|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
Piše Mislav BRLIĆ |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
Fregate tipa F124, klase Sachsen
Protuzračne fregate klase Sachsen, ponos Njemačke ratne mornarice, proizvod su 40 godišnjeg iskustva gradnje ratnih brodova u Njemačkoj, te kao takve predstavljaju tehnološki vrh u području ratne brodogradnje u svijetu Njemačka ratna mornarica će potkraj ove godine primiti u operativnu službu prvu fregatu klase Sachsen (Saska), tip F124. Ta najnovija klasa njemačkih fregata proizašla je iz projekta prethodne klase Brandenburg (F123), no nove su fregate ipak nešto dulje (duljina preko svega 143 metra) s punom istisninom od 5600 tona s dodatkom novog protuzračnog borbenog sustava, suvremenijih elektroničkih sustava i senzora te drukčije konfiguracije propulzijskog postrojenja. Dugogodišnje iskustvo njemačkih brodograditelja u gradnji ratnih brodova rezultiralo je izgradnjom fregate izvrsnih tehničkih, pomorstvenih i borbenih značajki, a nove fregate zamijenit će dotrajale razarače klase Lütjens. Program razvoja i gradnje
Razvoj njemačkih fregata počinje nedugo nakon što je bivšoj Saveznoj Republici Njemačkoj ukinuto ograničenje za gradnju većih ratnih brodova (nakon ulaska SR Njemačke u NATO savez 1955.) s početkom rada na izradi prvog flotnog programa i projektiranju novih brodova. Rezultat su bile prve fregate izgrađene u Njemačkoj nakon II. svjetskog rata, fregate klase Köln (klasa 120, F 120) standardne istisnine 2100 t i dosta neobičnog, robusnog izgleda. Radilo se o prilagodbi projekta njemačkog flotnog torpednog broda s kraja 1944. Ukupno je izgrađeno šest fregata klase Köln, a ušle su u sastav flote Njemačke ratne mornarice između 1961. i 1964. Slijedile su ih fregate klase Bremen (klasse 122, F 122) čiji je projekt proizašao iz projekta nizozemskih fregata klase Kortaener. Prva fregata Bremen ušla je u službu u rujnu 1979., a šesta, Karlsruhe, travnju 1984. Od prvobitno predviđene izgradnje dvanaest brodova te klase ukupno ih je izgrađeno osam. Posljednje dvije plovne jedinice naručene su sredinom osamdesetih godina zbog kašnjenja projekta slijedećih njemačkih fregata F 123. Te dvije fregate (Augsburg i Lübeck) ušle su u službu 1987. i 1990. Temeljna namjena fregata klase Bremen (stand. ist. 3000 t) je protupodmornička borba. Usporedo s gradnjom fregata klase Bremen njemačka brodogradilišta počinju s programom gradnje fregate tipa MEKO 360 i MEKO 200 za izvoz.
Kako je otkazanim programom zajedničke NATO fregate NFR 90 bilo predviđeno izgraditi brodove koji bi zamijenili četiri razarača klase Hamburg, ali i tri razarača klase Lütjens, nakon ulaska u službu fregata klase Brandenburg njemačkoj ratnoj mornarici hitno je trebala nova klasa fregata kao zamjena za razarače klase Lütjens. Tako je taktičko-tehničkim zahtjevima iz 1992. definirana primarna zadaća novih fregata; protuzračna zaštita flotnog sastava. Istodobno je Njemačka nastojala pronaći države koje su trebale fregate sličnih značajki i koje bi joj se pridružile u programu projektiranja i razvoja borbenih sustava kako bi zajedničkim planiranjem smanjili troškove razvoja i uporabile postojeće studije. Uskoro su se Njemačkoj pridružile Nizozemska i Španjolska te je u siječnju 1994. stvoren program Trilateral Frigate Co-operation (TFC). Svrha programa bila je omogućiti svakoj od tri zemlje partnera razvoj projekta fregate koji u potpunosti udovoljava pojedinim nacionalnim zahtjevima, ali i posjeduje veliki broj zajedničkih sustava. Unutar tog pristupa ukupno je identificirano 20 područja zajedničkog interesa s potencijalom za zajedničkom nabavom. No, konačno je suradnja na TCF programu većinom bila usmjerena prema razvoju zajedničkog protuzračnog borbenog sustava za nizozemske i njemačke nove fregate, jer se Španjolska u lipnju 1995. povukla iz razvoja zajedničkog protuzračnog sustava, dajući prednost borbenom sustavu zasnovanom na prilagodbi sustava Aegis Američke ratne mornarice. Tako su iz TCF programa proizašle njemačke fregate klase Sachsen te nizozemske fregate klase De Zeven Provincien, ali i španjolske fregate klase Don Alvaro de Bazán (F-100) koje imaju znatno manje zajedničkih značajki. Ukupno su naručene tri fregate klase Sachsen, a polaganje kobilice za prvu fregatu održano je 27. veljače 1998. Druga fregata iz klase Hamburg, porinuta je u kolovozu 2002. trebala bi biti isporučena krajem ove godine, a treća Hessen porinuta je u srpnju 2003. te će biti predana Njemačkoj ratnoj mornarici 2005. Fregate klase Sachsen dobile su imena po njemačkim saveznim državama, isto kao fregate klase Brandenburg. Osim za protuzračnu zaštitu, te će se fregate rabiti za protubrodsku i protupodmorničku borbu. Kao i kod fregata klase Brandenburg ugovor za projektiranje i gradnju zaključen je s njemačkim brodograđevnim konzorcijem ARGE F124 koji čine poduzeća Blohm+Voss, Howaldstwerke Deutsche Werft i Thyseen Nordeewerke. Vrijednost programa projektiranja i gradnje tri fregate iznosi 1,5 milijardi eura, a svakom brodogradilištu dodijeljena je gradnja jedne fregate. Prema flotnom programu Njemačka ratna mornarica bi 2005. trebala imati u službi 15 fregata (8 klase Bremen, 4 klase Brandenburg i 3 klase Sachsen). Temeljne značajke projekta
Neovisnost brodskih sustava po odjeljcima broda uključuje zamjenu uobičajenih horizontalnih cjevovoda i kabelskih staza koji se znaju pružati uzduž nekoliko odjeljaka pa i cijelog broda kroz brojne otvore na pregradama s razmještajem vertikalnih središnjih cjevovoda, zračnih i elektrokanala. Naime trup i nadgrađe su podijeljeni u 12 odvojenih i samostalnih odjeljaka ili zona od kojih je svaki opremljen vlastitim izvorom električne energije, sustavom ventilacije i filtroventilacije za kemijsko-biološko-nuklearnu zaštitu. Ako u slučaju oštećenja zataje brodski sustavi unutar samo jednog ili dva odjeljka, a ostali odjeljci ostaju nedirnuti, uključujući i ventilaciju, moguće je horizontalno širenje dima i topline na taj način izbjegnuto. Nadzor oštećenja je lakši te i posada i brod mogu puno dulje ostati operativni. Nadalje, konstrukcijska borbena otpornost fregata klase Sachsen je znatno poboljšana postavljanjem šest plino-vodonepropusnih pregrada s dvostrukom stijenkom u brodski trup, a kao i kod fregata klase Brandenburg ispod glavne palube su postavljena tri kutijasta uzdužna nosača. Ugradnjom pregrada s dvostrukom stijenkom, uz to što se dodatno povećava čvrstoća trupa, znatno se ograničio učinak eksplozije i njezinih učinaka sprečavajući rasprostiranje plinova i krhotina nakon eksplozije. Uz to, neprekidno dvodno služi za smještaj goriva te tako fregatama povećava stabilitet i zaštitu od požara. Tri uzdužna kutijasta nosača koji se protežu kroz 80 posto duljine broda povećavaju uzdužnu čvrstoću brodske konstrukcije i sprečavaju lom konstrukcije čak i kod izravnog pogotka projektila s bojnom glavom sa 150 kg eksploziva. Dva bočna kutijasta nosača imaju poprečni presjek oko 1,2 m2, dok izmjere središnjeg nosača iznose 1,5 x 0,6 m. Trup, nadgrađe i moduli jarbola su izvedeni od čelika povišene čvrstoće D36.
Glavne projektne značajke fregata F124 određene su usvajanjem MEKO ("MEhrzweck-KOmbination", Višenamjensko kombiniranje) projektnog načela pri projektiranju i gradnji tih fregata. Na novim njemačkim fregatama bit će ukupno 58 modula; četiri modula za oružne sustave (top kalibra 76 mm, dva RAM lansera i lanser VLS Mk41), sedam modula elektroničke opreme, devet paletizirana modula brodskih sustava, 24 paletizirana modula razne opreme i uređaja, 12 modula klimatizacijskog sustava i dva jarbolna modula.
Na fregatama klase Sachsen velika je pozornost posvećena poboljšanju životnih uvjeta posade. Na brod se može ukrcati do 255 članova posade i letačkog osoblja što je za 26 osoba više nego kod fregata klase Brandenburg. U taj broj je uračunata i pričuva za slučaj ako fregate dobiju nove oružne sustave ili budu služile kao zapovjedni brodovi. Ukupno ima 39 časnika (+ dva dodatna ležaja), 64 starijih dočasnika (+ četiri dodatna ležaja) te 140 mlađih dočasnika i mornara (+ šest dodatnih ležajeva). Za časnike su predviđene jednokrevetne i dvokrevetne kabine, za dočasnike dvokrevetne i četverokrevetne, a za mornare kabine s najviše osam ležajeva. Sve su kabine zvučno izolirane i opremljene sanitarnim čvorom. Sustav propulzije
Naoružanje
Bliskoobrambeni raketni sustav RIM-116A RAM (Rolling Airframe Missile) zbog dogradnje Block 1A sada može djelovati i protiv helikoptera, sporih zračnih ciljeva i ciljeva na moru koji se nalaze na maloj udaljenosti. Sustav RIM-116A RAM je razvijen zajedničkom suradnjom američko-njemačko-danskih poduzeća. U lanser sustava može se staviti 21 projektil (u nekim inačicama 10 projektila) koji imaju doseg 9 km i brzinu 2 Macha (2450 km/h). Za protubrodsku, ali i protuzračnu borbu služit će pramčani top OTOBreda 76/62 Super Rapid kalibra 76 mm (dosega 16 km) i dva jednocijevna topa Rheinmetall Rh 202 kalibra 20 mm (dosega 2 km). Top Super Rapid 76/62 kalibra 76 mm ima najveći doseg 5000 m kod gađanja zračnih ciljeva i 15 km kod gađanja površinskih ciljeva. Brzina paljbe tih topova iznosi 85 hitaca u minuti, a elevacija od minus 15 do plus 85 stupnjeva. Brzina granate na izlazu iz cijevi iznosi 925 m/s (3330 km/h). Moguć je dvojni način ciljanja; radarsko-optronički ili pomoću ciljničke sprave sa stabiliziranom ciljničkom crtom. Prvi se način rabi za gađanje brzih i pokretljivih ciljeva (zrakoplovi, protubrodski projektili, helikopteri i brzi bojni brodovi, itd.), dok je drugi sustav predviđen za ciljeve koji se sporo kreću ili su nepokretni (veliki spori brodovi, bunkeri na obali, itd.). Zbog svoje male mase od samo 7350 kg ovaj je top uporabljiv za ugradnju na brodove veličine krstarica pa do malih brzih napadnih brodova. Stoga je, ali i zbog svoje pouzdanosti i kompaktnosti vrlo omiljen i u uporabi u gotovo svim ratnim flotama Zapada
Protupodmorničku zaštitu osiguravat će dvije trostruke torpedne cijevi Mk 32 Mod 9 promjera 324 mm za lansiranje torpeda Mk 46 mod 2 ili DM4A1 te dva helikoptera za čije je djelovanje predviđena prostrana letna paluba i dva hangara. Predviđeno je krcanje helikoptera MH 90, no kako ti helikopteri još nisu ušli u službu početno će se djelovati helikopterima Westland Sea Lynx Mk 88A. Hangari su međusobno odijeljeni prolazom zbog zaštite od požara. Fregate klase Sachsen također će biti opremljene njemačkim sustavom za prija helikoptera MBB Forder und Hebesysteme koji rabi lasersko navođenje helikoptera i računalno nadzirane manipulatorske ruke za automatsko osiguranje helikoptera nakon slijetanja. Sustav, kojim upravlja jedan čovjek s prenosnim računalnim panelom, omogućuje operatoru premještaj helikoptera u hangar ili drugo mjesto određeno za smještaj helikoptera potpuno automatski. Senzori
Antena radara SMART-L antena promjera 8,2 m vrti se brzinom 12 okretaja u minuti. Nisko vidljive ciljeve može otkriti na udaljenosti do 55 km, a konvencionalne na udaljenostima većim od 100 km. Najveći doseg iznosi mu 400 km, a može otkriti objekt veličine loptice za tenis na udaljenosti većoj od 120 km. Može istodobno pratiti do 1000 zračnih, 40 površinskih i 32 lažna cilja (mamaca).
Na fregate klase Sachsen ugradit će se i integrirani borbeni sustav Signaal SEWACO FC/Sigma Splice kojim se više od 17 višenamjenskih pulteva obavlja prikupljanje i obrada svih podataka s motrilačkih sustava, te usklađivanje i upravljanje borbenim i elektroničkim sustavima. Od opreme za elektroničko ratovanje fregate klase Sachsen posjedovat će uređaj za otkrivanje neprijateljskog radarskog zračenja TST FL 1800S Stage II koji ujedno služi i za ometanje neprijateljskih radara i elektroničkog navođenog neprijateljskog projektila. Elektroničke protumjere uključuju i šest šesterocijevnih lansera lažnih ciljeva Mk 36 SRBOC. Za otkrivanje podmornica služi aktivno/pasivni pramčani sonar Atlas Elektronik DSQS 23BZ (ASO-90). Zaključak
Legenda: |
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Optimizirano za Internet explorer u 1024x768 prikazu Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved Pravne napomene |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||