- Memorijalni centar će se sastojati od nekoliko zasebnih cjelina, a svi će njegovi sadržaji biti dostupni i pripadnicima OS-a i civilima
- cjelina pri završetku je simulacija bojnog polja
- druga cjelina je Muzej Domovinskog rata. Muzej bi imao stalni postav koji bi kronološki pratio događanja u Hrvatskoj od 1990. do 1998. godine
- dio prostora bit će opremljen tako da prikazuje život u vojarni
|
Idejni projekt za izgradnju Memorijalnog, informacijskog, dokumentacijskog edukativnog centra Domovinskog rata u vukovarskoj vojarni 204. vukovarske brigade je završen. O tome kojom će se dinamikom projekt dalje realizirati i o značenju Memorijalnog centra u očuvanju vrijednosti Domovinskog rata razgovarali smo s general pukovnikom Slavkom Barićem, predsjednikom organizacijskog odbora za njegovu izgradnju. General Barić je uvjeren kako će se uspostava Centra odvijati planiranom dinamikom, pa je i ovom prilikom pozvao sve zainteresirane da prijedlozima i idejama pomognu u njegovu ostvarivanju.
Kako je došlo do ideje da se u vukovarskoj vojarni 204. brigade HV-a započne s izgradnjom Memorijalnog, informacijskog, dokumentacijskog edukativnog centra Domovinskog rata?
Potreba za osnivanjem Memorijalnog centra u kojem će se prikupljati i na informacijsko dokumentacijski i analitički način obrađivati građa iz Domovinskog rata, koji će imati muzejski postav i u kojem će se na jednom mjestu dobiti uvid u Domovinski rat u cijelosti, već dugo postoji. Kako je Centar svojim sadržajima primjeren upravo za Vukovar i odražava sve što se u Vukovaru napravilo i što obilježava razdoblje Domovinskog rata, odlučeno je da se utemelji u Vukovarskoj vojarni koja, s obzirom na svoj položaj i veličinu, nije pogodna za smještaj postrojbe. Operacionalizacija ideje o utemeljenju Memorijalnog centra započela je odlukom ministra obrane o formiranju povjerenstva za njegovu izgradnju i postavu, pa smo vrlo brzo krenuli u realizaciju projekta.
Koje će sadržaje Centar pružati posjetiteljima?
Memorijalni centar će se sastojati od nekoliko zasebnih cjelina, a svi će njegovi sadržaji biti dostupni i pripadnicima OS-a i civilima.
Cjelina, za koju možemo reći da je već pri završetku je simulacija bojnog polja. Napravljeni su paljbeni položaji i postavljena oružja. Naravno, to nije u stvarnim razmjerima i udaljenostima, ali je školski primjer postavljanja bojnog polja sa svim topničkim i PZO oružjem, školski utvrđenim položajima i inženjerijskim uređenjem, tako da je to pokazno, simulacijsko, ali i edukacijsko bojno polje. Namjeravamo ga obogatiti i dodatnim efektima, zvučnim i svjetlosnim, tako da bude što zanimljivije.
Druga cjelina je Muzej Domovinskog rata. Muzej bi imao stalni postav koji bi kronološki pratio događanja u Hrvatskoj od 1990. do 1998. godine. Postav bi obrađivao događaje vezane za Domovinski rat na cjelokupnom području Republike Hrvatske. U sastavu muzeja bit će i info pult.
Dio prostora bit će opremljen tako da prikazuje život u vojarni. U tom će dijelu biti dvije spavaonice, svaka sa četrdesetak ležaja, kako bi učenici koji dođu u Centar imali priliku jedan dan i noć živjeti na pravi vojnički način. Namjeravamo s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa dogovoriti da se u tom prostoru održava i dio praktične nastave iz Domovinskog rata. Na taj bi način vojsku i vojni sustav još više približili mladim ljudima, pa bi to bila i dobra prilika za prezentaciju vojnog poziva.
Treću cjelinu činit će multifunkcionalna zgrada koja bi bila središte informacijsko-dokumentacijskog dijela. U njoj će biti prostor za fonetsku, arhivsku, fotografsku, filmsku građu, hemeroteku, biblioteku te dvorane za predavanja i seminare. Doista će pružati mogućnost kvalitetnog proučavanja i dostupnost svih relevantnih izvora za dobivanje cjelovitog uvida u Domovinski rat.
Kad smo razmišljali o civilima koji će dolaziti u Centar, vodili smo se idejom interaktivnosti prostora i posjetitelja. Namjera nam je da posjetitelji koji će dolaziti imaju aktivan odnos sa svim sadržajima.
U Memorijalnom centru će biti predstavljene i sve brigade Hrvatske vojske. Zamišljeno je da se izgradi aleja gardijskih brigada i park brigada, a bit će izloženo i sve znakovlje i oznake brigada iz Domovinskog rata. Uz to, inicirali smo da se u sklopu Centra u Vukovaru podigne i spomenik Domovinskom ratu. Mi, naime, nemamo zajednički spomenik, zajedničko obilježje Domovinskog rata koje će jasno prezentirati odnos društva prema tom vremenu i hrvatskim braniteljima. Nastojat ćemo da nositelj tog projekta, za koji bismo raspisali međunarodni natječaj, bude Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
Na koji ćete način prikupljati građu iz Domovinskog rata?
Ponajprije iz svih postojećih resursa MORH-a i OSRH. Uz to, surađivat ćemo i s Državnim informacijsko-dokumentacijskim centrom. Napomenuo bih da nećemo biti novi inofrmacijsko-dokumentacijski centar u smislu obrade građe. Već sad imamo dosta poziva bivših pripadnika OS-a koji imaju materijale vezane uz Domovinski rat, a želim pozvati sve sadašnje i bivše pripadnike OS-a da nam se jave ukoliko imaju videomaterijale ili neku drugu građu iz tog razdoblja. Surađivat ćemo i s Ministarstvom unutarnjih poslova koje također ima dosta bogatu građu.
Kako ocjenjujete potrebu i važnost osnivanja Memorijalnog centra u kojem će se u cijelosti dobiti uvid u Domovinski rat?
U interesu je i hrvatske države i Oružanih snaga, prije svega nas koji smo u sustavu, da taj projekt što prije zaživi, da se analitički pristupi proučavanju građe iz Domovinskog rata i to po jasno određenim vojničkim kriterijima.
Danas se Domovinski rat ocjenjuje ponajprije na političkoj razini. Nemamo vojnu analitiku i, što je najvažnije, nemamo sustavno razrađena iskustva iz njega. Svi se pozivamo na iskustva iz Domovinskog rata, ali ukoliko ta iskustva nisu sistematizirana i jasno obrađena, ukoliko nisu generalizirana i postavljena na određenu razinu pravila, onda su to osobna, a ne iskustva kolektiviteta. A osobna su iskustva različita i ne mogu ući u sustav doktrine i načina promišljanja i pripreme OS-a. Upravo je takvom institucijom moguće vraćanje digniteta i vrednovanje Domovinskog rata.
Tko će sve biti uključen u realizaciju projekta?
Moram istaknuti iznimno razumijevanje koje je pokazano za taj projekt na prezentaciji u Vukovaru na Dan državnosti, na kojoj su bili predsjednik države, Sabora i Vlade. S obzirom na to da se radi o vrlo ambicioznom projektu, postojala je i bojazan. Smatram da je ovo ponajprije državni projekt, pa smo ga tako i prezentirali. Mislimo da bi u njegovoj realizaciji trebali sudjelovati, a na Vladi je da odluči, uz Ministarstvo obrane i Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo unutarnjih poslova, znanosti, obrazovanja i športa, kulture kao i instituti i ustanove koji se već bave tom problematikom. Dodatnu inicijativu da započnemo s realizacijom tog projekta dao nam je prošle godine predsjednik Republike Stjepan Mesić kad je rekao: "Dajte već nešto učinite s vojarnom". Ove je godine premijer Ivo Sanader jasno rekao da će Vlada osigurati sredstva za izradu projektne dokumentacije. Idejni projekt imamo, a na temelju njega treba izraditi provedbeni projekt u kojem će se specificirati svaki pojedini dio Centra. Vlada je iz svoje pričuve osigurala tri milijuna kuna. Ove ćemo godine raspisati natječaj i do kraja godine izraditi sve projekte za pojedine dijelove Centra, pa će imati potpunu projektnu dokumentaciju. Radit će se planski, a namjera nam je da u sljedeće tri godine sve završimo.
Istaknuo bih i da imamo veliku potporu udruga proisteklih iz Domovinskog rata, a naišli smo i na razumijevanje u Vukovarsko-srijemskoj županiji i Gradu Vukovaru. Želimo da to bude projekt naših branitelja, projekt svih bivših i sadašnjih pripadnika OS-a.
Kolika će financijska sredstva biti potrebna za uspostavu Memorijalnog centra?
Kalkulacije postoje. Još jednom bih istaknuo da je to državni projekt za koji su MORH i OSRH vrlo zainteresirani. Ukoliko bi Centar bio namijenjen samo za potrebe OS-a ulaganja ne bi bila veća od 40 milijuna kuna. Ukoliko idemo na projekt koji se izdiže na razinu države i u kojem želimo upotrijebiti sve suvremene načine predstavljanja građe iz Domovinskog rata, za to bi prema našim kalkulacijama trebalo izdvojiti oko 80 milijuna kuna. Govorim o državnom projektu koji će biti najsuvremeniji, multifunkcionalan, otvoreni prostor što će pružati niz dodatnih sadržaja i aktivnosti, a bit će od iznimnog značenja u očuvanju vrijednosti Domovinskog rata.
Kako biste ocijenili suradnju s arhitektom Željkom Kovačićem koji je izradio idejni projekt Centra?
Suradnja s gospodinom Kovačićem je vrlo dobra. Od početka smo znali što želimo, a on je pokazao veliko razumijevanje za naše zahtjeve. Iznimno brzo je napravio idejni projekt i maketu prostora, a drago mi je što vidim kako se ponosi tim što radi na tome.
Jeste li zadovoljni onim što je dosad učinjeno i kojom će se dinamikom projekt dalje realizirati?
Nakon prezentacije Centra u Vukovaru na Dan Državnosti vrlo sam zadovoljan. Uz taj projekt sam i emotivno vezan i optimističan sam. Imamo dovoljno vremena da do kraja ove godine napravimo provedbene projekte svih dijelova Centra, a sljedeće započnemo s radovima i uređenjem prostora. Očekujem da ćemo, a volio bih da to bude do 18. studenoga sljedeće godine, imati jasne konture muzejskog prostora i započeti s izgradnjom multifunkcionalne zgrade. Ukoliko se sve bude odvijalo predviđenom dinamikom, 2010. godine bi Centar trebao u potpunosti biti stavljen u funkciju. To ne znači da posjetitelji već i sad ne mogu posjetiti i razgledati npr. simulacijsko bojno polje i postavljena oružja i oruđa. Kako se Centar bude gradio tako će biti omogućeno razgledavanje većeg prostora. U svakom slučaju, pozivam sve zainteresirane da svojim prijedlozima i idejama pomognu u ostvarivanju projekta.
|
