broj 181, ozujak 2008.

Vera GILJEVIĆ, snimio D. KIRIN

Zadnja promjena: 3.2.2012.
Welcome to Adobe GoLive 6
Davor BOŽINOVIĆ - veleposlanik Republike Hrvatske pri NATO-u
Dugi put do Bukurešta...
Konformizam kao posljedica društvene ovisnosti
Platni promet u sustavu Državne riznice

Nastavak preustroja, preobuke i pripreme za PP sezonu
Polaznici RŠ u Zapovjedništvu NATO-a
DNEVNIK VOJNOG PROMATRAČA - ISAF
Vijesti
MORH raspisao Natječaj za stipendiranje studenata
Interni natječaj
N
ovosti iz vojne tehnike
Moderni vojnik
Džipovi idu dalje (I. dio)
Školski avioni za XXI. stoljeće
Krstareći projektil Snark
Podlistak - Hrvatski vitezovi Reda Marije Terezije (XIX)
Web info










Platni promet u sustavu Državne riznice
Uvođenje jedinstvenog računa Riznice ne znači gubitak samostalnosti proračunskih korisnika u upravljanju i korištenju novčanim sredstvima. Naprotiv, taj račun znači sigurnost dobivanja sredstava odobrenih po programima i aktivnostima financijskim planom za fiskalno razdoblje


Negdje od sredine 2006. zaokružen je proces stvaranja jedinstvenog sustava Državne riznice i uveden model upravljanja javnim financijama utemeljen na postojanju jedinstvenog računa. Kao što smo već obrazlagali, platni promet proračuna obavlja se preko toga jedinstvenog računa Riznice skupine 630, otvorenog kod Hrvatske narodne banke, dva podračuna: skupine 631 za isplatu plaće i 632 za isplatu dobavljačima, koji su otvoreni posebno za svakog proračunskog korisnika, te jednog računa u Hrvatskoj poštanskoj banci, otvorenog za sve proračunske korisnike radi isplate gotovine. Naravno, postoje i devizni računi preko kojih se odvija devizni platni promet, ali o njima danas nećemo govoriti. Uvođenje jedinstvenog računa Riznice ne znači gubitak samostalnosti proračunskih korisnika u upravljanju i korištenju novčanim sredstvima. Naprotiv, taj račun znači sigurnost dobivanja sredstava odobrenih po programima i aktivnostima financijskim planom za fiskalno razdoblje. Istodobno, za Republiku Hrvatsku i Ministarstvo financija znači konsolidaciju upravljanja financijama i racionalnije trošenje javnog novca.

Kada govorimo o rashodima i izdacima, odnosno obvezama stvorenim prema pravnim i fizičkim osobama, uključivo i zaposlenike, bitno je već u trenutku njihova nastajanja znati u kojem su pretincu zvanom proračunska pozicija osigurana novčana sredstva. Nadalje, moramo znati kako trošiti novac. Plaćanja drugim subjektima Državne riznice obavljat ćemo putem naloga za preknjiženje, a gotovinu ćemo svesti na minimum! Ako znamo gdje su novci osigurani, znamo i kako su osigurani, odnosno njihov izvor financiranja. Što to znači? Vrlo jednostavno - kako smo u svom financijskom planu predvidjeli doći do prihoda i primitaka kojima ćemo podmiriti nastale rashode i izdatke. I upravo je to, problematika prihoda i primitaka, bilo ono što je svaki proračunski korisnik morao riješiti prije ukidanja nekadašnjih žiro-računa. Što smo, dakle, učinili u pogledu prihoda i primitaka? Najprije smo, uz brojne konzultacije s Ministarstvom financija, proveli novu, pravilnu klasifikaciju. Utvrdili smo da su nam vlastiti prihodi samo oni koje možemo ostvariti na otvorenom tržištu, naravno, uz prisutnost konkurencije, i da se njima koristimo za financiranje rashoda nastalih obavljanjem vlastite djelatnosti. Njih nema mnogo jer nijedna ustrojbena cjelina MO i OSRH ne postoji primarno za obavljanje vlastite, tržišne djelatnosti. Nadalje, naučili smo da su donacije i pomoći onaj novac (ili nefinancijska imovina) koji nam netko daje bez obveze vraćanja. Namjenske prihode ostvarujemo zaduživanjem, a postoje i prihodi od nefinancijske imovine i nadoknade štete s osnova osiguranja te prihodi za posebne namjene. Na kraju, tu su opći prihodi i primici. To su svi oni koje ne možemo svrstati ni u jednu od nabrojenih vrsta, ali su najvažniji i najzastupljeniji u našem financijskom planu. U nastavku teksta vidjet ćemo zašto.

Sve prihode i primitke usmjerili smo na jedinstveni račun Riznice. Ali, oni i dalje, do zadnjeg novčića, pripadaju nama. Mi imamo obvezu brinuti se o njihovoj naplati i, naravno, voditi knjigovodstvenu evidenciju. Ostaje pitanje: kako doći do njih? Jednostavno! Ministarstvo financija dostavlja Financijskoj službi izvješća o njihovoj naplati i mi ih u visini naplaćenih iznosa potražujemo od proračuna. Ovo vrijedi za sve prihode i primitke osim onih klasificiranih kao opći, koji se samo u proračunu priznaju u trenutku naplate. Za nas, oni su raspoloživi u trenutku plaćanja planiranih rashoda i prihod su iz proračuna. Naravno, bilo je potrebno stvoriti jedinstven način prepoznavanja uplaćenih prihoda i primitaka. Prema objašnjenjima Ministarstva financija, Uprava za financije i proračun izradila je Uputu za obavljanje platnog prometa, u kojoj je, između ostalog, svakoj vrsti prihoda i primitka dodijeljen model s pozivom na broj uplate. Vjerujemo da svi znate za našu Uputu i da se njome koristite. Bitno je da to činite na pravilan način jer jedino tako možemo prepoznati i doći do onoga što je naše!


Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH.
Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene