|
Zadnja promjena: 11.5.2012.
|
Piše Juraj BUTORAC
 |
Odluku o integriranju Republike Hrvatske u zapadnoeuropske političko-sigurnosne asocijacije prati paralelan proces kvantitativnog i kvalitativnog preustroja OSRH. U sklopu napora približavanja i usvajanja standarda i procedura zapadnoeuropskih vojski, provedene su, a planiraju se i nove, višenacionalne vježbovne aktivnost
Letačke postrojbe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u takve aktivnosti ne unose samo svoje znanje, vješ-tinu pilotiranja i iskustvo već i radnu kulturu kao dio opće nacionalne kulture. Može li i kako kulturološko naslijeđe jednog naroda (i sukladno tome, poimanje letenja kao specifične aktivnosti te zanimanja i zvanja pilota kao profesije), utjecati na sigurnost letenja (flying safety)? Kakva su iskustva zrakoplovstava drugih država NATO saveza u provedbi višenacionalnih letačkih aktivnosti? Može li se iskustvo drugih iskoristiti za smanjenje zrakoplovnih nesreća?
Vojne snage zrakoplovno jakih nacija često lete i izvode borbene i mirovne misije jedni pored drugih u višenacionalnim koalicijama. Još se više i češće, u zajedničkim formacijama, leti tijekom provedbe različitih vježbovnih aktiv-nosti. Čini se kako kulturološke različitosti a ponajviše radna kultura otežavaju i koče uspjeh mnogih od tih operacija. Razvidno je kako čimbenik kulture igra ulogu u kreiranju doktrine, tumačenju pravila kod angažiranja kao i u razičitom ponašanju tijekom provedbe određene operacije.
Različita istraživanja već su od prije upozorila na znatan utjecaj nacionalnih kulturoloških razlika na način vođenja rata. Donedavno je malo bilo znano o mogućoj vezi i utjecaju kulturoloških razlika zrakoplovnog osoblja država, članica NATO saveza i sigurnosti letenja.
Opsežna istraživanja profesora Jose- pha Soetersa i doktora Petera Boera, predavača društvenih znanosti na Nizozemskoj kraljevskoj vojnoj akademiji, dala su novo svjetlo na odnos kulturoloških razlika i sigurnost vojnog letenja. Oni su zaključili kako je pojava zrakoplovnih nesreća relativno mala u zrakoplovstvima s individualističkom kulturom. To znači da se pri donošenju radnih odluka, piloti tih zrakoplovstava kao i kontrolori leta i tehničko osoblje, ponašaju i vode više profesionalnim nego organizacijskim motivima. Oni izražavaju relativno neovisan stav naspram same (vojne) organizacije, a više uvažavaju zahtjeve profesije. U takvim kulturama autoritet je na određenoj distanci, a podređeni se u komunikaciji s nadređenim ne boje kontradikcije - neslaganja (naravno, onda kada je to potrebito i u funkciji obna-šanja profesije). Osoblje je sklono im-provizacijama - djelovati izvan pravila i procedura ako situacija tako zahtjeva. Takav kulturološki profil i uvažavanje zakonitosti struke ima za posljedicu relativno mali broj zrakoplovnih nesreća s katastrofalnim posljedicama.
Suprotni kulturološki profil, kolektivistički, je okarakteriziran organizacijsko orijentiranim razmišljanjem. Birokratska pravila striktno kontroliraju i usmjeravaju razmišljanje i djelovanje osoblja. Prisilno, nametnuto razmišljanje i stimulirano djelovanje u duhu pravila, propisa i u suglasju s autoritetom, dominira nad snagom osobnog prosuđivanja i zahtijeva profesije. Međutim, istraživanja su pokazala da je u zrakoplovstvima (državama) s takvom kulturom rizik gubitka zrakoplova u nesrećama vidljivo veći.
Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika
 |
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x768 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene