Hrvatski vojnik - Internet izdanje

broj 178, ozujak 2008.

Napisao i snimio Domagoj VLAHOVIĆ

Zadnja promjena: 17.5.2013.

Welcome to Adobe GoLive 6

Tribina o ulasku Hrvatske u NATO u organizaciji Hrvatskog časničkog zbora
Potpredsjednica Vlade RH Đurđa Adlešič i ministar obrane Branko Vukelić posjetili Zrakoplovno-tehnički zavod
Imenovanja i razrješenja u OSRH
Poznajemo li naš računovodstveni sustav?
D NEVNIK VOJNOG PROMATRAČA - ISAF
Kulturološki šok
Tranzicija u konkretnim primjerima
Vijesti
N ovosti iz vojne tehnike
Vojna diplomacija u procesu razoržanja (II. dio)
Vojnopolicijske specijalne postrojbe
Bespilotne letjelice za mornaričku uporabu (II. dio)
Francuski predserijski projekti
Podlistak - Hrvatski vitezovi Reda Marije Terezije (XVI)
Web info

Sedma radionica Radne grupe za tranziciju vojnog osoblja

Tranzicija u konkretnim primjerima

Sedma radionica održana je u Hrvatskoj od 25. do 27. veljače, i vrlo je vjerojatno svojim opsežnim programom bila dosad najučinkovitija. U središtu rasprave bili su hrvatski tranzicijski programi, ponajprije poznata SPECTRA. Hrvatski domaćini iz Odjela za tranziciju MORH-a pobrinuli su se da radionica ne prođe samo u teoretskim razmatranjima, nego i da bivši hrvatski vojnici dadu vlastita svjedočanstva i iznesu dojmove koje su stekli kao korisnici tranzicijskih programa

Sudionici seminara

Uobjavljenom intervjuu s čelnikom Odjela za tranziciju MORH-a, bojnikom Zvonkom Popovićem, pokušali smo rasvijetliti pojam tranzicije vojnog osoblja. Stručna riječ otkrila nam je da je, prema NATO-ovim standardima, tranzicija normalna "etapa" u poslovnoj karijeri svakog vojnika, bez obzira na to kojoj vojsci pripadao. Stoga je problematika uspješnog provođenja tranzicije predmet razmatranja u svim zemljama koje razvijaju moderne obrazovne sustave, pa tako i u onima Jugoistočne Europe.
Još 2006. godine, u sklopu RACVIAC-a osnovana je Radna grupa za tranziciju vojnog osoblja, u kojoj djeluju stručnjaci za tranziciju iz Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Makedonije, Moldavije, Crne Gore, Rumunjske i Srbije. S njima rade i predstavnici međunarodnih organizacija poput NATO-a, OESS-a, IOM-a i drugih. Otprilike svaka četiri mjeseca stručnjaci održavaju radionice radi razmjene svih mogućih iskustava o tranziciji vojnog osoblja, kao i o potpori relevantnim tranzicijskim programima i inicijativama u zemljama članicama Radne grupe.

Nekadašnji državni službenik Zlatko Potočki posvetio se proizvodnji hrane na svom imanju u Mikluševcima pokraj Vukovara.

Sedma radionica održana je u Hrvatskoj od 25. do 27. veljače i vrlo je vjerojatno svojim opsežnim programom bila dosad najučinkovitija. U središtu rasprave bili su hrvatski tranzicijski programi, ponajprije poznata SPECTRA. No, hrvatski domaćini iz Odjela za tranziciju MORH-a pobrinuli su se da radionica ne prođe samo u teoretskim razmatranjima, nego i da bivši hrvatski vojnici dadu vlastita svjedočanstva i iznesu dojmove koje su stekli kao korisnici tranzicijskih programa.
Nakon što ih je dan prije primio načelnik Personalne službe MORH-a Nenad Smolčec, sudionici Radionice (njih 30-ak) 26. veljače su u prostorijama vojarne "Vitez Damir Martić" započeli s radom. Kratka uvodna riječ pripala je predsjedavajućem Radne grupe, bugarskom predstavniku Petru Pašovu.
Prvo predavanje održao je nekadašnji zapovjednik bataljuna Hrvatske vojske Petar Lovrić, koji već dulje vrijeme surađuje s Odjelom za tranziciju. Naime, Lovrić je poduzetnik još od 80-ih godina prošloga stoljeća, a nakon rata, uz uspješnu poslovnu karijeru, posvetio se i volonterskom radu na zapošljavanju hrvatskih branitelja, kao i radu u braniteljskim fondovima. Tema predavanja bio je upravo problem tranzicije i zapošljavanja ljudi koji su sudjelovali u Domovinskom ratu. Ipak, okvir je bio i širi: bivši časnik je naveo šire okolnosti u kojima djeluje poduzetništvo u Republici Hrvatskoj.
Lovrić nije bježao ni od problema karakterističnih za zapošljavanje braniteljske populacije. Najveći su slabo sudjelovanje struktura lokalne uprave, viša starosna dob veterana, nevisoka obrazovna struktura većine nezaposlenih i predrasude poslodavaca. Ipak, Lovrić je ustvrdio da je "vrlo zadovoljan rezultatima zapošljavanja veterana, s obzirom na to da je hrvatsko gospodarstvo ozbiljno oslabilo zbog rata". Broj nezaposlenih se, inače, smanjuje u skladu sa smanjivanjem nezaposlenosti u cijeloj Hrvatskoj. Govoreći o radnim karakteristikama bivših vojnika, Lovrić ih je opisao kao "fokusirane na zadaće i projekte, iskusne u praćenju i vođenju dokumentacije. Zato su danas neki nekadašnji visoki časnici uspješni menadžeri u tvrtkama". Karakteristično je za bivše vojnike i da se "radnim ritmom lako uklapaju u velike sustave". Naime, iz jednoga takvoga i imaju radno iskustvo.

Nakon izlaska iz vojske pukovnik Željko Vrselja se bavi uzgojem pilića. Posjeduje postrojenje u Josipovcu nadomak Osijeka.

Sljedeću kratku prezentaciju izvela je voditeljica zagrebačkog Odsjeka za tranziciju, satnica Alana Malić. Ona je objasnila funkcioniranje tranzicijske radionice, staviviši naglasak na simulaciju videointervjua kod poslodavca, što je sastavni dio hrvatskih radionica i bitan prinos karakterističnom individualnom pristupu hrvatskoga tranzicijskog programa.
Već smo spomenuli da su ipak bitni dio Radionice bila svjedočanstva nekadašnjih hrvatskih vojnika. Ona su imala sličnosti: svi koji su ispričali svoje priče nekada su imali časničke činove i svi su se na kraju samozaposlili (također i uz pomoć SPECTRA-e te pripadajućih programa potpore). No, njihova poslovna usmjerenja odreda su vrlo različita. U Rakitju su govorili nekadašnji satnik Gordan Kolak (danas vlasnik tvrtke za strateški konzalting) i pukovnik Krunoslav Matijević Klobučar (posjeduje tvrtku za kozmetičke usluge i bavi se umjetničkim radom).
Dan poslije, sudionici Radionice krenuli su u Osijek i bili primljeni u tamošnjem Odsjeku za tranziciju, zaduženom za istočni dio Hrvatske. S radom Odsjeka upoznala ih je voditeljica Zora Dragun-Šmital. Slijedila su nova svjedočanstva, bivšeg satnika Ivice Čuture, koji se sa svojom tvrtkom uspješno bavi uslugama osobne i fizičke zaštite ljudi i dobara, te Julija Novaka (pukovnik OSRH) i njegovog kolege Dušana Bilandžića (satnik). Dvojica Vukovaraca dizajniraju i proizvode male pomoćne elektroničke sklopove.
Odlazak u Slavoniju bio je potreban iz dva razloga. Prvo, kako bi se pokazalo da se tranzicijski programi u područjima koja su bila obuhvaćena ratom provode s drukčijim pristupom. Drugo, da se pokaže kako se tranzicija može obavljati u tzv. ruralnijim područjima, na drukčijim poslovima nego u gradskim sredinama. Stoga su sudionici posjetili dva poljoprivredna imanja. U prvom, u Josipovcu nadomak Osijeka, pukovnik Željko Vrselja se nakon vojničke karijere posvetio proizvodnji hrane, a u Mikluševcima pokraj Vukovara na sličnim poslovima u svom domaćinstvu radi Zlatko Potočki, izniman među "svjedocima" po tome što je iz sustava izišao kao državni službenik.

Vukovarci Dušan Bilandžić (lijevo,nekadašnji satnik) i Julije Novak (desno,pukovnik) dizajniraju i proizvode male elektroničke sklopove

Karakteristično je da su svi bivši hrvatski časnici ne okolišajući govorili i o dobrim i o lošim stranama svojeg tranzicijskog puta, kao i o svemu onome s čime se susreću i danas u svojim civilnim poslovnim karijerama. Neki su uspješni, neki manje uspješni, no najvažnije je da svi, čini se, svojem poslu pristupaju s voljom i entuzijazmom. U svakom slučaju, njihova svjedočanstva o vlastitoj tranziciji, uklapanju u civilni život i započinjanju novog posla znače više od bilo kakvih teoretskih razmatranja. Zato je takav način uvida u hrvatske programe tranzicije i cjelokupno pitanje zapošljavanja nekadašnjih DVO-a aposolutno pozitivan.
S time se složio i predsjedavajući Radne grupe Petar Pašov, ocijenivši dvodnevne aktivnosti vrlo informativnima. Sljedeću aktivnost svoje grupe najavio je za lipanj ove godine u Bugarskoj, gdje će sudionici imati priliku (također i na "terenu") vidjeti kako se programi tranzicije provode u njegovoj zemlji.

Gordan Kolak je nakon tranzicije i rada u privatnim tvrtkama naposljetku postao čelnike vlastite koja radi na strateškom konzaltingu.

Krunoslav Matijević Klobučar se izašavši iz vojske počeo baviti kozmetičkim uslugama i umjetničkim radom. Aktivan je i u dobrotvornim inicijativama.

Ivica Čutura bio je satnik OSRH a danas je vlasnik uspješne tvrtke koja se bavi uslugama osobne i fizičke zaštite ljudi i dobara.