|
|
| Automobil s Kennedyjem, suprugom Jacqueline te guvernerom Connalyjem nekoliko minuta prije atentata |
John Fitzgerald Kennedy rođen je 1917. godine u mjestu Brookline u Massachusettsu, kao drugo od devetero djece istaknutoga međuratnog političara i osnivača dinastije Kennedy, Josepha Kennedyja. Školovao se na London School of Economics te na sveučilištima Princeton i Harvard. Tijekom II. svjetskog rata Kennedy služi kao zapovjednik torpednog čamca. Nakon rata određeno vrijeme bavi se novinarstvom, a 1946. ulazi u politiku te je izabran u Zastupnički dom Kongresa.
Politička karijera
Mladi Kennedy 1952. godine ulazi u američki Senat, a 1959. osvaja nominaciju Demokratske stranke za predsjedničke izbore. Na izborima 1960. godine pobjeđuje republikanca Richarda Nixona i postaje 35. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Kennedy je najmlađi dotad izabrani predsjednik i prvi američki predsjednik katolik. Za Kennedyjeva mandata u Bijeloj kući je na području vanjske politike dominirao kubanski problem, odnosno neuspjela invazija kubanskih izbjeglica u Zaljevu svinja te kubanska "raketna" kriza u listopadu 1962. godine, iz koje je izišao kao pobjednik uspjevši prisiliti Hruščova na povlačenje raketa s otoka. Kennedy je bio zagovornik detanta te je na njegovo zalaganje 1963. godine sklopljen sporazum o zabrani nuklearnih pokusa. Na području unutarnje politike, najvažniji uspjeh Kennedyeve administracije bilo je osiguranje nastavka ekonomskog rasta američkog gospodarstva.
|
|
| Kennedyjev atentator Oswald (u sredini) trenutak prije nego će i sam biti ubijen, a njegov ubojica je Jack Ruby (u kadru desno) |
Kennedyjev navodni atentator, 24-godišnji Lee Harvey Oswald, rođen je 1939. godine u New Orleansu. Rano napušta školu te se pridružuje Marinskom korpusu, a 1959. odlazi u Sovjetski Savez, odakle se 1962. godine vraća kao uvjereni marksist sa suprugom Ruskinjom. Njegovo političko uvjerenje i činjenica da je u vrijeme atentata bio zaposlen u zgradi knjižnice iz koje je pucano na Kennedyja, gdje je i viđen pola sata prije atentata, bile su glavne vodilje policiji i istražiteljima.
Krajem 1963. godine, Kennedy je nastojao osigurati izvore financiranja za predstojeću izbornu kampanju te je, prema rasporedu, trebao obići i saveznu državu Teksas. Dana 22. studenog 1963. Kennedy je stigao u glavni grad Teksasa, Dallas, gdje je u društvu supruge Jacqueline te guvernera Connalyja i njegove supruge u otvorenom automobilu prolazio ulicom grada mašući okupljenim građanima. Oko 12,30 sati po lokalnom vremenu, na Kennedyjev je automobil sa šestog kata obližnje knjižnice otvorena puščana vatra. Od tri ispaljena metka, dva su pogodila Kennedyja, od čega jedan u glavu, a jedan u vrat, dok je jedan metak koji je pogodio Kennedyja ranio i guvernera Conallyja. Kennedy je s teškim ozljedama prevezen u bolnicu Parkland, gdje je oko 13 sati proglašen mrtvim.
|
|
| Vjerojatno nijedan događaj u novijoj američkoj i svjetskoj povijesti nije izazvao veće kontroverzije i pozornost od Kennedyjeva ubojstva, koje ni četiri i pol desetljeća poslije nisu prestale (trenutak atentata zabilježile su kamere) |
Nekoliko sati poslije uhićen je Oswald i optužen za ubojstvo predsjednika. Oswald je ubio policajca koji ga je uočio na ulici te je i pri uhićenju pružao otpor. Pred policijskim je istražiteljima poricao Kennedyjevo ubojstvo tvrdeći da mu je namješteno. Početak suđenja, na kojemu bi pred američkom javnosti imao prilike dati širi iskaz nije dočekao. Naime, dva dana poslije, tijekom sprovođenja u policijsku stanicu, s dva hica ubio ga je vlasnik noćnog kluba Jack Ruby, navodno revoltiran atentatom na predsjednika.
Kennedyjevo ubojstvo teško je šokiralo američke građane i cijelom naraštaju Amerikanaca ozbiljno pokolebalo vjeru u američki politički sustav. Na čelu zemlje Kennedyja je do kraja mandata zamijenio potpredsjednik Lyndon Johnson, koji je poslije obavljao dužnost predsjednika SAD-a u još jednom mandatu. Atentat na Kennedyja imao je dalekosežne posljedice na američku politiku. Prema nekim povjesničarima, s Kennedyjem u Bijeloj kući nikada ne bi bilo došlo do dubljeg američkog upletanja u rat u Indokini.
Kontroverzije oko atentata
Vjerojatno nijedan događaj u novijoj američkoj i svjetskoj povijesti nije izazvao veće kontroverzije i pozornost od Kennedyjeva ubojstva, koje ni četiri i pol desetljeća poslije nisu prestale. Za razliku od većine sličnih političkih atentata, Kennedyjeva smrt bila je dokumentirana bogatim video, audio i fotografskim dokazima. Nepoznanice oko motiva i eventualno postojanje šire urote, kao i okolnosti samog Oswaldowa ubojstva, zbog kojega se njegova uloga u atentatu nikada neće moći sa sigurnošću utvrditi, otvorile su mogućnost za beskonačne špekulacije. Tako su neke teorije tvrdile čak da iza atentata stoji CIA, neki vjeruju da je naručitelj bio tadašnji prvi čovjek FBI-a Edgar J. Hoover, a prema nekima su odgovorni američki Kubanci, Fidel Castro, talijanska mafija ili netko iz sovjetskog bloka. Vjerovanje u teorije urote dodatno je podgrijao igrani film Olivera Stonea, JFK, te brojni dokumentarni filmovi snimljeni o događaju, no ne postoje čvrsti dokazi koji bi dokazali bilo koju od navedenih teorija.
|
|
| Na Kennedyjev je automobil sa šestog kata obližnje knjižnice otvorena puščana vatra te su od tri ispaljena metka dva pogodila Kennedyja, od kojih je jedan ranio i guvernera Conallyja. |
Tzv. Warrenova komisija, osnovana radi utvrđivanja okolnosti atentata, u rujnu 1964. godine donijela je zaključak da je Oswald sam izveo atentat. Petnaest godina poslije, pak, druga kongresna komisija zaključila je da je mogao postojati još jedan strijelac koji je ispalio jedan od četiri hica te je dopuštala mogućnost postojanja urote za ubojstvo predsjednika Kennedyja, što je u proturječju s ranijim nalazom Warrenove komisije.
Tridesetpeti predsjednik SAD-a John Fitzgerlad Kennedy bio je ujedno i četvrti američki predsjednik (uz Lincolna, Garfielda i McKinleya) na kojega je uspješno izvršen atentat. Zla kob nije mimoišla ni Kennedyjevu obitelj, te je njegov brat i blizak suradnik Robert Bobby Kennedy pet godina poslije, na vrhuncu političke karijere, također ubijen u atentatu.
|
