|
|||||||||
|
|
Piše Željko JURASEK |
||||||||
|
|
Porodica tenkova Leopard 2 Iako je prvi primjerak Leoparda 2 proizveden prije više od dvadeset godina, on je i dalje standardni tenk NATO saveza po kojem se ocijenuju svi tenkovi u svijetu. Najnovija inačica Leopard 2 A6 smatra se najboljim europskim tenkom i jednim od tri najbolja tenka u svijetu Leopard 2 proživljava svoju novu mladost kroz izvrsne izvozne rezultate novijih inačica koje su uvrštene u naoružanje, između ostalog, oružanih snaga Njemačke, Nizozemske, Švedske, Španjolske i Grčke, a Leopard 2 A6 najveći je kandidat za novi osnovni tenk turske vojske. Ne samo što inačice A5 i A6 postižu vrlo dobre izvozne uspjehe, već i starija inačica A4, spletom okolnosti, postiže vrlo dobre prodajne rezultate. Okolnosti su da Njemačka i Nizozemska imaju oko tisuću Leoprada 2 A4 viška te ih za vrlo malu cijenu nude na prodaju uglavnom europskim državama. Dosadašnji kupci su Austrija, Norveška, Finska i Poljska, i svi su vrlo zadovoljni "novim" tenkovima. Povijest razvoja Leoparda 2 Razvoj Leoprada 2 može se pratiti sve do šezdesetih godina prošlog stoljeća, u vijeme kad su Sjedinjene Države i Njemačka intezivno radile na svom projektu novog tenka označenom kao MBT/KPz-70. U to vrijeme MBT-70 je imao najviši prioritet u obje države, tako da je jedan od članaka ugovora o suradnji objema državama zabranjivao da pararelno s ovim razvijaju druge tenkove. MBT/KPz-70 projekt bio je zamišljen vrlo ambiciozno s ciljem stvaranja novog koncepta tenka mnogo naprednijeg od svih tadašnjih tenkova. Zapravo težilo se stvaranju tako napredne koncepcije koja će promijeniti smjer razvoja tenkova, a sam je tenk trebao ostati u uporabi barem do 2000. godine. Sve se to trebalo realizirati s ograničenim novčanim sredstvima, dok pojedinačna cijena tenka u proizvodnji nije smjela biti veća od milijun američkih dolara. Kako su troškovi nekontrolirano rasli, uz stalne razvojne probleme, do službenog prekida projekta došlo je 1969., iako je Njemačka zapravo odustala dvije godine prije. Kao razlozi prekida programa navedeni su različita shvaćanja koncepcije, problemi prednosti u vezi s prioritetom podsustava koji su usporedo razvijani, velikim troškovima i teškoćama oko koordinacije rada i međusobne suradnje stručnjaka. Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika
|
|
|||||||
|
Optimizirano za Internet explorer u 1024x768 prikazu Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved Pravne napomene |