|
|
general-pukovnik Slavko Barić, zamjenik načelnika GSOSRH za planiranje i resurse
|
Svi znamo da je Hrvatska danas punopravna članica NATO-a. Dugotrajni proces pristupanja u Savez nedavno je uspješno završio. No, za MORH i OSRH težak posao se nastavlja. Kao i sve druge članice koje pristupe Savezu, Hrvatska mora proći proces integracije. Budući da se on tiče ponajprije OSRH, njegova je realizacija upravo na našim vojnim stručnjacima. Čelnu ulogu među našim časnicima koji rade na planiranju integracije, u kojoj će pomoći i stručnjaci NATO-a, ima zamjenik načelnika GSOSRH za planiranje i resurse general-pukovnik Slavko Barić.
| Najveći napor očekujem od dočasnika i časnika koji su završili određene specijalističke tečajeve i škole u zemlji i inozemstvu u posljednjih desetak godina - njih je velik broj, tako da nema bojazni za popunu mjesta - jednako tako i od onih koji su sudjelovali u međunarodnim mirovnim misijama. Bitan je također doprinos mladog naraštaja naših časnika koji su sad u činu satnika ili bojnika. Oni će morati ponijeti iznimno velik teret transformacije, i to one koja se mora dogoditi u sustavu priprema OS, obuke, u prihvaćanju novih tehnologija... |
Što sve proces integracije podrazumijeva?
U većini slučajeva, tu se misli na integriranje prije svega MORH-a i OSRH u cjelokupni proces odlučivanja i sustav novih zajedničkih vrijednosti koje dijelimo s članicama NATO-a. Integracija podrazumijeva usklađivanje rada u svim funkcionalnim područjima: obrambenom planiranju, operacijama, sigurnosti, obuci, izobrazbi, personalnim i obavještajnim sposobnostima, logistici, zapovjednim sustavima, komunikacijama, proračunu, financijama, odnosima s javnošću, nabavi i još nizu drugih segmenata. Članstvo je iznimno sadržajno i kompleksno, pa se pitanja integracije moraju razdijeliti na podsegmente.
Dakle, za razliku od procesa pristupanja, proces integracije uglavnom je na Ministarstvu i vojsci?
Može se reći da najveći dio otpada na obrambeni sustav zemlje. Ono o čemu sam govorio provodit će MORH i OSRH. No, da bismo to ostvarili, potrebna su normativno-pravna rješenja. Podrazumijeva se da će u njihovu donošenju sudjelovati mnoga druga ministarstva.
Hoće li OSRH, unatoč integraciji, očuvati svoje specifičnosti?
U svakom slučaju! Prema Ustavu RH Oružane snage su prije svega zadužene za obranu vlastitog teritorija. Naše specifičnosti ćemo i dalje razvijati, no i uklapati se u NATO-ove standarde.
Kako će biti uobličen dugoročni plan koji će se izraditi za potrebe integracije? Je li riječ o strateškom dokumentu ili nečemu drugom?
Nećemo stvarati poseban plan nego ćemo u postojeće planiranje, u zadane dokumente, uvoditi određenu dinamiku prilagodbe. Npr., ako govorimo o logističarima ili personalcima ili bilo kojem podsustavu, oni će u svojim planovima morati uvažavati one standarde koji se primjenjuju u NATO-u. Sad bi bilo vrlo teško izrađivati poseban plan prilagodbe. Bio bi to iznimno velik dokument, koji ionako ne bi mogao sadržavati sve ono što je specifično za određena područja. Dobro je što baš ove godine moramo raditi na izmjenama i dopunama naših strateških planova, SPO-a i DPR-a i drugih dokumenata. U njih ćemo, uz pomoć stručnjaka iz NATO-ova Zapovjedništva za transformaciju, jednostavno uklopiti realan način i vrijeme naše prilagodbe NATO-ovu sustavu.
| Ono što imamo jest iskustvo iz Domovinskog rata, sposobnosti našeg sustava, svih triju grana. Konkretno, dobar su primjer timovi MLOT i OMLT, koji obučavaju pripadnike afganistanske vojske. Tu se vidimo i u budućnosti u NATO-u, ne kao velike postrojbe opremljene avionima, tenkovima, topovima, nego timovi koji su dobro obučeni, imaju sposobnosti prenošenja znanja i iskustava na vojnike, postrojbe i stožere |
Koliko bi proces mogao trajati?
U zemljama koje su 2004. ušle u NATO, on još traje. Smatra se da je uobičajeno do deset godina da se cjelokupni obrambeni sustav transformira, prilagodi i uđe u sustav vrijednosti Saveza.
Ipak, hoćemo li kao potvrđeno "najspremnija zemlja koja je ušla u NATO" uspjeti skratiti te procese?
Sigurno je da napori što ih ulaže Hrvatska kroz transformaciju, opremanje i modernizaciju OSRH daju rezultate i vjerujem da će proces ići ubrzano, te da nam nije potrebno tih deset godina. To je moja procjena. Različitim kontaktima, vježbama i misijama u kojima sudjelujemo stvorili smo ljudstvo koje će pripomoći tom ubrzanju.
Spomenuli ste ljudstvo. Od kojih kadrova OSRH očekujete najveći doprinos integraciji?
Iskreno rečeno, najveći napor očekujem od dočasnika i časnika koji su završili određene specijalističke tečajeve i škole u zemlji i inozemstvu u posljednjih desetak godina - njih je velik broj, tako da nema bojazni za popunu mjesta - a jednako tako i od onih koji su sudjelovali u međunarodnim mirovnim misijama. Bitan je također doprinos mladog naraštaja naših časnika koji su sad u činu satnika ili bojnika. Oni će morati ponijeti iznimno velik teret transformacije, i to one koja se mora dogoditi u sustavu priprema OS, obuke, u prihvaćanju novih tehnologija... Vjerujem da će upravo ti časnici u sljedećeih četiri-pet godina dati svoj najveći doprinos. Mi smo ih i pripremali, pratimo ih i uskoro će zauzeti najvažnija mjesta u postrojbama, zapovjedništvima i stožerima gdje se mora dogoditi transformacija.
Dakle, transformacija se ne provodi samo "s vrha"?
Glavni stožer će morati odrediti okvire i mogućnosti, a transformacija će se dogoditi unutar organizacije, tako da časnici prihvaćaju standarde i provode ih u svom načinu rada. To nije nešto što morate zapovjediti pa funkcionira nego način promišljanja, rada, vojnog života i djelovanja u svim aktivnostima.
Koliko je za integraciju bitna NATO-ova stručna i financijska pomoć?
Najvažnije je da mi prihvatimo standarde i način razmišljanja, a pomoć NATO-ovih stručnjaka je korektivna, usmjeravajuća. Sigurno je da će biti potrebna i financijska sredstva, no ona neće biti donirana u klasičnom smislu. Naprimjer, ako za neki projekt koji ima doticaja s integracijom nađemo zajednički interes s drugim zemljama, očekujemo da će i one uložiti dio sredstava u njegov razvoj. Vrlo brzo ćemo neke od tih projekata pokušati i realizirati.
| Najvažnije je da mi prihvatimo standarde i način razmišljanja, a pomoć NATO-ovih stručnjaka je korektivna, usmjeravajuća. Sigurno je da će biti potrebna i financijska sredstva, no ona neće biti donirana u klasičnom smislu |
Prate li državna fiskalna sredstva predviđena za obranu procese integracije u NATO?
Temeljem DPR-a krenuli smo u projekte opremanja i modernizacije, a kad smo to planirali, stanje sredstava iz državnog proračuna sigurno je bilo povoljnije. U skladu s prvim rebalansom i smanjenjem, sredstva su smanjena. Ipak, pokušali smo i uspjeli ne dirati glavne projekte i oni će imati svoj normalan tijek. Tu prije svega mislim na projekte BVO-a, informacijsko-komunikacijske sustave, projekte obalno-ophodnog broda, novih odora, pušaka, ABKO sustava...
Može li se konkretno reći koje su specifičnosti OSRH koje najviše mogu pridonijeti Savezu?
Prije svega, Hrvatska je mala država koja razvija malu vojsku u skladu sa svojim mogućnostima, pa su joj i doprinosi ograničeni. Ne trebamo patiti od potrebe za velikim udjelom i velikim doprinosima i naporima. Ono što imamo jest iskustvo iz Domovinskog rata, sposobnosti našeg sustava, svih triju grana. Konkretno, dobar primjer jesu timovi MLOT i OMLT, koji obučavaju pripadnike afganistanske vojske. Tu se vidimo i u budućnosti u NATO-u, ne kao velike postrojbe opremljene avionima, tenkovima, topovima, nego kao timovi koji su dobro obučeni, koji imaju sposobnosti prenošenja znanja i iskustava na vojnike, postrojbe i stožere. No, naravno da ćemo i dalje pridonositi i "čistim" postrojbama.
Uskoro će se u Hrvatskoj održavati jedna velika međunarodna vježba, Jackal Stone. Koje je njezino značenje?
Vježba nije bitna samo za OSRH i MORH. Ona traži da bude uključen cijeli državni sustav Hrvatske. Neće biti brojčano velika, ali će se odvijati na području cijele Hrvatske i zahtijevati primjenu mnogih standardiziranih procesa i propisa, od zaštite prirode pa nadalje. Sve se mora znati, kako se obavlja nabava, organizacija boravka, prehrane, kako se koristi poligonima... Naravno, vojna je specifičnost u tome što je riječ o vježbi specijalnih postrojbi, koja je kao takva ispit razvoja sposobnosti naših specijalaca. Ukratko, vidjet ćemo kakvi smo u vojnostručnom dijelu, ali i u potpori i organizaciji. U svemu moramo reagirati kao zemlja koja je u NATO-u.
|
