|
Zadnja promjena: 11.5.2012.
|
Piše mr. sc. Ante VUČEMILOVIĆ, dipl. ing.
 |
Otkad je svijeta, čovjeka zanima njegov postanak, funkcioniranje i razvoj organizma, ali i kontrola nad svim tim. S vremenom je čovjek spoznavao funkcioniranje prirode i organizma i tako stvarao znanost o tome
Kao što je svako vrijeme bilo obilježeno raznim spoznajama, primjerice, pronalaskom vatrenog oružja ili industrijskom revolucijom, ovo naše doba bit će obilježeno događajima iz područja molekularne biologije.
Osim toga, činjenica je da se svaka visoka znanost, pogotovo u svom procvatu teško može pravno i zakonodavno kontrolirati, kao što je to bio slučaj s nuklearnom energijom, otkrićem nekih kemijskih spojeva itd, a sad je to posebice izraženo u molekularnoj biologiji (pogotovo u vojne svrhe).
Kraj 20. stoljeća nesumnjivo su obilježili pronalasci metoda za oblikovanje genetičkog materijala i tako otvorili doba genetičkog inženjerstva.
U ovom članku čitat ćete o deoksiribonukleinskoj kiselini (DNA), molekuli koja je materijalni nositelj univerzalnog života kroz vrijeme, ali na malo drukčiji način nego što ste to učili u školi i na fakultetu.
Najzaslužniji znanstvenici u ot-krivanju i poče-cima istraživanja DNA su redom: Miescher koji je još 1869. god. otkrio nukleinske kiseline u limfocitima, ali nije dokazao njihovo biološko značenje, Hershey and Chase tek 1952. god. dokazuju da je DNA odgovorna za nasljeđivanje i Watson i Crick koji su 1953. opisali trodimenzionalnu strukturu molekule DNA i mehanizam njezine replikacije. Sve ostalo se zbivalo u drugoj polovici 20., a nastavak slijedi u 21. stoljeću.
Što je to DNA? Ukratko, DNA je molekula od dva dugačka lanca dvostruko zavijena u obliku spirale (heliksa) koji su povezani vodikovim vezama. Oba lanca su od istog materijala: šećera deoksiriboze, fosfatnih skupina i 4 dušične baze (adenin, gvanin, timin i citozin). Glavna građevna jedinica je nukleotid, sastavljen od jedne baze, šećera i fosfatne skupine i ta građevna jedinica je varijabilni dio u lancu DNA, ovisno koja je baza u njemu tako da nukleotida ima 4 vrste (označavaju se kraticama: A, G, T, C). Redoslijed nukleotida u lancu DNA je genska šifra koja nosi kompletnu informaciju o organizmu i svim njegovim svojstvima.
Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika
 |
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x768 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene