broj 211, listopad 2008.
VREMEPLOV
|
Zadnja promjena: 17.5.2013.
|
|
|
 |
|
|
 |
|
| Leon RIZMAUL |
| 24. listopada 1945. Smaknut norveški izdajnik Quisling |
 Norveški političar Vidkun Quisling bio je osnivač i vođa beznačajne norveške nacističke partije. Kad je izbio II. svjetski rat norveški je kralj proglasio neutralnost, nadajući se da neće biti uvučen u rat. U proljeće 1940. Quisling je otputovao u Berlin, gdje je, po svemu sudeći, sudjelovao u planiranju njemačke invazije na Norvešku. U kritičnim trenucima invazije, Quisling je putem radija izdao zapovijed za obustavu mobilizacije norveških snaga. Premda je bio vođa nacističke stranke, oporba je protiv njega bila toliko jaka da je tek u veljači 1942. postao premijerom. Tada je zabranjen rad svih političkih stranaka osim nacističke, a Quisling je progonio Židove te ljude vjerne kralju i izbjegličkoj vladi. Nakon Hitlerove propasti, Quisling je uhićen, osuđen na smrt zbog veleizdaje i strijeljan 25. listopada 1945. Ostao je za sva vremena simbolom izdaje i suradnje s okupatorom. |
| 25. listopada 1415. Bitka kod Agincourta |
 Jedan od najvažnijih vojnih sukoba za vrijeme Stogodišnjeg francusko-engleskog rata dogodio se 25. listopada 1415. godine nedaleko od sela Agincourta, u sjeverozapadnoj Francuskoj. Dva mjeseca prije, mladi engleski kralj i pretendent na francusko prijestolje, Henrik V., prešao je ispred 11 tisuća vojnika La Manche. Ubrzo je nakon opsade zauzeo sjevernofrancuski grad Harfleur, no polovica njegove vojske umrla je iscrpljena bolešću i glađu. Henrik V. je shvativši da će ga Francuzi htjeti potpuno uništiti, pokušao stići do Calaisa kako bi se prebacio preko Kanala natrag u Englesku. Francuzi su mu ipak presjekli put, na livadi smještenoj između dvije šume, bez previše manevarskog prostora, što se na kraju pokazalo kao klopka za njih same. S 20 tisuća teško naoružanih vitezova, Francuzi su pokušali uništiti tri puta manje engleskih ratnika. Zbog teškog pljuska, teren se pretvorio u blatnjavu kaljužu. To je teške francuske vojnike znatno usporilo, a i konjicu učinilo neupotrebljivom. Primijetivši to, Henrik je zapovjedio protunapad. Engleski su strijelci svojim lukovima masakrirali francuske olovne vojnike. Poginulo je gotovo šest tisuća Francuza, a engleski gubici bili su tek nešto veći od 400. Tako je Henrik V. izvojevao jednu od najvećih vojnih pobjeda u povijesti. |
Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH.
Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene