|
|
| Metež nastao nakon pucnjave |
Četrdeseti predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Ronald Wilson Reagan rođen je 1911. u gradu Tampicu u državi Illinois. Odrastao je u radničkoj obitelji, ali je uspio završiti fakultet te je godinama radio kao radionajavljivač i kazališni glumac. Godine 1937. snimio je svoj prvi film, a u idućih petnaestak godina snimio je još više od pedeset filmova. Sredinom pedesetih godina počinje Reaganov angažman u politici. Iako je ispočetka podržavao Demokratsku stranku, u jeku Hladnog rata okreće se Republikanskoj stranci te postaje vatreni republikanac i borac protiv utjecaja ljevice u američkom društvu.
Određeno vrijeme je radio kao osoba zadužena za odnose s javnošću kompanije General Electric, a 1966. godine pobijedio je na izborima za guvernera Kalifornije, čime je počela njegova blistava politička karijera. Iako poražen na republikanskim predsjedničkim nominacijama 1968. i 1976., Reagan je 1980. godine uspio izboriti nominaciju za predsjedničkog kandidata. Uspješno je iskoristio val konzervativizma koji je zapljusnuo zemlju krajem sedamdesetih, te odnio pobjedu na predsjedničkim izborima 1980. godine i postao četrdeseti predsjednik Sjedinjenih Država. Tijekom mandata u Bijeloj kući istodobno je uživao republikansku potporu u oba doma Kongresa, koja su mu dala "odriješene ruke" i omogućila zaokret u vanjskoj politici. Nakon razdoblja razmjernog detanta sedamdesetih godina, u osamdesetima je ponovno uslijedilo hladnoratovsko zaoštravanje, što se osobito osjetilo u povećanju američkih troškova za obranu.
Na čelu Sjedinjenih Država
|
|
| Atentator John Hinckley ml. |
Za Reaganova predsjedničkog mandata, Sjedinjene Države su pokrenule kratkotrajne invazije na latinskoameričke državice Grenadu i Panamu. Na domaćem planu Reaganovu administraciju je potresla tzv. afera Irangate u vezi s tajnom prodajom oružja Iranu, čime je financirana desničarska gerila u Nikaragvi. Sredinom osamdesetih Regan se susreo sa sovjetskim liderom Gorbačovom na povijesnom susretu u Ženevi, s kojim počinje ublažavanje odnosa između dviju zemalja. S Gorbačovom će idućih godina potpisati niz dokumenata o ograničavanju naoružanja.
|
|
| Prije političke karijere, Ronald Reagan bio je uspješan kazališni i filmski glumac |
No, na samom početku predsjedničkog mandata Reagan se našao na meti atentata. Motivi 26-godišnjeg atentatora Johna Hinckleya ml. nisu bili političke, već posve osobne naravi. Naime, istraga je utvrdila da je Hinckley krajem sedamdesetih godina petnaestak puta gledao film Martina Scorsesea ?Taksist", u kojemu glavni junak pokušava ubiti predsjedničkog kandidata. Fasciniran glumicom Jodie Foster, Hinckley je 1980. upisao tečaj pisanja na Sveučilištu Yale, gdje je pokušavao stupiti s njom u kontakt. Nakon neuspjeha u toj nakani, pokušao je privući njezinu pozornost prijetnjama tadašnjem predsjedniku Carteru, u čemu ga je spriječila policija uspjevši ga locirati. No, Hinckley je odlučio otići korak dalje te izvršiti atentat na novog američkog predsjednika, Reagana. Zanimljivo je da je atentator Hinckey sin Johna Hinckleya st., predsjednika naftne kompanije Vanderbilt, koja je bila jedan od financijera predsjedničke kampanje Reaganova protukandidata za republikansku nominaciju i kasnijeg predsjednika SAD-a, Georgea Busha st. No, poveznica s atentatom na Reagana ipak nije političke naravi, već je posrijedi bila duga povijest mentalne bolesti mladog Hinckleya.
Duševno poremećeni atentator
Nakon govora održanog 30. ožujka 1981. godine, oko 14 i 30 sati, Reagan je izišao okružen pratnjom iz hotela Hilton u Washingtonu, a Hinckley je iznenada istupio iz gomile te iz pištolja kalibra .22 ispalio prema njemu šest metaka. Prvi metak pogodio je u glavu tajnika za tisak Bijele kuće Jamesa Bradyja, a ostali su hici ranili policajca i jednog tajnog agenta u Reaganovoj pratnji. Posljednji ispaljeni Hinckleyev metak odbio se od limuzine te pogodio predsjednika Reagana ispod lijeve ruke, probivši mu rebro i plućno krilo, ali se zaustavio blizu srca. Budući da je pojavljivanje američkog predsjednika u javnosti bilo redovito medijski pokriveno, cijeli incident snimilo je pet različitih kamera te je događaj bio intenzivno medijski eksploatiran, kako u SAD-u tako i diljem svijeta.
|
|
Unatoč poodmakloj dobi u vrijeme atentata, Reagan je dovršio predsjednički mandat, a 1984. ponovno je izabran za predsjednika SAD-a, ostajući u Bijeloj kući do 1989. godine
|
Atentator Hinckley je na suđenju 1982. godine oslobođen optužbi za ubojstvo zbog uznapredovale duševne bolesti te je do danas zatvoren u psihijatrijskoj ustanovi. Američki mediji su se dugo zabavljali Hinckleyevom izjavom da je atentat na Reagana bio "najveća ljubavna ponuda ikad izrečena", a objekt neželjenog zanimanja američke javnosti bila je i njegova "muza", glumica Jodie Foster. Predsjednik Reagan je odmah odvezen u bolnicu te se razmjerno brzo oporavio, unatoč tome što mu je u trenutku atentata bilo sedamdeset godina, a poslije je nesmetano nastavio svoj predsjednički mandat do kraja. Američki birači su mu iskazali povjerenje i na predsjedničkim izborima 1984., tako da je njegova vladavina u Bijeloj kući potrajala do 1989. godine. Ronald Reagan umro je prirodnom smrću u lipnju 2004. godine.
|
