Hrvatski vojnik - Internet izdanje

broj 162, studeni 2007.

Vladimir BRNARDIĆ

Zadnja promjena: 3.2.2012.

Welcome to Adobe GoLive 6

RAZGOVOR - Ministar obrane Ukrajine Anatolij GRICENKO
Hrvatski novinari s pripadnicima naših OS u Afganistanu
Održano 11. prvenstvo OSRH-a u orijentacijskom trčanju
Vijesti
Obilježena godišnjica 92. zb Pula
Novosti iz vojne tehnike
Simulatori
Novi oklopnjaci za nove izazove
18. međunarodni simpozij ratnih mornarica u Newportu
Sovjetski teški tenk JS-1/2
PODLISTAK - Hrvatski vitezovi reda Marije Terezije (I)
Web info

Interni natječaj

PODLISTAK - Hrvatski vitezovi reda Marije Terezije (I)

Najviše carsko odlikovanje

Podlistkom "Hrvatski vitezovi Reda Marije Terezije", iz pera povjesničara Vladimira Brnardića, Hrvatski vojnik će prvi put u Hrvatskoj donijeti iscrpnije životopise, posebice vojne, niza hrabrih ljudi koji ne zaslužuju da im imena ostanu zaboravljena. Logično, prvi dio podlistka objašnjava o kojem priznanju govorimo i na koje načine su ga junaci naših priča mogli zaslužiti...

Red je utemeljila carica i kraljica Marija Terezija kako bi nagradila posebno istaknute i zaslužne časnike

Najviše vojno odlikovanje Habsburške Monarhije, potom i Austro-Ugarskog Carstva, Red Marije Terezije ustanovljen je u spomen na bitku kod Kolina, koja se odigrala 18. lipnja 1756., a u kojoj je austrijska vojska pobijedila pruskog kralja Fridrika II. Velikog. Red je utemeljila carica i kraljicaMarija Terezija na prvu godišnjicu bitke, kako bi nagradila posebno istaknute i zaslužne časnike. Odlikovanje je dodjeljivano "za uspješne vojne pothvate koji su odlučno djelovali na ishod bitke ili vojnoga pohoda, poduzetog na osobnu inicijativu, a koje mogu bez ikakve sumnje potvrditi ostali pošteni časnici".
Isprva je Red Marije Terezije imao dva stupnja, ali je 15. listopada 1765. car Josip II. Viteškom i Velikom križu pridodao i Komanderski križ kao drugi, srednji stupanj. Odlikovanje Reda dodjeljivalo se svima zaslužnima bez obzira na nacionalnost, dob, podrijetlo, društveni položaj ili vjeru. Najniži stupanj, Viteški križ, njegovu je nosiocu automatski osiguravao austrijsko plemstvo i titulu viteza (Ritter), te pravo pristupa na dvor. Posebnom pak molbom odlikovani su mogli još zatražiti titulu baruna (Freiherr), a imali su pravo na mirovinu. Poslije njihove smrti, udovice su imale pravo na polovinu mirovine. Odlikovanja Reda Marije Terezije prestala su se dodjeljivati nedugo nakon raspada Austro-Ugarske, kada je posljednji car Karlo II., prenio svoje ovlasti na Kancelariju Reda. Ona se pak zadnji put sastala 1931. kako bi se riješile posljednje molbe i dodijelila posljednja odlikovanja. Dotad je Red Marije Terezije dodijeljen ukupno 1241 put. Neki su dobili dva, pa čak i sva tri odličja, tako da je odlikovano ukupno 1135 časnika. Među njima je bilo i sedamdesetak časnika hrvatskog podrijetla, a još tridesetak stranih časnika steklo je to odlikovanje zapovijedajući hrvatskim postrojbama: krajiškim pješačkim i husarskim pukovnijama, 53. linijskom pješačkom pukovnijom ili 12. ulanskom pukovnijom. U ovom ćemo serijalu predočiti neke od stotinjak tih uistinu zanimljivih i uzbudljivih povijesnih priča.

Bitka kod Kolina

Kolin - prvi poraz pruske vojske u Sedmogodišnjem ratu

Red Marije Terezije svoje postojanje ponajprije duguje bitki kod Kolina, od koje je prošlo nešto više od 250 godina (18. lipnja 1756.). Na neki način značila je prekretnicu u početnim sukobima Austrije (Marija Terezija) i Pruske (Fridrik Veliki) tijekom Sedmogodišnjeg rata. Naime, Fridrik, koji je osobno zapovijedao svojom vojskom, nakon pobjeda kod Lovosica, Libereca i Praga doživio je svoj prvi poraz i to od vojske feldmaršala von Dauna. Bojno polje se nalazilo blizu mjesta Kolin, danas u Češkoj Republici, 55 kilometara istočno od Praga. Jednu od ključnih uloga u austrijskom trijumfu imalo je njihovo lako pješaštvo, čiju su većinu sačinjavali upravo Hrvati...