broj 189, svibanj 2008.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Zadnja promjena: 17.9.2014.
Welcome to Adobe GoLive 6
RAZGOVOR - Kapetan bojnog broda Robert HRANJ - načelnik Službe za NATO i PzM i obnašatelj dužnosti pomoćnika ministra obrane za obrambenu politiku
Potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič u prigodi Dana Oružanih snaga RH posjetila MORH
Predstavnici Odjela hrvatskih vojnih glasila u dvodnevnom posjetu uredništvu časopisa Vojska Ukrajine
Sastanak zapovjednika ratnih mornarica europskih zemalja
Zajednička vatrogasna vježba zračnih i zemaljskih snaga Mađarske i Hrvatske - Balaton 08

Vijesti
Vijesti iz svijeta
N
ovosti iz vojne tehnike
Razvoj i strukturalna klasifikacija vojne sile i oružanih snaga
Fenomen cyber-terorizma
Trijumf (napokon) u operativnoj uporabi
Od Globemastera do Globemastera
Podlistak - Politički atentati (VIII)
Web info










Brzi odgovor na katastrofe

Foto: Fraunhofer
U slučaju katastrofa, prirodnih ili tehnoloških, najvažniji je brz i dobro organiziran odgovor. Njemački istraživački institut Fraunhofer na tragu te postavke razvio je platformu za krizno upravljanje ERMA, (Electronic Risk Management Arhitecture). Ta platforma osigurava potporu vladinim agencijama za zaštitu i spašavanje, i to tako da prikuplja vitalne informacije.

Kod katastrofe, bilo prirodne ili tehnološke, teško je odmah jasno utvrditi situaciju. Treba odmah procijeniti: Gdje su ljudi najugroženiji? Koliko ljudi u interventnim snagama treba angažirati, a koliko ih je trenutačno na raspolaganju? Kako najučinkovitije koordinirati njihov angažman? Koji je najbrži način uzbunjivanja i informiranja lokalnog stanovništva? Ima li dosta medicinskih kapaciteta? Da bi se na ta i slična pitanja najtočnije odgovorilo treba imati precizan uvid u trenutačnu situaciju.

ERMA pomaže voditeljima spašavanja i interventnim timovima prikupljajući i prikazujući najvažnije podatke u najkraćem vremenu. Fizički, ERMA je mreža raznih senzora, koji mjere definirane parametre i u realnom vremenu dostavljaju podatke računalnom nadzornom sustavu. Posebni algoritmi procjenjuju dostavljene podatke i pomažu u donošenju odluka. Podaci se automatski šalju i interventnim timovima na terenu kako bi imali što precizniji uvid u aktualno stanje. ERMA također omogućava brzo i točno informiranje lokalnog stanovništva pogođenog katastrofom. Jedan od načina je slanje SMS poruka korisnicima mobilnih telefona o katastrofi, naputaka o postupcima i načinima evakuacije ili nekom drugom postupanju.

M. PETROVIĆ

Raytheon i Emirati kreću u razvoj LGR-a


Početkom svibnja američka tvrtka Raytheon i tvrtka Emirates Advanced Investments iz Ujedinjenih Arapskih Emirata sklopile su ugovor o zajedničkom financiranju razvoja poluaktivnog laserskog navođenja za nevođena raketna zrna Hydra 70 kalibra 70 mm. Razvojni program nosit će naziv LGR (Laser Guided Rocket).

Riječ je u biti o još jednom programu opremanja postojećih nevođenih raketnih zrna s jeftinim laserskim kitom za navođenje. Time se, uz razmjerno niske troškove, postojeći arsenal nevođenog naoružanja pretvara u navođeno naoružanje, odnosno avionskim i helikopterskim posadama osigurava se još jedno dobrodošlo oružje za djelovanje po protivniku s relativno sigurne udaljenosti.

