Hrvatski vojnik - Internet izdanje

broj 206, rujan 2008.

Domagoj VLAHOVIĆ, snimio Tomislav BRANDT

Zadnja promjena: 11.5.2012.

Welcome to Adobe GoLive 6

RAZGOVOR - General bojnik Larry W. Shellito, zapovjednik Nacionalne garde Minnesote
Stručni skup u vojarni "Kovčanje" na Malom Lošinju
Dragovoljno služenje vojnog roka
29. kongres Europskog udruženja vojnih novinara u Rigi
Vojna psihologija
Vijesti
Vijesti iz svijeta
Novosti iz vojne tehnike
Multinacionalna bojna Vojne policije za potrebe NATO-a
Terorizam i mediji
Strike Eagle i Super Hornet protiv Raptora i Lightninga (II. dio)
Strateški bombarder Mirage IV
Podlistak - Počast Marku Šljivariću
Web info

Dragovoljno služenje vojnog roka

Nova mogućnost za vojnu karijeru

Uvođenje dragovoljnog služenja donijelo je i novi pristup vojnom roku. Ako gledamo na dragovoljno služenje kao jedan od načina kojim će se mladi ljudi stimulirati da se jednog dana odluče za djelatnu vojnu službu, novi pristup je potpuno logičan. Obuka, smještaj i sve aktivnosti bit će provedeni drukčije i mnogo kvalitetnije nego što je to bilo dosad, a novitet su i financijski uvjeti...

Sve moderne vojske svijeta posljednjih godina doživljavaju intenzivne promjene. Strukturno-organizacijski su "kronične", no u ovom stoljeću do izražaja je došlo smanjenje broja ljudstva. Promjenama su najviše izložene vojske europskih tranzicijskih, ili danas bolje rečeno posttranzicijskih zemalja, a jedna od ključnih točaka smanjenja jest ukidanje obvezatnog služenja vojnog roka. Tim smjerom je od 1. siječnja ove godine krenula i Hrvatska: ročne vojske više nema, služenje kakvo smo poznavali "zamrznuto" je. Ipak, usporedno s razmatranjem opcija zamrzavanja ročništva, počela se razmatrati i mogućnost dragovoljnog služenja, dakle, mogućnost da se svojevoljno, bez zakonske obveze, mladi muškarci i (ovaj put) žene prijave za privremenu službu u Oružanim snagama i prođu temeljnu vojničku obuku.
Stoga je Ministarstvo obrane Republike Hrvatske sredinom ove godine objavilo oglas za prijam osoba koje žele dragovoljno služiti vojni rok i prvi naraštaj trebao bi biti upućen na služenje 5. listopada. "Uvođenje dragovoljnog služenja donijelo je novi pristup vojnom roku", rekao je za Hrvatski vojnik brigadir Miljenko Lisec, zamjenik načelnika Službe za vojnu obvezu. Ako gledamo na dragovoljno služenje vojnog roka kao jedan od načina kojim će se mladi ljudi stimulirati da se jednog dana odluče za djelatnu vojnu službu, novi pristup je potpuno logičan. Obuka, smještaj i sve aktivnosti bit će provedeni drukčije i mnogo kvalitetnije nego što je to bilo dosad, smatra Lisec. Sve to su stimulativne mjere koje trebaju pridonijeti da broj prijavljenih kandidata bude što veći. Čini se da su postigle svrhu: prvi naraštaj imat će 250 ročnika, a prijavilo ih se pet puta više (oko 1300, od čega 147 djevojaka).

Ročnici će temeljni dio (osam tjedana) od ukupne 14-tjedne obuke proći u vojarni u Požegi, dok će se u Đakovu provoditi specijalistička obuka

Kad govorimo o stimulativnim mjerama, u današnje vrijeme logično je najprije govoriti o financijama. U dobre uvjete zasigurno se ubraja i plaća. Potpisnik ovih redaka je tijekom svoga ne tako davnog ročničkog staža primao mjesečnu plaću od 200 kuna. Budući ročnici primat će 2660 kuna mjesečno, što je zajedno s besplatnim smještajem, odjećom, prehranom i troškovima prijevoza, te dopunskim zdravstvenim osiguranjem zacijelo stimulativna svota.
Ročnici će temeljni dio (osam tjedana) od ukupne 14-tjedne obuke proći u vojarni u Požegi. Za njihov boravak adaptira se i uređuje cijeli paviljon, a jedan će dio biti posebno namijenjen damama. Slično će biti u Đakovu, gdje će se provoditi specijalistička obuka. Zapravo, u trenutku izlaska ovog broja Hrvatskog vojnika radovi bi trebali biti završeni. Djelatnici koji će raditi na obuci ročnika posebno su odabrani: to su iskusni obučni instruktori. Po dolasku u nastavno središte, ročnici će potpisati Ugovor o dragovoljnom služenju (još jedan ročnički "novitet"), kojim će se obvezati na poštivanje stegovnika, službovnika i svih elemenata koji funkcioniraju u vojsci, te prihvatiti pune uvjete služenja.
Sve bi to trebalo pomoći mladim ljudima da se po završetku dragovoljnog ročničkog staža odluče za vojnički poziv i prijave u gardijsku brigadu. Brigadir Lisec je istaknuo osobitu važnost prvih ročnika, jer će "oni koji završe služenje u prvom dragovoljnom naraštaju biti najbolja promidžba za nadolazeće naraštaje". Poučeni primjerima iz drugih država, od kojih su neke imale priličnih problema, u Službi za vojnu obvezu u početku su bili skeptični glede broja prijavljenih kandidata. No, brojka od 1300 ljudi je zadovoljavajuća. Ako se takav ritam nastavi, bit će zadovoljavajuće. No, budućnost je teško procijeniti.
Naravno, da bi se iskristalizirala brojka od 250 ročnika trebalo je napraviti selekciju. Prvi kriterij bile su godine i zainteresiranost za ulazak u OSRH, a potom su uslijedili zdravstveni pregledi 600 odabranih u Zagrebu i Splitu. Zdravstveni kriteriji odgovaraju onima propisanima za prijam u gardijsku brigadu. To je logično, jer tako se ne može dogoditi da netko tko s uspjehom prođe dragovoljno služenje vojnog roka nije sposoban za ulazak u djelatni sastav. Ovih dana trebala bi biti poznata konačna lista od 250 prvih ročnika, i to na temelju odluke koju će donijeti posebno Povjerenstvo osnovano u okviru M-2, u skladu s kriterijima i potrebama OSRH-a. Odlučit će godine, zainteresiranost za djelatnu službu i afinitet što su ih kandidati iskazali u upitnicima koje su popunjavali.
Profil prosječnog prijavljenog kandidata brigadir Lisec je okarakterizirao kao "prosječnog devetnaestogodišnjaka", koji je prošle godine upisan u vojnu evidenciju i netom je završio srednju školu. Ima i nešto starijih, do 24 godine.
Što s onima koji nisu "prosječni devetnaestogodišnjaci"? MORH ima kontinuirane natječaje za prijam gardista, kadeta, stipendista... Sve to skupa lepeza je koja pokriva karakteristične profile i interese mladih ljudi. Stoga se može očekivati da se za dragovoljno služenje javljaju netom završeni srednjoškolci. To ipak ne znači da se nekima neće dati i druge mogućnosti, a ne samo pristup u gardijsku brigadu. Dragovoljno služenje vojnog roka može i mora upoznati sa svime što nude i drugi oblici vojne karijere, koji uključuju i visoko obrazovanje. Među ročnicima zacijelo ima i budućih časnika.

Djelatnici koji će raditi na obuci ročnika posebno su odabrani: to su iskusni obučni instruktori

U svakom slučaju, prvi naraštaj dragovoljnih ročnika bit će pozorno promatran od cijelog sustava MORH-a i OSRH-a, pa i od hrvatske javnosti. Riječ je o još jednoj mogućnosti koja se nudi zainteresiranima za vojničku karijeru, a čini se da otvara velik broj daljnjih opcija.