10. siječnja - na samitu šefova država i vlada NATO-a u Bruxellesu, usvojeni su temeljni dokumenti kojima je osnovano Partnerstvo za mir i Euroatlantsko partnersko vijeće;

proljeće - izaslanstvo RH, u čijem su sastavu bili glavni vojni savjetnik predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana, zamjenik ministra vanjskih poslova i veleposlanik u Kraljevini Belgiji, posjetilo je središte NATO-a i izrazilo zanimanje RH za sudjelovanje u Partnerstvu za mir.

1995.

Sklopljen je sporazum o statusu snaga SFOR-a. Hrvatska počinje pružati logističku potporu misiji SFOR-a u BiH. To je nastavak potpore što ju je od 1992. RH pružala mirovnim snagama UN-a u BiH.

1999.

ožujak - započela je "kosovska kriza". Ustupanjem zračnog prostora, RH pruža logističku potporu NATO-ovoj operaciji KFOR. Uz ostale države koje okružuju tadašnju SR Jugoslaviju, RH sudjeluje u Forumu za konzultacije o sigurnosnim pitanjima u Jugoistočnoj Europi, koji je bio dio NATO-ove Inicijative za Jugoistočnu Europu.

23.-24. travnja - samit NATO-a u Washingtonu bio je prvi na kojemu je RH sudjelovala u svojstvu promatrača.

2000.

siječanj - Hrvatskoj je ponuđen "komplementarni program ciljane sigurnosne suradnje", na temelju kojega je RH stekla promatrački status u Parlamentarnoj skupštini NATO-a;

ožujak - glavni tajnik NATO-a lord George Robertson posjetio RH;

svibanj - predsjednik Vlade RH Ivica Račan u posjetu NATO-u;

25. svibnja - ministar vanjskih poslova RH u Firenci potpisuje Okvirni dokument Partnerstva za mir. Istog dana RH je primljena u Euroatlantsko partnersko vijeće (EAPC).

30. svibnja - RH dobiva status pridružene članice u Parlamentarnoj skupštini NATO-a;

jesen - RH predaje Prezentacijski dokument, u kojemu informira NATO o temeljnim ciljevima što ih želi ostvariti u PzM-u.

2001.

srpanj - RH započela sudjelovanje u "Intenziviranom dijalogu o pitanjima članstva";

7. prosinca - Hrvatski sabor potvrdio je Sporazum između država članica NATO-a i ostalih država koje sudjeluju u PzM-u o pravnom položaju njihovih snaga (PfP SOFA) i Dodatni protokol uz PfP SOFA-u. Oba dokumenta stupila su na snagu 10. veljače 2002.

2002.

svibanj - u Reykjaviku je, na zasjedanju Sjevernoatlantskog vijeća na razini ministara vanjskih poslova, Hrvatska dobila poziv za sudjelovanje u Akcijskom planu za članstvo (MAP);

21.-24. svibnja - u Makarskoj je održana vježba gašenja požara na otvorenom prostoru pod nazivom Kroćenje zmaja - Dalmacija 2002. U vježbi su sudjelovali predstavnici 33 države, članice Euro-atlantskog partnerskog vijeća, a zajednički su je organizirali Hrvatska i NATO Euro-atlantski centar za koordinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC).

21. studenoga - održan je praški samit NATO-a, na kojemu je na čelu hrvatske delegacije sudjelovao i predsjednik Republike Stjepan Mesić. U završnoj deklaraciji, šefovi država i vlada NATO-a istaknuli su da je Hrvatska ostvarila ohrabrujući napredak, te da će biti razmatrano njezino buduće članstvo. Dodali su da će napredak u tom smislu ovisiti o provedbi daljnjih reformi i udovoljavanju međunarodnim obvezama. Također je naglašeno da će MAP i dalje ostati mehanizam pripreme za članstvo jer pozivi upućeni na samitu u Pragu neće biti zadnji.

2003.