Programi poboljšanja nevođenih raketnih zrna zadnjih nekoliko godina postali su izuzetno popularni, te je više vodećih tvrtki iz svijeta vojne industrije krenulo u razvoj tih preinaka - kitova. Najpopularniji takvi programi jesu LOGIR (Low-Cost Guided Imaging Rocket), koji zajednički razvijaju BAE Systems, General Dynamics i Northrop Grumman, zatim američko-korejska suradnja koju predvodi Lockheed Martin projektom DAGR (Direct Attack Guided Rocket); te APKWS (Advanced Precision Kill Weapon System), što ga predvodi BAE Systems. U Rusiji su poznata dva programa tvrtke Splav, odnosno preinake dva tipa nevođenih raketnih zrna u laserski navođene projektile, i to S-13L kalibra 122 mm i S-8 Kor1 kalibra 80 mm.

Prema prvim najavama, razvoj LGR-a trebao bi biti na tragu razvoja APKWS, odnosno za navođenje bi se rabila poluaktivna laserska glava DASALS. Konačna svrha LGR-a je borba protiv različitih tipova tzv. mekih ciljeva, te borba protiv lakih površinskih plovila.

I. SKENDEROVIĆ

Vojni miniroboti


Foto: BAE Systems
Britanska tvrtka BAE Systems potpisala je ugovor s istraživačkim laboratorijem američke kopnene vojske (US Army) vrijedan 39 milijuna dolara. Ugovorom se definira razvoj minijaturnih robota za vojne potrebe. Riječ je o robotima koji bi trebali obavljati izvidničke poslove i prikupljati informacije iz okoline.

Naziv programa je MAST (Micro Autonomous Systems and Technology) Collaborative Technology Alliance. Svrha mu je razvoj napredne robotske opreme za uporabu ponajprije u urbanom okružju i kompleksnom terenu kao što su špilje ili planine. Program bi trebao stvoriti autonomne, višenamjenske minijaturne izvidničke robote za djelovanje u područjima do kojih čovjek ne može doprijeti ili su preopasna.

Program MAST udružit će istraživače iz vojnih istraživačkih institucija, istraživače s civilnih akademskih institucija te industriju kako bi se stvorila nova generacija naprednih minijaturnih robota. Za to treba ostvariti nove prodore u određenim područjima. Ponajprije se to odnosi na minijaturnu aeromehaniku i sustav za kretanje, pogonski sustav, prikupljanje i obradu podataka, komunikaciju, navigaciju i upravljanje, mikro mehaničke komponente, integraciju tehnologija na osnovnu platformu te konačnu arhitekturu sustava.

O važnosti programa MAST govori i to da će se tako razvijene tehnologije rabiti gotovo na svim budućim proizvodima BAE Systemsa. Planirano trajanje programa je pet godina, uz mogućnost produženja za još pet godina. Uz BAE Systems i američku kopnenu vojsku, u programu sudjeluju i brojna američka sveučilišta.

M. PETROVIĆ

Poljskoj isporučeni novi Falconi


Foto: Sebastian Elijasz
U nedjelju 9. svibnja, u 31. zrakoplovnu bazu Poljskog ratnog zrakoplovstva Posnan-Krzesiny, na zapadu Poljske, sletjela su nova četiri višenamjenska borbena aviona F-16C/D Block 52+. Riječ je o borbenim avionima čiju je kupnju, u sklopu Peace Sky programa, 2002. ugovorila Poljska za potrebe svoga ratnoga zrakoplovstva. Tada je za iznos od 2,9 milijarde eura naručeno 48 aviona (36 jednosjeda i 12 dvosjeda). Isporuka prvih aviona započela je početkom studenoga 2006., a dosad je isporučen 41 avion. Sljedeća isporuka poljskih Falcona očekuje se ovoga ljeta, odnosno do kraja godine trebaju biti isporučeni svi naručeni avioni. Temeljem kupnje novih aviona, Poljska je ugovorila oko šest milijardi dolara ulaganja američkih tvrtki u više grana poljskog gospodarstva.

Poljska svoje nove borbene avione F-16C/D Block 52+, koji se smatraju jednom od najnaprednijih inačica Falcona u sklopu NATO-a, kani uvesti u punu operativnu uporabu do 2010., te njima postupno zamijeniti postojeću flotu borbenih aviona MiG-29, koje do kraja 2012. kani povući iz operativne uporabe.

Pogonsku skupinu na poljskim Falconima čine motori Pratt & Whitney F100-PW-229. U avione je ugrađen vrlo napredan senzorski paket opreme, kao što su radari AN/APG-68(V) 9, te vrlo napredan ciljnički podvjesnik Sniper, koji omogućava izvrsnu preciznost i pouzdanost u zahvatu i praćenju ciljeva. Poljski avioni su opremljeni i HMCS-om (Helmet-Mounted Cueing System) sustavom koji pilotima omogućava bolju preglednost bitnih paramatera leta, odnosno poboljšava upravljanje borbenim sustavima na avionu. Opremljeni su također paketom senzorske opreme DB-110 namijenjene izviđanju iz zraka, koju proizvodi američki Goodrich Corporation. Riječ je o digitalnom taktičkom sustavu, koji, rabeći elektrooptičku tehnologiju, omogućava videoprikaz u svim meteo-uvjetima, danju i noću. Sustav DB-110 ima velik domet, a sam slikovni prikaz iznimno je visoke kvalitete. Glavno naoružanje poljskih Falcona predstavljaju projektil zrak-zrak kratkog dometa AIM-9X Sidewinder, projektil zrak-zrak srednjeg dometa AIM-120C-5 AMRAAM i GPS navođeni projektil JSOW-C.

I. SKENDEROVIĆ

Gorive ćelije za GPS


Foto: Business Wire
Na 10. međunarodnoj konferenciji o gorivim ćelijama, održanoj u Atlanti u SAD-u, tvrtka MTI Micro Fuell Cells predstavila je novi tip mikro gorive ćelije, razvijene za pokretanje ručnih navigacijskih (GPS) uređaja. Riječ je o prototipu GPS uređaja pod imenom Mobion. MTI navodi da njihova goriva ćelija omogućava tri puta duže vrijeme rada nego dvije jednokratne baterije tipa AA.

Nova mikro goriva ćelija omogućuje GPS uređaju Mobion do 60 sati rada, unatoč velikom zaslonu u boji, koji također troši mnogo energije za rad. To znači da se vrijeme uporabe u tipičnim uvjetima povećava s dana na tjedne.

Mobion ima USB sučelje za spajanje tako da se može rabiti i kao nezavisni izvor za punjenje drugih uređaja, npr. mobilnog telefona. Inače, goriva ćelija u Mobionu puni se trenutačno, samo treba uliti novo punjenje metanola.

MTI smatra prototip Mobiona prvim korakom prema širem nastupu na tržištu sličnih ručnih elektroničkih uređaja razne namjene. Kod tih je uređaja jedan od ograničavajućih elemenata kapacitet baterije, koji, ovisno o tipu uređaja i načinu uporabe, omogućava autonomiju od nekoliko sati pa do tri ili četiri dana.

Uporaba gorivih ćelija omogućava znatno veću autonomiju, a i punjenje je jednostavnije jer ne zahtijeva priključak na električnu mrežu već samo bočicu metanola. To će znatno pojednostaviti posao svima koji moraju raditi na terenu, daleko od potrebne infrastrukture.

M. PETROVIĆ

Potpisan ugovor za gradnju nizozemskih patrolnih brodova


Nizozemsko ministarstvo obrane potpisalo je krajem prosinca prošle godine ugovor vrijedan 467 milijuna eura za gradnju četiriju višenamjenskih odobalnih patrolnih brodova, koji će zamijeniti četiri višenamjenske fregate klase M, što su u međuvremenu prodane zbog smanjenja proračunskih sredstava namijenjenih vojsci odnosno mornarici. Glavni potpisnici ugovora i izvođači radova jesu tvrtke Schelde Naval Shipbuilding i Thales Naval. Očekuje se da će prve pokusne vožnje i probna ispitivanja započeti tijekom 2010.

Novi odobalni patrolni brodovi imat će približno 3750 tona pune istisnine, dok su glavne značajke trupa duljina 107,9 metara, širina 16,2 i gaz 3,2 metra, što je u odnosu na fregate klase M nešto kraći trup, ali veće istisnine. Što se tiče temeljnog naoružanja, patrolni brodovi bit će slabije naoružani te će imati posadu od 50 članova za razliku od fregata koje su imale 150. Glavna značajka novih brodova bit će njihova mogućnost oceanske operativnosti, no prema pretpostavkama najveći dio vremena bit će razmješteni u priobalnom području. Uspoređujući ih s fregatama, novi patrolni brodovi bit će iznimno dobro opremljeni za presretanje transporta opojnih sredstava, praćenje i nadziranje priobalnih voda i provođenje maritimnih sigurnosnih operacija. Također se uklapaju u koncept temeljnog broda za potporu mornaričkim operacijama, ujedno sa svrhom potpore operacijama na kopnu, kao logističko središte zapovijedanja i nadzora, ili potpore raspoređivanju postrojbi marinaca.

Krmena paluba predviđena je za prihvat jednog NH90 helikoptera, a nosit će i dva gumena čamca s tvrdim dnom. Osnovno naoružanje činit će jedan top OTO Melara kalibra 76 mm, laki brodski top MLG 27 i dvije strojnice kalibra 12,7 mm, što odgovara operacijama patroliranja u obalnom području i spremnosti na borbene aktivnosti slabog do srednjeg intenziteta. Uz vlastitu posadu postoji mogućnost smještaja dodatnih 40 osoba kao što su članovi helikopterskog tima, postrojba marinaca ili stručnjaci u humanitarnim operacijama spašavanja. Patrolni brodovi također mogu poslužiti kao privremeno sklonište za stotinjak evakuiranih osoba ili drugog osoblja.

Thales Naval razvio je potpuno novi radar i senzore namijenjene novoj klasi patrolnih brodova. Novi SMILE S-Band radar nastao je iz radara tipa SMART-L i SMART-S Mk2. Sastoji se od četiriju aktivnih faznih ploča i, u skladu s izjavama tvrtke Thales, radar je posebno projektiran za asimetrične prijetnje. Upotpunjen je SEASTAR X-Band faznim radarom s rešetkom namijenjenim pomorskom nadzoru te Gatekeeper nerotirajućim elektro-optičkim sigurnosnim sustavom. Svi senzori su smješteni u jednom jarbolu male zamjetljivosti, a istodobno integrirani u brodski borbeni sustav.

Kako bi se ispoštovali dogovoreni rokovi dostave brodova, gradnja dvaju patrolnih brodova povjerena je nizozemskom brodogradilištu Schelde, a gradnjih druga dvaju brodogradilištu Galati tvrtke Damen u Rumunjskoj.

M. PTIĆ GRŽELJ

Proturadarski projektil AGM-88E AARGM


Kao što je bilo najavljivano tijekom 2005., Pentagon i partnerske tvrtke predvođene Raytheonom privode kraju razvojno?testnu fazu prototipa proturadarskog projektila nove generacije. Riječ je o projektilu zrak?zemlja AGM-88E AARGM (Advanced Anti-Radiation Guided Missile), koji je isprva bio zamišljan kao tek poboljšana inačica proturadarskog projektila AGM-88C/D HARM (High-speed Anti-Radiation Missile), ali se u razvoju i testiranju počeo rađati novi projektil. U prilog željenoj dinamici idu nedavno, krajem zime i početkom proljeća ove godine, uspješno provedena testna gađanja zemaljskih ciljeva, koja ukazuju na poprilično zrelu fazu cijelog razvojnog projekta, ali isto tako i želju američke ratne mornarice da čim prije naruči inicijalnu količinu projektila, što cijelom programu osigurava dodatnu financijsku sigurnost.

Temeljne tehničke odlike koje donosi AARGM, odnosno poboljšanja u odnosu na svog prethodnika AGM-88C/D HARM, jesu veća preciznost napada na vitalne dijelove protuzračne obrane uz znatno manju kolateralnu štetu (što je velika boljka HARM-a), novi GPS/INS/satelitski sustavi navođenja projektila, novi paket elektronike koji projektil čini neosjetljivijim na protivnička ometanja, dok višemodni ciljnički pretražnik koji je ugrađen u glavu projektila pomoću AGM-88E može raditi zahvat i onih radarskih postaja koje su isključene.

Uz američku tvrtku Alliant Techsystems (ATK), u razvojni program se 2005. uključio i talijanski Marconi Industrial Services, potaknut željom talijanskog ministarstva obrane da naruči 250 projektila AGM-88E AARGM u svrhu naoružavanja svojih višenamjenskih borbenih aviona Tornado ECR (Electronic Combat and Reconnaissance). Američka mornarica kani projektilima AGM-88E AARGM opremati svoje Hornete, odnosno njihovo se uvođenje u inicijalnu operativnu uporabu očekuje 2010. godine.

I. SKENDEROVIĆ

Global Hawk pobjednik BAMS programa


Nakon trogodišnjeg kašnjenja, američka ratna mornarica je za svoj Broad Area Maritime Surveillance (BAMS) program odabrala bespilotnu izvidničku letjelicu RQ-4N Global Hawks, što je korporaciji Northrop Grumman osiguralo posao vrijedan oko 1,16 milijardi dolara. Za BAMS program američka ratna mornarica treba između 48 i 68 RQ-4N, te će tako premašiti i narudžbu američkog ratnog zrakoplovstva od 53 RQ-4. Za potrebe testiranja, Northrop Grumman je američkoj ratnoj mornarici isporučio dva RQ-4B s novim setom senzora prilagođenih nadzoru morskih prostranstava. Prvi RQ-4N trebao bi prvi put poletjeti 2011., a u operativnu uporabu ući 2014. godine. Američka ratna mornarica planira svoje Global Hawke rasporediti u pet baza, iz kojih će kontrolirati zone polumjera 3700 kilometara. RQ-4N će se rabiti zajedno s mornaričkim izvidničkim avionima Boeing P-8A Poseidon. Poseidoni će se rabiti za otkrivanje i praćenje podmornica, a primarna zadaća RQ-4N bit će otkrivanje i praćenje površinskih plovila.

Mornaričko patroliranje će od Global Hawka zahtijevati nov način djelovanja. Ta je bespilotna letjelica namjenski projektirana za izviđanje na velikim udaljenostima s velikih visina, a kao mornarička izvidnička letjelica često će se morati spuštati na srednje i male visine kako bi obavila vizualnu identifikaciju otkrivenog plovila. Zbog toga će se u idućem razdoblju posebna pozornost posvetiti razradi načina uporabe RQ-4N, kako se zbog čestih spuštanja i ponovnih penjanja na veće visine ne bi smanjio operativni polumjer djelovanja.

Northrop Grumman očekuje da će, zahvaljujući BAMS ugovoru, uskoro dobiti i nove narudžbe, prije svega iz Australije, koja je već uložila 15 milijuna dolara u testiranje Global Hawka i konkurentskih letjelica Mariner (Lockheed Martin i General Atomics) te Unmanned Combat Air System (Boeing). Više o BAMS konkurentima možete pročitati u Hrvatskom vojniku broj 188. Kao potencijalni kupci RQ-4N spominju se Singapur i Južna Koreja.

T. JANJIĆ


Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH.
Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene