broj 175, veljača 2008.
VREMEPLOV
|
Zadnja promjena: 17.5.2013.
|
|
|
 |
|
|
 |
|
| Leon RIZMAUL |
| 17. veljače 2001. Umro general Červenko |
 Iznenadnom smrću generala Zvonimira Červenka 17. veljače 2001. Hrvatska je izgubila jednog od svojih najboljih generala i stratega u važnim oslobodilačkim akcijama. Vojnu karijeru Červenko je počeo na zagrebačkoj Vojno-tehničkoj akademiji, na kojoj je poslije punih 19 godina bio i predavač. U vrijeme Hrvatskog proljeća, kao potpukovnik osuđen je na godinu i pol strogog zatvora te gubitak čina i prava na mirovinu zbog zastupanja hrvatskih interesa. Do 1990. radio je kao inkasator Radio-televizije Zagreb. Početkom rata predsjednik Franjo Tuđman nudio mu je mjesto ministra obrane, ali Červenko je to odlučno odbio s komentarom da je vojnik, a ne političar. Organizirao je obranu Zagreba, blokadu neprijateljskih vojarni i potaknuo osnivanje 14 zagrebačkih brigada. Vrhunac vojne karijere Zvonimir Červenko doživio je neposredno prije vojno-redarstvene operacije Oluja, kada je, 15. srpnja 1995., na mjestu načelnika Glavnog stožera naslijedio generala Bobetka. Iako vojne operacije Bljesak i Oluja nose potpis Zvonimira Červenka, on nikada nije zaboravio istaknuti da su za sve vojne uspjehe najzaslužniji sami časnici i vojnici kojima je zapovijedao. Uz najviše počasti pokopan je u Aleji hrvatskih velikana na zagrebačkom Mirogoju. |
| 18. veljače 1967. Umro Robert J. Oppenheimer |
 Otac atomske bombe, američki fizičar židovskog podrijetla Robert Julius Oppenheimer u vrijeme prije II. svjetskog rata godinama je surađivao s velikanima atomske fizike Rutherfordom, Fermijem i, naravno, Einsteinom. Početkom 1940. vlada SAD-a imenovala ga je vođom tajne operacije stvaranja atomske bombe pod nazivom Manhattan projekt. U ispitivanja je u samo pet godina uloženo dvije milijarde tadašnjih dolara. Stručnjaci pod Oppenheimerovim vodstvom uspjeli su razviti teoriju atomske fisije, otkriti način cijepanja atoma i lančane reakcije, a on je sam proizveo uporabljivi upaljač. Naposljetku je u srpnju 1945., u pustinji Novog Meksika, eksplodirala prva atomska bomba. Poslije rata, Oppenheimer se žestoko protivio stvaranju još moćnije hidrogenske bombe, pa su ga američke vlasti 1954. optužile zbog podržavanja komunizma. Istraga nije pronašla argumente za takvu optužbu, ali je Oppenheimeru zabranjen pristup svim važnijim središtima u kojima su se provodila nova nuklearna istraživanja. Deset godina poslije, za vrijeme Johna Kennedyja, potpuno je rehabilitiran, i dodijeljena mu je Fermijeva nagrada. |
Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH.
Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene