako se povjesničari još uvijek spore jesu li ti napadi bili planirane terorističke akcije, u praksi oni su to svakako bili. Pri pokušaju da se u Guernici onemogući povlačenje protivničkih trupa, njemački bombarderi prvi put su razorili jedan europski grad. Stupanj uništenja iznosio je stravičnih 70 posto.
Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika
 |
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x768 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene