|
Zadnja promjena: 3.2.2012.
|
Piše Igor KARNJUŠ
 |
|
|
Nakon gotovo cijelog desetljeća trend kretanja vojnih izdataka promijenio je smjer, od drastičnog pada u apsolutnim i relativnim pokazateljima, nakon 1998. vojni proračuni bilježe realan rast. Povećanju vojnih izdataka pridonijelo je i relativno stabilno makroekonomsko okruženje i optimizam koji u svjetsku privredu unose znatne stope rasta
Ekonomska situacija u svijetu može se ocijeniti stabilnom, a osnovni makroekonomski agregati bilježe lagan rast. Brz završetak glavnih ratnih operacija u Iraku umanjio je opasnosti od širenja ratnih sukoba i bojazni da bi cijena nafte mogla nekontrolirano porasti, izazvati novi naftni šok i povesti svjetsku ekonomiju u novu recesiju. Ipak, nestabilnost i eskalacija nasilja na području Iraka i Bliskog istoka uzrokuju fluktuaciju cijena nafte i traži stalan oprez. Utjecaj nafte kao još uvijek dominantnog energenta na svjetsku ekonomiju je velik i prema procjenama MMF-a porast cijene barela nafte od 5 dolara doveo bi do smanjenja globalnog rasta reda veličine 0,3% u jednoj godini. Iako se američki planovi stabiliziranja stanja u Iraku, osobito naftne industrije i proizvodnje, ne ostvaruju ni približno predviđenom dinamikom, izbjegnuto je širenje i prerastanje sukoba u regionalni konflikt. Tijekom rata nije došlo do znatnijih poremećaja u ponudi nafte jer je iračka proizvodnja kompenzirana povećanjem outputa drugih zemalja članica OPEC-a. Kratkoročne prognoze MMF-a predviđaju prosječne cijene nafte u američkim dolarima po barelu od oko 30 USD za 2004. i pad na 27 USD tijekom 2005. uz znatan stupanj neizvjesnosti navedenih prognoza. Prema podacima OECD-a cijena barela Brent sirove nafte 7. svibnja 2004. iznosila je visokih 37,7USD.
Nakon što je izbjegnuta opasnost novog naftnog šoka svjetska privreda nastavlja lagan oporavak i rast. U 2003. zabilježen je rast svjetskog outputaa od 3,9%, s procjenama daljnjeg rasta tijekom 2004. i 2005. Ekonomsko izviješće OECD-a iz svibnja 2004. iznosi predviđanja o porastu svjetskog ouputa od 3,4% u 2004. i 3,3% u 2005. za zemlje OECD-a. Ekonomisti MMF-a u izviješću, također iz svibnja ove godine projeciraju rast svjetskog outputa od 4,6% u 2004. i 4,4% za 2005. Korist od procijenjenog rasta svjetskog outputa različito je distribuirana između SAD-a, zemalja euro zone kao razvijenih zemalja (advanced economies), zemalja tranzicije i zemalja u razvoju. U skupini razvijenih zemalja SAD imaju vodeću ulogu sa procijenjenom stopom rasta za 2004. od 4,6% što je znatno više od procjene za skupinu vodećih svjetskih ekonomija koja se kreće oko 3,5%. Znatno skromniji rast u 2004. kao i procjene za iduću godinu previđa se za zemlje euro zone. Za 2004. predviđa se rast od samo 1,7 %, a za 2005. porast na 2,3%. Unatoč dinamičnim stopama rasta svjetske ekonomije u cjelini pa i po pojedinim regijama, gdje se osobito ističe Kina sa stopama rasta od 8,0% i 8,5% zemlje euro zone ne uspijevaju uhvatiti tempo rasta. Ekonomski analitičari procjenjuju da je niska stopa rasta privreda zemalja euro zone u najvećoj mjeri rezultat smanjenih investicija i niske agregatne potražnje, odnosno visoka sklonost štednji, a vanjska trgovina bilježi pad potražnje među glavnim zemljama partnerima. Lošim rezultatima pridonosi i porast vrijednosti eura, prije svega u odnosu na dolar čime se smanjuje konkurentnost europskog izvoza. Slabljenje dolara, nadaju se američki dužnosnici, trebao bi poboljšati konkurentnost i rezultate američkog izvoza kako bi se ublažio deficit platne bilance i deficita državnog proračuna. I "ostatak" svjetske ekonomije koji obuhvaća zemlje u razvoju i tranziciji bilježi relativno visoke stope rasta, koje su osobito važne zbog niske osnove od kojih kreću.
Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika
 |
|
|
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x768 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene