Hrvatski vojnik

broj 165, prosinac 2007.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Zadnja promjena: 11.5.2012.

Welcome to Adobe GoLive 6

RAZGOVOR - Vlado BAGARIĆ brigadni general, zapovjednik HRZ-a i PZO-a
Održana Završna planska konferencija projekata izobrazbe u Splitu
Priča o cipelicama
Stigli Jurišnici
Interni natječaj
Interni natječaj
Interni natječaj
Obilježena 16. godišnjica pogibije pilota i padobranaca u Otoku
Obuka u Bojni za specijalna djelovanja
Vijesti
Novosti iz vojne tehnike
Odlike modernih specijalnih postrojbi
Kroz blato i prašinu (II. dio)
A400M širi krila (I. dio)
Razvoj mlaznih aviona 1937.-1950.
FELJTON - Hrvatski vitezovi Reda Marije Terezije (IV)

Tragom vaših pitanja

Vozilo bez vozača

GeorgiaTech

ISTRAŽIVAČI američkog sveučilišta GeorgiaTech udružili su se s tvrtkom Science Application International Corporation (SAIC) u izradi besposadnog robotskog vozila za nastup na najvećoj robotskoj utrci. Riječ je naravno o već kultnom natjecanju Grand Challenge koje za 2007. nosi novi naziv - Urban Challenge - i prvi se put odvija u urbanim uvjetima. Svrha je potaknuti razvoj besposadnih vozila sposobnih za samostalno i sigurno kretanje u dinamičnim uvjetima gradskog prometa.
Vozilo koje su razvili zove se Sting 1. Na prvi pogled to je malo "nakićen" Porsche Cayenne. No, na drugi pogled jasno je kako je riječ o vozilu koje samo ima obličje i pogonski sustav popularnog Porschea, a sve ostalo je znatno drukčije.
Sting 1 je opremljen sa šest kamera, osam računala, Doppler radarom i infracrvenim laserskim radarom, a dizajniran je tako da vozi bez ljudske intervencije, poštujući pritom kalifornijske prometne propise. Predviđeni su postupci kao što je uključivanje sa sporedne prometnice na glavnu u uvjetima gustog prometa, izbjegavanje raznih pokretnih i nepokretnih zapreka, snalaženje na raskrižjima, petljama i slično.
Računala su spojena u mrežu pomoću dvije brze sabirnice i programirana su tako da prepoznaju uvjete na prometnici. To uključuje spoznaje kako ostati u prometnoj traci, kako preteći drugo vozilo, kako skretati u urbanim područjima, kako svladati kompleksna semaforizirana raskrižja, kako se uključiti u promet ili kako se "ponašati" na velikim javnim parkinzima. Ustvari, konstruktori kažu kako Sting 1 mora naučiti "misliti" sam za sebe.
M. PETROVIĆ

Pakistan nabavio Falco letjelice

TALIJANSKA tvrtka Galileo Avionica, koja je dio Finmeccanica, tijekom studenoga uspješno je dovršila višemjesečna testiranja svog bespilotnog sustava Falco. Ta testiranja bila su provedena za potrebe prvog inozemnog naručitelja, a iako zasad dužnosnici javnosti ne potvrđuju te navode, riječ je o Pakistanu. Potkraj prošle godine Pakistan je donio odluku o nabavi talijanske vojne tehnike, što prije svega uključuje suvremeni i iznimno napredni PZO sustav Spada 2000 (koji proizvodi konzorcij MBDA, nekadašnji Alenia Marconi Systems) i, prema brojnim navodima u svjetskom tisku, bespilotne letjelice Falco. Prema određenim izvorima, prvi sustav Falco je već isporučen, priprema se isporuka drugoga, uz mogućnost dodatne isporuke i trećeg sustava. Bespilotne letjelice Falco pripadaju TUAV/MALE kategoriji bespilotnih letjelica, a prvi probni letovi su obavljeni tijekom 2003. godine. Navedena operativna ispitivanja Falcoa tvrtka Galileo Avionica tijekom proteklih 15 mjeseci obavila je na području Europe, Afrike i Azije, kako bi ga iskušala u svim klimatskim i operativnim uvjetima. Falco uz dodatne spremnike za gorivo ima autonomiju boravka u zraku do 14 sati, pri čemu je maksimalni dolet (domet upravljačkog linka) do 200 km. Maksimalni operativni vrhunac leta je 6000 m. U svojoj žirostabiliziranoj kupoli s donje strane trupa može nositi kombinaciju elektrooptičkih, infracrvenih i radarskih senzora te sustav za borbu protiv elektroničkog ometanja. Letjelica ima i ATOL (Automatic Take Off and Landing) sustav za autonomno polijetanje i slijetanje. Jedan Falco System čine četiri bespilotne letjelice, zemaljska upravljačka postaja (GCS - Ground Control Station), zemaljski podatkovni terminal (GTD - Ground Data Terminal) i zemaljska prateća oprema (GSE - Ground Support Equipment).
I. SKENDEROVIĆ

Napredne baterije za najteže zadaće

ESA

TVRTKE QinetiQ i ABSL razvile su posebnu naprednu bateriju za najsloženije i najteže zadaće. Riječ je o bateriji od 5,4 kWh koja se sastoji od dva identična modula sa 27 ćelija tipa litij-sumpor-klorid. Moduli imaju kapacitet od 90 Ah svaki, gustoća energije je veća od 300 Wh/kg, a daju napon od 35 V. Tijekom razvoja nove baterije, koji je trajao 18 mjeseci, QinetiQ je bio odgovoran za upravljanje razvojnim programom i rad na dizajniranju ćelija, dok je ABSL bio odgovoran za fizičku procjenu ćelija, dizajn baterije, sastavljanje i provjeru kvalitete.
Dokaz iznimne kvalitete nove baterije je to što je uporabljena kao izvor energije za istraživački teret tijekom misije ruske besposadne svemirske letjelice Foton-M3. Letjelica je u orbitu lansirana raketom Sojuz-U 14. rujna 2007. s kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu.
Foton-M3 je nosio 40 različitih eksperimentalnih kompleta za potrebe Europske svemirske agencije (ESA). Tijekom dvanaestodnevne misije provedeno je mnoštvo eksperimenata u uvjetima mikrogravitacije. Od tih se eksperimenata očekuje znatan prinos brojnim znanstvenim istraživanjima. Tijekom tih zadaća baterije su bile glavni izvor energije, a osigurale su i povratak na tlo.
Među brojnim eksperimentima bili su i Aquahab - akvatičan habitat u kojemu se pratio utjecaj bestežinskog stanja na jednostanične organizme i ribe. Eksperiment Biobox se sastojao od dva programibilna inkubatora za proučavanje bestežinskog stanja na stanice za izgradnju kostiju i negativan utjecaj svemirske radijacije na razna tkiva.
M. PETROVIĆ

Nova inačica LITENING-a

SREDINOM studenoga američka tvrtka Northrop Grumman objavila je kako je sklopila novi ugovor s američkim ratnim zrakoplovstvom i marinskim korpusom, na temelju kojega se obvezala na razvoj i isporuku poboljšane inačice LITENING ciljničkog podvjesnika zadnje, (četvrte) generacije. Ugovor će inicijalno biti financiran s 18 milijuna američkih dolara, a u razdoblju od rujna 2008. do siječnja 2010. Northrop Grumman je dužan isporučiti 201 sustav.
Najveće poboljšanje novog LITENING-a činit će novi data link sustav Plug & Play II. Novi data link sustav omogućit će veću propusnost podataka, više radnih frekvencija, pri čemu će se zadržati kompatibilnost s lako prenosivim ROVER (Remotely Operated Video Enhanced Receiver) terminalima koje rabe kopnene snage, a koji omogućavaju dobivanje videoprikaza s različitih zrakoplovnih platformi. Plug & Play II nudi znatno veći potencijal za punu dvosmjernu razmjenu data i videomaterijala, njihovo digitalno snimanje i spremanje za potrebe daljnje analize i općenito bolju "mrežnu" povezanost više postrojbi na terenu. Uz Plug & Play II data link sustav, LITENING će sadržavati i novi FLIR senzor razlučivosti 1024x1024 (1k x 1k) koji bi trebao znatno unaprijediti detekciju ciljeva i njihovo bolje raspoznavanje danju i noću u infracrvenom spektru. Bit će opremljen i novom TV kamerom s CCD čipom nove generacije koja bi trebala omogućiti kvalitetnije zahvat i praćenje ciljeva u uvjetima dnevnog svjetla.
Od ulaska u operativnu uporabu, tijekom 1995., dosad su zajednički izraelski Rafael i američki Northrop Grumman proizveli više od 500 podvjesnika LITENING (LITENING, LITENING II, LITENING ER i LITENING AT). Od toga je oko 400 sustava integrirano na avione AV-8B, A-10, B-52H, F-15E, F-16 i F/A-18C/D koji su na njima ostvarili više od 750 000 radnih sati, od čega je više od pola bilo realizirano u stvarnim borbenim uvjetima.
I. SKENDEROVIĆ

Oklopno vozilo Caiman

BAE Systems

BRITANSKA tvrtka BAE Systems jedan je od većih proizvođača oklopnih vozila MRAP za potrebe američke kopnene vojske (US Army). Uz lakše oklopno vozilo RG-33 u pogonskoj konfiguraciji 4x4 i 6x6, razvili su veće i snažnije vozilo Caiman. Riječ je o masivnijem i većem vozilu koje je načinjeno na temelju standardnog oklopnog kamiona FMTV i oklopne kabine LSAC. No, tvrtka se nije odlučila samo na oklopljivanje postojećeg kamiona, nego je studiozno prionula poslu i načinila vozilo s nešto drukčijom konstrukcijom.
Izvorno, kamion FMTV ima uobičajenu kabinu odmah iznad prednje osovine, što u uvjetima minske opasnosti i nije najsretnije rješenje. Zato je Caiman dobio "nos" u koji je smješten motor, a kabina je pomaknuta unatrag kako bi se povećala zaštita u slučaju da prednji kotači naiđu na minu. Unatoč promijenjenom izgledu i bitnim novinama u konstrukciji, Caiman ima 85% istih dijelova kao i standardni kamion FMTC. Ima pogonsku konfiguraciju 6x6, kabina i dio za vojnike na stražnjem dijelu nude dobru razinu zaštite, a relativno veliki vjetrobranski i manji bočni prozori omogućavaju dobar pregled okoline.
U Caimanu ima mjesta za 10 ljudi, razina oklopne zaštite se može naknadno povećati, a prihvaća sve vrste kupola s posadom ili bez nje. Pogonski dio ima stalni pogon na sve kotače, automatsku transmisiju koja olakšava rad vozaču, osobito na težim terenima, te sustav središnje prilagodbe tlaka u gumama. Opremljeno je i ABS sustavom za što veću sigurnost.
M. PETROVIĆ

Dostava posljednje turske podmornice

ZAPOVJEDNIŠTVO turske ratne mornarice prihvatilo je četvrtu podmornicu klase Gür tijekom primopredajne svečanosti u brodogradilištu Gölcük, smještenog u blizini Istanbula. Podmornica imenovana Birinci Inönü (S-360) je posljednja od osam Type 209/1400 dizel-električnih podmornica koje su sklapane prema licenciji njemačkog proizvođača podmornica Howaldtswerke Deutsche Werft (HDW).
Inicijalna serija koja se sastoji od četiri podmornice podvodne istisnine 1586 tona, primljena je u operativnu službu turske ratne mornarice između ožujka 1994. i listopada 1998., a seriji je dodijeljena klasa imena Preveze. Prva podmornica sljedeće serije, od također četiri podmornice nazvane klasom Gür, primljena je u aktivnu službu u srpnju 2003., a ostale u srpnju 2005. i siječnju 2006.

U prosincu prošle godine Turska je raspisala međunarodni natječaj za nabavu šest podmornica sa zračno-neovisnim (anaerobnim) pogonskim sustavom. Stečeno iskustvo na podmornicama Type 209/1400 Turska namjerava u najvećoj mjeri prenijeti na novu klasu podmornica, pri čemu će se zahtijevati da uz neizbježan transfer tehnologije, maksimalan opseg radova bude prenesen u brodogradilište Gölcük. Nakon što su pristigle sve ponude, lista potencijalnih ugovaratelja svela se na svega četiri tvrtke: francuski Armaris, talijanski Fincantieri, njemački HDW i španjolsku Navantiu. U skladu s planiranim rokovima, prva podmornica sa zračno-neovisnim sustavom trebala bi biti dostavljena turskoj ratnoj mornarici do 2015. godine.
M. PTIĆ GRŽELJ

Serijska proizvodnja NSM projektila

TVRTKA Kongsberg Defence & Aerospace nedavno je potpisala dugoočekivani ugovor o serijskoj proizvodnji novog protubrodskog projektila NSM (New Antiship Missile, Nytt Sjömalsmissil) s vojnim logističkim sektorom norveških oružanih snaga, a vrijednost ugovora procjenjuje se na 2,75 milijarde norveških kruna (466 milijuna dolara). Protubrodski projektili NSM bit će razmješteni na novoizgrađene fregate klase Fridtjof Nansen i šest brzih napadajnih brodova klase Skjold norveške ratne mornarice.
Ugovor o serijskoj proizvodnji označio je kraj desetogodišnjeg istra- živanja i razvoja novog projektila, a istodobno položio temelje industrijskoj aktivnosti u sljedećih 30 do 40 godina. Dodijeljeni ugovor je najveći pojedinačni ugovor koji je potpisala tvrtka Kongsberg, a proizvodnja NSM projektila odvijat će se do 2014. i osigurati zaposlenje za 200 do 250 djelatnika tvrtke. U ciklus proizvodnje bit će uključeno i oko 120 norveških podizvođača.
Projektil NSM, izrađen od kompozitnih materijala, opisan je kao visokopodzvučni projektil male radarske zamjetljivosti srednjega dometa (najmanje 100 km), duljine 3,95 m, promjera 0,4 m i mase 420 kg, a opremljen je njemačkom (EADS/TDW) bojnom glavom koja teži 120 kg. Pokretan francuskim (MBDA) Microjet turbomlaznim motorom, rabit će dvofrekventni inteligentni infracrveni pretraživač (intelligent imaging infrared seeker - I3R) koji radi u pasivnom modalitetu i u potpunosti je sposoban razlikovati određeni brod u grupi brodova, ali i vrlo uspješno pronalaziti zemaljske ciljeve. Zbog iznenadnih promjena putanje, naglih iskakanja i sea-skimming profila leta u završnoj fazi, NSM je veliki problem za protivničku obranu. Probna ispitivanja izvedena su u američkom mornaričkom centru za naoru- žanje u Kaliforniji i uspješno dovršena u siječnju ove godine. Projektil NSM će zamijeniti protubrodske rakete istog proizvođača Penguin Mk 1 koje se rabe na brzim napadajnim brodovima. No, Kongsberg će nastaviti s isporukom kasnijeg modela raketa Penguin Mk 3 kojima se koriste zrakoplovi norveškog ratnog zrakoplovstva F-16s i njezine inačice koju rabe helikopteri Mk 2 Mod 7.
M. PTIĆ GRŽELJ

BERP IV krakovi za Merlin

TIJEKOM studenoga tvrtka AgustaWestland uspješno je završila niz probnih letova sa srednjim transportnim helikopterom AW101, opremljenim novim BERP IV krakovima glavnog rotora. Riječ je o programu koji je tijekom 2000. tvrtka AgustaWestland pokrenula zajedno s ministarstvom obrane Ujedinjenog Kraljevstva, kojim se žele postići bolje hot and high odlike Merlina. Prvi probni letovi s novim BERP IV krakovima započeli su tijekom rujna 2006., a početak opremanja britanskih mornaričkih transportnih helikoptera AW101 Merlin Mk.3A očekuje se početkom iduće godine.
Novi BERP krakovi znatno su popravili opće letne performanse Merlina. Tijekom tih probnih letova maksimalna postignuta brzina iznosila je 367 km/h, dok je maksimalna postignuta visina bila 3962 m. Maksimalna težina helikoptera bila je 16 500 kg, što je 1900 kg više u odnosu na "normalnu" inačicu Merlina, odnosno 900 kg više u odnosu na AW101. Uz navedeno, poboljšanim dizajnom krakova i novom tehnologijom proizvodnje znatno je smanjena i razina buka koju su dosad proizvodili krakovi glavnog rotora, čemu neće moći parirati ni jedan drugi transportni helikopter te kategorije. Nositelj daljnje serijske proizvodnje BERP IV krakova bit će također AgustaWestland, koji najavljuje kako će bez ikakvih problema biti moguć retrofit svih dosad proizvedenih Merlina, te da će spremno reagirati na svako takvo traženje dosadašnjih operatera Merlina.
I. SKENDEROVIĆ