28. veljače - prvi vod Hrvatske vojne policije odlazi u Afganistan;

2. svibnja - u Tirani su ministri vanjskih poslova Albanije, Hrvatske, Makedonije i SAD-a potpisali Američko-jadransku povelju.

2004.

13. siječnja - predsjednik Vlade RH dr. Ivo Sanader posjetio je sjedište NATO-a i razgovarao s glavnim tajnikom Saveza Jaapom de Hoopom Schefferom, kao prvi predsjednik Vlade koji je posjetio novog glavnog tajnika u Bruxellesu;

28. i 29. lipnja - u Istanbulu je održan samit NATO-a i EAPC-a. Šefovi država i vlada članica Saveza usvojili su završnu izjavu kojom su potvrdili da vrata NATO-a ostaju otvorena novim članicama te pozdravili napredak prema članstvu koji su ostvarile Albanija, Hrvatska i Makedonija u okviru MAP-a. Zatražili su od ministara vanjskih poslova NATO-a da razmotre napredak spomenutih država i o tome izvijeste prije sljedećeg sastanka na vrhu, na kojemu će se razmotriti potencijalno proširenje članstva.

2005.

26. siječnja - 1. veljače - prvi put otkad je postala članica PzM-a RH je sudjelovala u NATO-ovoj vježbi nošenja s krizama, CMX05;

1. ožujka - predsjednik RH Stjepan Mesić u Bruxellesu se sastao s glavnim tajnikom NATO-a Jaapom de Hoopom Schefferom;

22. prosinca - Senat SAD-a izjasnio se za što brže primanje Hrvatske u NATO. Učinio je to rezolucijom, nakon što je tjedan dana prije isti proces proveo i Zastupnički dom. Tako je cijeli Kongres izrazio potporu Hrvatskoj.

2006.

30. svibnja - Parlamentarna skupština NATO-a na proljetnom zasjedanju u Parizu donijela je deklaraciju o potpori hrvatskom članstvu u NATO-u;

2. studenoga - u Hrvatskoj formiran Državni odbor za članstvo RH u NATO-u. Uz koordinirano djelovanje mjerodavnih državnih institucija te komunikacijsku strategiju, a uz već prije postignut konsenzus svih najvećih političkih stranaka o strateškim ciljevima, formiranjem Državnog odbora još jednom je potvrđena čvrsta opredijeljenost Hrvatske za postizanje punopravnog članstva, kako u EU, tako i u NATO-u.

17. studenoga - američki Senat jednoglasno je usvojio zakon kojim se podržava daljnje proširenje NATO-a i poziva na primanje u članstvo zemalja A-3 inicijative;

28.-29. studenoga - NATO samit u Rigi. U završnoj deklaraciji samita Savez se izjasnio da će na sljedećem samitu, 2008., pozvati u članstvo one zemlje koje ispunjavaju standarde Saveza i koje mogu pridonijeti euroatlantskoj sigurnosti i stabilnosti.

2007.

1.-12. rujna - u Hrvatskoj kao zemlji domaćinu održana velika NATO-ova vojna vježba Snaga za brzi odgovor (NRF) Noble Midas '07, prva takve vrste koja se održavala u zemlji nečlanici Saveza. Sudjelovalo je 12 zemalja NATO-a s ukupno 40 brodova, 6 podmornica, 29 borbenih zrakoplova, 23 helikoptera i osam tisuća vojnika.

5.-7. studenoga - posjet NATO MAP/PARP tima Hrvatskoj radi pripreme procjene napretka RH uoči samita Saveza u Bukureštu. Pohvaljen napredak RH u provedbi svih bitnih reformi na putu u NATO.

2008.

16. siječnja - na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća i RH u Bruxellesu okončan je posljednji, šesti ciklus MAP-a, usvajanjem Izvješća o napretku RH. Hrvatska je dobila potporu svih država članica i pozitivne signale najutjecajnijih zemalja, a izraze priznanja i ohrabrenja uputio je i glavni tajnik, koji Hrvatsku vidi kao izvoznika sigurnosti s posebno važnom ulogom u regiji. (Izvor: Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija)