|
Zadnja promjena: 11.5.2012.
|
Welcome to Adobe GoLive 6
|
|
| Sydera otkriva mine |
|

|
| Foto: Rheinmetall |
Sredinom 90-ih godina XX. stoljeća njemačka i francuska vojska razmišljale su o visoko mobilnom sustavu za otkrivanje mina. Pokrenuti su brojni razvojni projekti u obje države koji su potakli razvoj novih tehnologija za otkrivanje mina. Francuski je pristup bio usmjeren prema automatskom detoniranju mina koje se izaziva mamcima, a njemački je pristup naglašavao elektroničku detekciju pa nakon toga uništavanje ovisno o tipu mine.
Razvoj je doveo do zajedničkog dogovora o razvoju uporabljivog sustava. Od 2001. do 2003. dvije su se strane dogovarale o provedbi razvijenih koncepata i tehnologija, financiranju projekta razvoja operativnog sustava i industrijskoj suradnji.
Godine 2003. dogovorena je suradnja njemačke tvrtke Rheinmetall te francuskih MBDA i Thales na razvoju demonstratora sustava koji se sastoji od četiri vozila. Prema planu, to bi trebalo dovesti do potpuno operativnog sustava spremnog za isporuku kupcima nakon 2010.
Kao dio tog programa Rheinmetall je razvio sustav za otkrivanje mina, Sydera, koji se sastoji od radara za otkrivanje objekata ispod površine i detektora metala koji radi u 3D modu rada. Riječ je o uređaju na mobilnom podvozju, koji radi na načelu višesenzornosti, a podatke prikazuje u realnom vremenu.
M. PETROVIĆ
|
| Indija lansirala Astru |
Indijska novinska agencija The Hindu izvijestila je 14. rujna kako je dan prije indijska obrambena agencija za istraživanje i razvoj (DRDO) uspješno prvi put lansirala BVRAAM (beyond visual range air to air missile) projektil srednjeg dometa Astra. Iako je Astra projektil zrak?zrak, prvo rujansko lansiranje obavljeno je sa zemlje sa specijalno napravljenog lansera. Može se reći kako objavljeni podaci The Hindua pobuđuju veliku pozornost. Lansirana Astra "napala" je dvije mete u zraku koje su se kretale supersoničnom brzinom od 1,2 i 1,4 M, i jednim ispaljenim projektilom pogodila obje. Naime, 20 sekundi nakon lasiranja Astra je "pogodila" prvu metu, a potom izvela manevar prema drugoj meti kojeu je pogodila nakon 40 sekundi. Let je trajao nešto više od 80 sekundi, pri čemu je projektil prešao udaljenost veću od 23 kilometra. Do kraja ove godine Indija kani obaviti još nekoliko zemaljskih lansiranja Astre, a tijekom iduće godine započela bi lansiranje projektila s borbenih aviona Su-30MKI, Mirage 2000H i Tejas.
Svojim izgledom Astra djelomice podsjeća na francuski projektil Matra Super 530D, dok je svojim tehničko?taktičkim odlikama vrlo slična ruskom projektilu R-77 (AA-12 Adder). Projektil ima kombinaciju inercijskog i aktivnog radarskog samonavođenja, s maksimalnim dometom od 80 km. Imat će snažan obrambeni sustav, koji će omogućavati veliku otpornost na protivničke elektronske protumjere. Dužina projektila iznosi 3570 mm, dijametar projektila 178 mm, raspon krilaca 254 mm, a težina projektila 154 kg, od čega na HE bojnu glavu s blizinskim upaljačem otpada 15 kg. Brzina projektila iznosi 4 M, dok je operativni raspon visina od razine mora do visine od 20 km.
I. SKENDEROVIĆ
|
| Lako taktičko vozilo Tokeh |
|

|
| Foto: Rheinmetall |
Njemačka tvrtka Rheinmetall razvija novo lako taktičko vozilo Tokeh, zamišljeno za opremanje snaga za specijalne operacije. Vozilo je razvila tvrtka vlastitim snagama, a može se smatrati vizijom modernog vozila za buduće operacije.
Jedna od temeljnih značajki modernih lakih vozila jest mogućnost jednostavnog prijevoza zrakoplovima. Tokeh je zamišljen tako da se može jednostavno prevoziti novim europskim transportnim helikopterom NH 90.
Vozilo ima pogon na sva četiri kotača i napredni sustav prilagodbe klirensa vozila, što je korisna mogućnost kad vozilo treba prevesti nekim drugim većim prijevoznim sredstvom.
Tokeh prevozi dva vojnika, ima dobre mogućnosti svladavanja teško prohodnog terena, ima i gume s run flat umecima. Na vozilo se može montirati strojnica, za koju je zadužen suvozač. Pokreće ga dizelski motor radne zapremine 2,3 litre, koji zadovoljava EURO III ekološku normu o čistoći ispuha. Razvija maksimalnu brzinu od 120 km/h, a zbog male specifične potrošnje modernog motora s jednim punjenjem spremnika goriva može prijeći veliku udaljenost bez potrebe za dopunjavanjem. Uz pogon na sve kotače, vozilo ima visoki klirens i sustav središnjeg nadzora tlaka u gumama pa može svladati i teže terene.
M. PETROVIĆ
|
| Venezuela i Kuba GLONASS-ovi partneri? |
Prema navodima ruske novinske agencije RIA Novosti, Venezuela i Kuba bi se mogle uključiti u ruski satelitski navigacijski sustav GLONASS (GLObalnaya NAvigatsionnaya Sputnikovaya Sistem - Globalni navigacijski satelitski sustav). Navodi se također kako su u tom smislu predstavnici ruske svemirske agencije Roscosmos obavili određene razgovore s venezuelanskim i kubanskim državnim dužnosnicima.
Iako je GLONASS izvorno razvijen kao satelitska navigacijska potpora ruskim balističkim projektilima, Rusija je po svemu napravila određeni taktički zaokret. Osim što s GLONASS-om na određeni način kani konkurirati europskom satelitskom navigacijskom sustavu Galileo, ruska ponuda GLONASS-a Venezueli i Kubi može se na određeni način, uz slanje strateških bombardera i ratnih brodova prema Južnoj Americi, smatrati i svojevrsnim odgovorom na širenje proturaketnog štita u Češkoj i Poljskoj. Znakovito je i to da je tijekom rujna ruski premijer Vladimir Putin odobrio dodatni financijski poticaj projektu GLONASS-a u iznosu od 1,85 milijardi eura.
Satelitski sustav GLONASS pripada drugoj generaciji ruskih navigacijskih satelita (Uragan - prva generacija navigacijskih satelita), odnosno on je tehnološki nasljednik dosadašnjeg ruskog satelitskog sustava Tsikada, kojem je trebalo i do dva sata za procesuiranje signala i određivanje točne pozicije. GLONASS, primjerice, može to raditi trenutačno. Preciznost određivanja vodoravne pozicije kreće se unutar 57-70 m, a preciznost određivanja okomite pozicije unutar 70 m. Potpuna operativna GLONASS-ova konstelacija iznosi 24 satelita, od kojih su tri predviđena kao zamjenska.
I. SKENDEROVIĆ
|
| Mrežna infrastruktura CWID |
|

|
| Foto: QinetiQ |
Britanska tvrtka QinetiQ razvija novu informacijsku uslugu CWID (Coalition Warrior Interoperability Demonstration). Riječ je o partnerstvu ministarstva obrane i industrije, koje pruža napredne tehnološke mogućnosti uspostave sustava veza što povezuje 15 država diljem svijeta. To je zapravo globalna mrežna infrastruktura poduprta sposobnošću upravljanja takvim sustavom.
Pri provedbi umrežene virtualne vojne vježbe, CWID je na temelju stvarnih podataka i sigurnosnih ograničenja u sklopu realističnog vojnog scenarija iskazao manjkavosti u kapacitetima podsustava ministarstva obrane te se pokazao iskoristiv u reduciranju rizika budućih projekata nabave.
CWID se rabi za različite napredne demonstracije i eksperimentalne prikaze rada naprednih umreženih sustava, smanjivanja neizvjesnosti i rizika kod različitih programa u sklopu ministarstva obrane. Za vojne C2 sustave od presudne je važnosti imati pristup pravim informacijama u pravo vrijeme. Vizija umreženog ratovanja u tom smislu znači da će svježe i točne informacije biti dostupne širokom spektru vojnih korisnika.
M. PETROVIĆ
|
| Položena kobilica nove danske fregate |
Početkom lipnja ove godine, na navozu danske brodograđevne tvrtke Odense Steel Shipyard (OSS) u Lindou položena je kobilica prve fregate namijenjene protuzrakoplovnoj borbi, nove klase koja će se sastojati od tri broda za potrebe danske kraljevske mornarice. Sekcija dna i tri okolne sekcije trupa stigle su nekoliko dana prije iz brodogradilišta Baltija, inače podružnice tvrtke OSS u Litvi. Druga podružnica, brodogradilište Loksa u Estoniji, također će graditi pojedine sekcije trupa novih plovila vrijednosti 635 milijuna eura, koji će se, poput spomenutih, sklapati u Danskoj.
Projekt nove klase fregata, koje pojedini izvori nazivaju i patrolnim brodom prema izvornom danskom nazivu Patruljeskibe, temelji se na višenamjenskom fleksibilnom logističkom brodu klase Absalon danske mornarice, koji je također izgradila tvrtka OSS na svojim navozima 2003. i 2004. Ugovor o projektiranju i gradnji novih brodova, primarno namijenjenih za priobalne zadaće s mogućnošću djelovanja u globalnim operacijama, dodijeljen je domaćem izvođaču krajem 2006.
Glavne značajke koje odlikuju novu klasu fregata jesu duljina 138,7 m, širina 19,8 m te približna istisnina od 6600 tona, što ih čini neznatno većim plovilima od onih klase Absalon. No, unutrašnji plan broda te razmještaj prostora i kabina znatno su promijenjeni, kao što je i sama oprema broda zbog svoje funkcije različita. Protuzrakoplovni kapaciteti fregata očitovat će se u uporabi APAR i Smart L radara te 32-cijevnog Mk 41 sustava za okomito lansiranje konfiguriranog za SM2/SMK6 projektile. Vrlo je izgledno da će taj sustav u budućnosti rabiti krstareće projektile Tomahawk. Naoružanje nadalje uključuje 24 projektila Evolved SeaSparrow i 16 Harpoon projektila, čiji se lanseri nalaze u tzv. Standard Flex kontejnerima. Trenutačna konfiguracija naoružanja pramčane palube uključuje dva topa OTO Melara kalibra 76 mm na primarnoj i sekundarnoj poziciji, pri čemu je moguće top na primarnoj poziciji nadograditi na kalibar 127 mm Mk 45 Mod 4. Millennium sustav naoružanja, namijenjen neposrednoj borbi, smješten je iznad helikopterskog hangara, a preostalo naoružanje uključuje protupodmornička torpeda, lansere za projektile kratkog dometa Stinger, teške strojnice i lansere za ispaljivanje lažnih mamaca. Na krmenom dijelu fregata nalazi se letna paluba i hangar za smještaj jednog srednjeg mornaričkog helikoptera te prostor za smještaj bespilotne letjelice. Propulzijsko postrojenje sastoji se od četiriju MTU 20V serije 8000 dizel-motora, koji bi trebali omogućiti postizanje maksimalne brzine od 28 čv. Ovisno o režimima plovidbe, najveća autonomija broda iznosi 28 dana ili 12 000 nm.
Tvrtka OSS je ugovorom obvezala na dostavu prve fregate do sredine 2010., druge godinu dana poslije, dok bi posljednja fregata u klasi trebala biti dostavljena do kraja 2011. Opremanje brodova vojnom opremom i instrumentima povjereno je danskoj organizaciji za vojne akvizicije i logistiku. Ulaskom u operativnu službu danske mornarice u razdoblju 2011.?2013., nove će fregate zamijeniti fregate klase Niels Juel, koje će tada imati operativni vijek 30 godina.
M. PTIĆ GRŽELJ
|
| Turska akvizicija podmornica Type 214 |
Turska vlada je krajem srpnja ove godine odlučila otvoriti pregovore s njemačkim partnerskim tvrtkama Howaldtswerke?Deutsche Werft i Marine Force International (HDW/MFI) o akviziciji šest Type 214 podmornica sa zračno neovisnom (AIP) propulzijom. Podmornice bi se trebale graditi u turskome brodogradilištu Goluck, a trenutačna vrijednost mogućeg ugovora procjenjuje se na 2,5 milijarde eura. Prva bi podmornica trebala biti dostavljena tijekom 2015. U prošlosti, na turskim navozima i halama već je izgrađeno 11 dizel-električnih podmornica prema projektima njemačke tvrtke. Preostale brodograđevne kompanije koje su sudjelovale u natječaju otvorenom u prosincu 2006. jesu francuski DCNS i španjolska Navantia. Akvizicija novih podmornica Type 214 označit će uvođenje prvih podmornica sa zračno neovisnim pogonom u flotu turske mornarice. Upravo zračno neovisna propulzija omogućava podmornicama nesmetanu plovidbu pod morem najmanje 14 dana, što je u usporedbi s četiri dana kod klasičnih dizel-električnih podmornica znatno više.
Osnovna obilježja dizel?električnih podmornica Type 214 jesu duljina 65 m, širina 6,3 m, površinska istisnina 1700 t, a podvodna istisnina 1860 t, što je nešto manje nego kod grčke inačice podmornica Type 214. Propulzijski sustav sastoji se od jednog MTU 16V 396 dizel-motora snage 3,12 MW i jednog Siemens Permasyn električnog motora snage 2,85 MW, dok se zračno neovisna propulzija (AIP) oslanja na 9 HDW PEM gorivih članaka snage 306 kW, što u inačici s dizel-električnim pogonom omogućava površinsku brzinu od 12 čv i podvodnu od 20 čv. Procjenjuje se da brzina podmornice u AIP pogonu iznosi između 2 i 4 čv. Podmornice imaju osam torpednih cijevi promjera 533 mm. Službeno se navodi da operativna dubina podmornica iznosi 250 m, dok im je procijenjena 400 m.
Prema izjavi turskog ministra obrane Vecdija Gonula, participacija turske industrije u programu podmornica Type 214 iznosit će gotovo 80% ukupne vrijednosti ugovora. No, pojedini izvori upućuju na teškoće u ostvarivanju 80% vrijednosti unutar samoga programa podmornica te se vjeruje da će određeni dio vrijednosti biti ostvaren nekim drugim projektima. Prema riječima ministra obrane, ključni čimbenik pri odabiru njemačkog projekta podmornice bio je u zaprimljenim tehničkim jamstvima koja se odnose na inženjerstvo projekta, te transfer tehnologije kao i infrastrukture od njemačkih partnera u brodogradilište Goluck.
M. PTIĆ GRŽELJ
|
| Odobren Eurofighter Typhoon Tranche 2 |
Na svečanosti koja je održana u njemačkom gradu Hallbergmoosu, tvrtka Eurofighter GmbH i NATO Eurofighter and Tornado Management Agency (NETMA) dogovorile su se o prihvaćanju zadnje inačice višenamjenskog borbenog aviona Eurofighter Typhoon II Block 8 (Tranche 2). Toj svečanosti prethodili su brojni testni letovi i primopredaja prateće tehničke dokumentacije, odnosno time je s uspjehom zaokružen početak sklapanja prvih aviona iz Tranche 2 serije, koja je započela 2006. godine. U ovom trenutku na liniji za završno sklapanje aviona nalazi se 60 Eurofightera iz Tranche 2 serije.
Ono što je znakovito za Tranche 2 seriju jest preobrazba Eurofightera iz čistog lovca, što je odlika Tranche 1 serije, u moćni višenamjenski borbeni avion. U tom smislu poboljšanja se odnose na nove računalne sustave u avionu, s novom generacijom pripadajućeg softvera, znatno poboljšano radno sučelje čovjek-avion (Man-Machine Interface), integracija laserskog podvjesnika za označavanje ciljeva (Laser Designator Pods - LPD), poboljšani komunikacijski te MIDS, GPS, DASS sustavi, mogućnost nošenja navođenih aviobombi Paveway IV i EGBU-16 (Enhanced Guided bomb Unit 16).
I. SKENDEROVIĆ
|
|