|
Zadnja promjena: 17.5.2013.
|
Welcome to Adobe GoLive 6
|
| Iz Finske u Remontno brodogradilište Šibenik stigli raketni brodovi |
| Vukovar i Dubrovnik za pojačanje flote HRM-a |
| Nabavkom ovih raketnih brodova Hrvatska ratna mornarica znatno je podigla svoje sposobnosti te dobila mogućnost obavljanja i nekih novih zadaća, a s brodovima je isporučen i veliki set pričuvnih dijelova. "Siguran sam da dijelim radost svih pripadnika HRM-a što u naš sastav ulaze ovakva dva broda klase Helsinki", istaknuo je kapetan bojnog broda Marin Stošić, zapovjednik flotile HRM-a |
Na palubi 152-metarskog broda za prijevoz teških tereta, Grietje, u Hrvatsku su 2. studenoga dovezena dva raketna broda klase Helsinki, za koje je, podsjetimo, ugovor o nabavci MORH sklopio s finskom tvrtkom Patria Aviation Oy sredinom srpnja. Putovanje iz Finske trajalo je sedamnaest dana, a raketni su brodovi, sada već bivši Oulu i Kotka, iskrcani u šibenskom zaljevu 3. studenoga te odvezeni u NCP - Remontno brodogradilište Šibenik d.o.o. U brodogradilištu bi trebali ostati najviše mjesec dana i to isključivo radi bojanja u skladu sa standardima naše mornarice i stavljanja nove antikorozivne zaštite. Naime, ovi brodovi mijenjaju ambijent, odnosno dolaze iz Baltika, mora koje ima drukčiji salinitet i temperaturu, u naše toplije i slanije more, te je na podvodni dio trupa potrebno staviti novu antikorozivnu zaštitu, i to po našim standardima. Drugim riječima, to je klasično dokovanje, a u NCP-u su se, potvrdili su nam u mornarici, dobro pripremili za taj posao. Dok su na dokovanju, brodovi će se opremiti i klasičnim brodskim inventarom, sasvim pragmatičnim stvarima kao što je posteljina, pribor za jelo... da bi posada, koja je spremna i koja je već došla na brodove, mogla na njima boraviti.
|
|
| Raketni brodovi klase Helsinki dugački su 45 i široki 8,9 metara, a vršna brzina im je 30 čvorova. Osnovno im je naoružanje osam vođenih projektila brod-brod Saab RBS 15. Maksimalni domet projektila je 70 km. Topničko naoružanje sastoji se od jednog pramčanog topa Bofors 57/70 kalibra 57 mm, a za blisku protuzračnu obranu rabe se i dva dvostruka topa Sako kalibra 23 mm. Za nadzor zračnog prostora i površine mora rabi se motrilački radar 9GA 208, a za navođenje topničke paljbe Philips 9LV 225. Raketni brodovi klase Helsinki imaju ugrađen aktivni sonar Simrad Marine SS 304, te tegljeni sonar Finyards Sonac/PTA. |
Iskrcavanje, koje nije bilo nimalo lako, besprijekorno je provedeno, a među pripadnicima HRM-a koji su ga nadzirali bili su i oni koji su od samog početka angažirani na poslovima vezanim uz nabavu ovih brodova. Kapetan fregate Željko Jakus, voditelj Odsjeka održavanja u HRM-u, i kapetan fregate Milan Blažević, zapovjednik divizijuna za površinsko djelovanje, u nekoliko su navrata bili u Finskoj. Prvi put su u veljači obišli brodove koji su tada bili na vezu, a koji su do nekoliko mjeseci prije bili u funkciji patroliranja. Istaknuli su i to kako su svi sustavi na brodu cijelo vrijeme održavani i stavljani u funkciju u skladu s dinamikom održavanja finske mornarice. Grijali su ih te maksimalno nadzirali i održavali. Tijekom njihova drugog odlaska u Finsku, testirali su brodove u stvarnim uvjetima. Svi su sustavi testirani na funkcionalnost i svi su se sustavi pokazali ispravnima.
Nabavkom ovih raketnih brodova Hrvatska ratna mornarica znatno je podigla svoje sposobnosti te dobila mogućnost obavljanja i nekih novih zadaća, a s brodovima je isporučen i veliki set pričuvnih dijelova.
"Siguran sam da dijelim radost svih pripadnika HRM-a što u naš sastav ulaze ovakva dva broda klase Helsinki", istaknuo je kapetan bojnog broda Marin Stošić, zapovjednik flotile HRM-a. Napomenuo je kako na domaćem planu najviše dobivamo na protupodmorničkom djelovanju i svim sposobnostima vezanim za taj sadržaj pomorske obrane, koje su u HRM-u stjecajem okolnosti izgubile na svojoj razini. "Ovime prvi put dobivamo dva moderna sonara, koji će moći kontrolirati rute i naše podmorje, a moći će obavljati i procedure vezane za progon i otkrivanje podmornica itd. To je velika stvar jer se ponovno vraćamo tom elementu nadzora podmorja, što je doista bitno," rekao je Stošić, koji je sa "svojim" timom u Finskoj bio četiri puta, te dodao kako je suradnja s finskom ratnom mornaricom bila više nego dobra. S brodovima je isporučen i veliki kontingent pričuvnih dijelova, koji će služiti prije svega za ova dva broda, a ona će se, uvjeren je, eksploatirati najmanje sljedećih 10 do 15 godina bez ikakvih problema. I naše raketne topovnjače koje imaju istovjetne sustave bit će dijelom revitalizirane, odnosno njihove sposobnosti bit će dignute na projektiranu razinu upravo uporabom tih pričuvnih dijelova. Raketni brodovi imaju 29 članova posade. Sve su to mladi, izrazito motivirani ljudi. Smještajni kapacitet broda je 35 ljudi, a to nam, istaknuo je zapovjednik flotile, omogućuje da budu i zapovjedni brodovi određenih skupina jer mogu ukrcati i dio stožera.
Na iskrcaju brodova u Šibeniku bio je i zapovjednik HRM-a kontraadmiral Ante Urlić. Posebno je upozorio na to da su brodovi kompatibilni s brodovima naših budućih saveznika. Uvjeren je da će ovi brodovi uspješno obavljati zadaće i u Jadranskom i u Sredozemnom moru u potpori operacije mira na ovim prostorima. Brodovi će se, najavio je Urlić, zvati Vukovar i Dubrovnik, u čemu ima simbolike i što je "povezivanje krajnjeg juga sa sjeverom Hrvatske, a znamo koje su značenje u Domovinskom ratu imali za hrvatski narod i Vukovar i Dubrovnik".
|
Kapetan bojnog broda Marin Stošić, zapovjednik flotile:
Riječ je o vrlo moderno koncipiranim višenamjenskim brodovima. S njima dobivamo značajnu borbenu moć i možemo izvršavati nove zadaće. Jedna od bitnih stvari jest da su to brodovi visoke autonomije s vrlo pouzdanim sustavima za uporabu na prilazima Jadranu i Mediteranu. Stoga postoji mogućnost da iduće godine, kada postanemo punopravna članica NATO-a, možemo prvi put deklarirati i te snage, prije svega u sklopu operacije Active Endeavor.
|
|
