|
Zadnja promjena: 11.5.2012.
|
Piše Tomislav LONAČAR
 |
Uspješnim povratkom svog prvog astronauta (taikonauta) na zemlju, Kina se 16. listopada 2003. pridružila SAD-u i Rusiji kao treća po redu od zemalja sposobnih za projiciranje svoje moći u svemiru
Kineski svemirski program rezultat je dugogodišnjih napora kineskih znanstvenika i strategije političkog vodstva koje je od samog trenutka osnutka suvremene kineske države visoko na ljestvici prioriteta postavilo istraživanja svemira. Uz programe slanja ljudskih posada u svemir, među kineskim istraživanjima svemira zapaženo mjesto zauzima i razvoj novih naraštaja raketnih sustava i satelita. Osim prestiža i osiguranja vojnih interesa, razvoj satelita i tehnologija vezanih uz njihovo lansiranje omogućuje Kini i ostvarenje financijske koristi putem pružanja usluga lansiranja satelita drugim zemljama1. Premda nije presudan, prihod koji se na taj način ostvari važan je kao potvrda kineske tehnološke razvijenosti i ispravnosti strategije razvoja koja je usmjerena na pretvaranje Kine u gospodarsku i vojnu velesilu. Istraživanje svemira i tehnologija svemirskih letjelica u toj strategiji zauzima ključno mjesto iz više razloga od kojih su dva strategijska. Prvi od njih predstavlja razbijanje stereotipa o Kini kao tehnološki zaostaloj zemlji a drugi približavanje SAD na području razvoja novog naraštaja borbenih sustava koji će biti disperzirani na svim sastavnicama bojišta: kopnu, moru, podmorju i svemiru.
Kineski sustav za svemirska istraživanja koji danas ima složenu infrastrukturu sposobnu za realizaciju najsloženijih zadaća iz područja istraživanja, projektiranja i izgradnje svemirske tehnike, razvijao se tijekom posljednjih pet desetljeća uglavnom osloncem na vlastite snage. Činjenica da sposobnost projekcije svoje nacionalne moći u svemir za Kinu predstavlja jedan od njenih najpostojanijih ciljeva i stupova ukupne tehnološke modernizacije u tome je odigralo odlučujući ulogu. Počevši od trenutka osnutka suvremene kineske države godine tom su cilju težila sva kineska rukovodstva. Desetljeća ulaganja u svemirski program Kini su se isplatila na različite načine a najviše putem ubrzanja transfera novih tehnologija iz svemirske u druge industrije s ciljem njihove komercijalizacije. Posljednji uspjeh kineske svemirske industrije uspješnim prizemljenjem svemirske kapsule Shenzhou 5 takav transfer tehnologije u Kini sasvim sigurno će još više ubrzati.
Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika
|
|
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x768 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene