broj 121-122, siječanj 2007.
VREMEPLOV
|
Zadnja promjena: 17.5.2013.
|
|
|
 |
|
|
 |
|
| Leon RIZMAUL |
| 23. siječnja 1857. Rođen Andrija Mohorovičić |
 Jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika svih vremena Andrija Mohorovičić rođen je 23. siječnja 1857. u Voloskom. Bio je utemeljitelj geofizičke i meteorološke znanosti u Hrvatskoj, a najveća je dostignuća postigao u polju seizmologije, znanosti o potresima. Mohorovičićeva meteorološka djelatnost počela je tijekom profesorskog rada na Nautičkoj školi u Bakru, a 1892. preuzeo je upravu Meteorološkog opservatorija u Zagrebu. Na Griču je utemeljio službu točnog vremena, poznatu po podnevnom pucanju gričkog topa i označavanju punoga sata na Radio Zagrebu. Svakodnevno je brzojavno dostavljao vremenske podatke iz Zagreba u međunarodnu razmjenu, a upravo pod njegovim vodstvom, proširivanjem na druge geofizičke znanosti, Opservatorij je prerastao u Geofizički zavod. Godine 1909. seizmografi su zabilježili snažan potres u dolini Kupe, a pomoću tih zapisa Mohorovičić je došao do epohalnih znanstvenih dokaza o postojanju granične plohe između Zemljine kore i plašta. Otkrio je da se na dubini od 55 kilometara iznenada povećava brzina seizmičkih valova zbog naglog povećanja Zemljine gustoće. To granično područje, odnosno donja granična ploha koja se prostire oko cijelog planeta, u njegovu je čast nazvana Mohorovičićeva ploha diskontinuiteta ili skraćeno Moho-ploha. Intuiciju istinskog vizionara nalazimo i u Mohorovičićevim teorijskim razmatranjima djelovanja potresa na građevine, što možemo smatrati osnovama protupotresnog graditeljstva. Spomenimo još da je imenom Andrije Mohorovičića obilježen jedan krater promjera 77 kilometara na drugoj strani Mjeseca, a međunarodni projekt bušenja Zemljine kore, kojim bi se probio Zemljin plašt, također je nazvan po njemu. |
Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH.
Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene