Hrvatski vojnik - Internet izdanje

broj 178, ozujak 2008.

Suzana FILJAK

Zadnja promjena: 14.6.2013.

Welcome to Adobe GoLive 6

Tribina o ulasku Hrvatske u NATO u organizaciji Hrvatskog časničkog zbora
Potpredsjednica Vlade RH Đurđa Adlešič i ministar obrane Branko Vukelić posjetili Zrakoplovno-tehnički zavod
Imenovanja i razrješenja u OSRH
Poznajemo li naš računovodstveni sustav?
D NEVNIK VOJNOG PROMATRAČA - ISAF
Kulturološki šok
Tranzicija u konkretnim primjerima
Vijesti
N ovosti iz vojne tehnike
Vojna diplomacija u procesu razoržanja (II. dio)
Vojnopolicijske specijalne postrojbe
Bespilotne letjelice za mornaričku uporabu (II. dio)
Francuski predserijski projekti
Podlistak - Hrvatski vitezovi Reda Marije Terezije (XVI)
Web info

Kulturološki šok

Jedan od čimbenika koji mogu imati izrazito uznemirujuće djelovanje na pripadnike međunarodnih operacija jest susret sa stranom kulturom i ljudima s područja operacije. Ti problemi ne vrijede samo za ljude i običaje s područja operacije nego s obzirom na multinacionalnost i savezničku suradnju više vojski, nerijetko vrijede i za suradnike s kojima se živi i radi u misiji?

Jedan od bitnih čimbenika koji određuju psihičku spremnost za misiju jesu, uz ciljeve misije te način djelovanja u njima, svakako i uvjeti na području provedbe misije. Stanje sukoba, ratno ili poratno okružje u kojemu se misija odvija, (ne)organizacija i (ne)svrsishodnost vremena izvan operacijskog djelovanja, te neadekvatno medijsko praćenje misije, značajke su koje mogu imati izravne negativne posljedice tijekom misije. Njihov utjecaj, na pojedinačnoj, ali i organizacijskoj razini, može se osjetiti i dugo nakon misije.
Jedan od čimbenika koji mogu imati izrazito uznemirujuće djelovanje na pripadnike međunarodnih operacija jest susret sa stranom kulturom i ljudima s područja operacije (koji su često i u ulozi domaćih zaposlenika u misiji). Ti problemi ne vrijede samo za ljude i običaje s područja operacije, nego s obzirom na multinacionalnost i savezničku suradnju više vojski, nerijetko vrijede i za suradnike s kojima se živi i radi u misiji. Drukčije pozdravljanje, način pripravljanja jela, održavanje higijene i uvjeti stanovanja, drukčije postupanje s djecom i ženama, razlike u neverbalnim znakovima prisutnim u svakodnevnom komuniciranju te neshvaćanje ili krivo tumačenje odaslanih poruka, sve to ne utječe samo na psihičko stanje pojedinca nego u znatnoj mjeri može utjecati i na učinkovitost, ali i sigurnost provedbe zadaća u misiji. Pridodamo li tome još i drukčije (nepovoljne) klimatske čimbenike i uvjete života, koji su obično lošiji od onih na koje su sudionici misije navikli, jasno je zašto se u pojedinim fazama misije mogu javljati različiti problemi prilagodbe i frustracija, i to u rasponu od pojačanog čuvstvenog uzbuđenja pa sve do sloma osobe koja se našla u takvim okolnostima. Trajnije posljedice mogu se očitovati kao osjećaj općeg beznađa i otuđenosti ili čak kao depresija i druge ozbiljne psihičke tegobe.

Negativne emocije
Reakcije ljudi na nepoznatu i neuobičajenu situaciju najčešće opisujemo terminom "kulturološki šok". Osebujnost kontakata s različitim kulturama, tradicijama i običajima dobro je opisana u zapisima Marka Pola, Kristofora Kolumba, Magellana i drugih putnika istraživača. Izraz kulturološki šok pripisuje se antropologu Kalerveu Obergu, koji ga prvi put upotrebljava 1960. god. kako bi objasnio reakciju ljudi na čudna i neobična mjesta. Naime, većina nas živi i radi u poznatom okruženju i s ljudima koji su nam slični po uvjerenjima, zajedničkim vrijednostima, jeziku, etničkoj ili rasnoj pripadnosti. Teškoće koje se mogu javiti u novim mjestima i kulturama vezane su uz razlike u funkcioniranju gotovo svih psihičkih procesa: percepciji i kogniciji, jeziku i mišljenju, karakteru i osobnosti novih naroda s kojima dolazimo u doticaj, socijalnoj okolici, a poseban problem mogu biti religijska uvjerenja i sustav vrijednosti nove kulture. Istraživanja su pokazala kako su i turisti skloni jednakom stresu kao i drugi "međukulturalni putnici" iako bi turizam trebao biti mirno i relaksirajuće iskustvo. Kulturološki šok najčešće je obilježen negativnim emocijama (zbunjenost, tjeskoba, strah, te osjećaj socijalne nekompetentnosti) jer je ljudima nejasno kako bi trebali reagirati u društvenoj situaciji koja im je strana, s nepoznatim pravilima i socijalnim normama.
Iako nepoznato i novo može biti neugodno i zastrašujuće iskustvo, ono također može pridonijeti i korisnim posljedicama za sudionike. Zato je bitno otvoreno, oslobođeno od stereotipa i predrasuda, upoznati odrednice kulture s kojom se dolazi u kontakt. Najbolja psihološka predobrana od štetnih posljedica "kulturološkog šoka" jest osvješćivanje situacije u koju se odlazi, razvijeno zajedništvo pripadnika postrojbe, povjerenje u zapovjednike te opća vojnička pripremljenost za misiju. Preduputno upoznavanje s poviješću sukoba u području misije i s poviješću i kulturom naroda, te otvoren pristup i aktivno istraživanje razlika, uz njihovo iskreno prihvaćanje, svakako pridonose ublaženju kulturološkog šoka tijekom misije. U tom smislu valja organizirati, sa svim poduzetim mjerama sigurnosti, slobodno vrijeme u misiji, a neizbježne neugodnosti i neudobnosti pravedno raspodijeliti na sve pripadnike misije.