|
|||||||||||
|
|
Pišu puk. doc. dr.sc. Dinko MIKULIĆ; puk. mr.sc. Zdravko HAPP; Mijo KNEZOVIĆ, dipl. ing. |
||||||||||
|
|
Ekološki prihvatljiva vojna vozila
Ekološka svijest postaje jedan od važnih čimbenika funkcioniranja u suvremenom svijetu. Ogleda se jačanjem raznih pokreta kojima je svrha ekološka zaštita, ali i donošenjem brojnih međunarodnih i nacionalnih propisa kojima je svrha zaštita okoliša U najveće zagađivače okoliša, osim industrijskih kompleksa, ubrajaju se vozila na motorni pogon (automobili, poljoprivredni i građevinski strojevi i vojna vozila) koja svojim radom proizvode štetne plinove, poput ugljičnog-monoksida (CO), ugljiko-vodika (HC) i dušikovog-oksida (NOx) te čestice čađe. Tome treba pridodati i utjecaj mineralnih ulja i masti, koja u najvećem broju slučajeva nisu biorazgradiva, kao i ostalih medija kojim se koriste vozila na motorni pogon. Uz to, na čovjeka negativan utjecaj imaju buka i vibracije koje se javljaju pri radu vozila na motorni pogon. Namjera je ovog članka pokazati na potrebu razvoja i nabavu ekološki prihvatljivih vojnih vozila i sličnih specijalnih strojeva u Republici Hrvatskoj, uspostavom primjerenog regulativnog sustava koji se temelji na prihvatljivim i provedivim standardima. Pojam vojnih vozila kojim se koristimo u članku odnosi se prije svega na vozila na motorni pogon specijalne namjene. Tu se prije svega misli na različite vojne sustave koje pokreće motor kao što su tenkovi, borbena oklopna vozila pješaštva, te niz drugih specijalnih vozila namijenjenih za vuču ili prijevoz bojnih sustava. Upravo ta skupina predstavlja ona vojna vozila koja praktično nisu pokrivena nikakvim standardima vezanim za ekologiju. Kako se spomenuta vozila na motorni pogon ne rabe samo za vrijeme rata, već i u mirnodopsko vrijeme, i to ponajprije u prirodi koja je podložna negativnim utjecajima spomenute tehnike, potrebno je predvidjeti određene ekološke standarde koji se moraju primjenjivati u svrhu zaštite našeg okoliša. Vojna vozila koriste se najčešće dizelskim gorivom i raznim vrstama fluida i masti, a analizira se i mogućnost uporabe kerozinskog goriva F-34 (koncept jednog goriva za kopnena vozila i zrakoplove, koji se primjenjuje u oružanim snagama SAD - NATO). Poseban problem vezan za vojna vozila proizlazi iz činjenice kako su ona dugog vijeka trajanja (i više od 50 godina), te je očito da ne prate standarde i ekološke kriterije koji su se počeli primjenjivati u automobilskoj industriji i industriji goriva i maziva u posljednjih desetak godina. Pritom treba imati u vidu činjenicu kako u okviru vojnih vozila treba razlikovati dvije grupacije i to: 1. cestovna vozila i 2. izvancestovna vozila. Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika |
|
|||||||||
|
Optimizirano za Internet explorer u 1024x768 prikazu Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved Pravne napomene |