dvobroj 251-252, srpanj 2009.

Nikola TOMINAC

Zadnja promjena: 30.7.2010.
Welcome to Adobe GoLive 6
U BORBI PROTIV VATRE
Prvi hrvatski državnik na PALAGRUŽI
NAMSA - NATO-ova Agencija za nabavu i održavanje

Usklađivanje JEZIČNIH standarda u NATO-u
Američka pomoć kninskoj bolnici
KOKSIJDE AIRSHOW 2009
Vijesti
Novosti iz vojne tehnike
Trgovačka i globalna gospodarska kriza
Borbena obuka u zatvorenim prostorima (CQB)
Pokretne zapovjedne postaje
Vječni lovci? (I. dio)
Daleki udari iz morskih dubina (II. dio)
Srednji tenk Panzerkampfwagen IV
Podlistak - NAPOLEON i 1809.








PODLISTAK - NAPOLEON i 1809.
PREDIL (I.) - SERASOV NAPAD
Nastavljajući obilježavati 200. obljetnicu bitaka iz rata 1809., u ovom članku donosimo prvi dio opisa Bitke kod Predila, u kojoj ratuju pripadnici Slunjske graničarske pješačke regimente broj 4


Oko tvrđave Predil prije 200 godina nije vladala tišina, nego pucnji. Strateški važna točka našla se pod udarom Napoleonovih vojnika
Bitka kod Predila (slov. Predel) odvijala se gotovo u isto vrijeme kao i bitka kod Malborghetta. Tvrđava Predil zatvarala je cestovni pravac uz rijeku Soču prema Koruškoj, kojim su se kretale znatne francuske vojne snage pod zapovjedništvom generala Serasa. Taj napadni pravac bio je za Francuze pomoćni u odnosu na Malborghetto, koji je bio glavni i kojim se kretala glavnina francuske vojske.

Selo Predil leži na granici Italije i Slovenije, u gornjem toku rijeke Soče. Nalazi se na strateškoj cesti koja vodi iz Gorice dolinom Soče u Korušku i koja kod sela prelazi vrlo važan gorski vijenac. Zbog njegove strateške važnosti, u neposrednoj blizini Predila bio je sagrađen obrambeni čardak sličan onome u Malborghettu. S gradnjom se počelo u proljeće 1809., uz brojne prekide radova. Pojedini bočni tvrđavni objekti uopće nisu započeti, osobito oni između čardaka i ceste. Umjesto toga načinjen je palisa?dama zaklonjeni prolaz kao spoj između čardaka i predutvrde. Za pješačku obranu oko čardaka bila je podignuta ograda od palisada, a blizu jugo?istočnog ugla sagrađeno je skladište streljiva. Pred sjevernim bojištem iskopana je graba preko koje je vodila cesta u utvrdu.

Topovi iz utvrde mogli su dobro paljbom pokrivati veći dio pristupnih cesti i dio obronka brda Plane. Na desnom boku, velika strmina rječice Prediljke štitila je utvrdu. Lijevi, šumom obrašteni i prema obronku okrenuti bok bio je uvelike ugrožen. Da bi se to spriječilo, trebalo je na brežuljku sjeverno od Mangartova mosta sagraditi pojedine objekte ali se zbog pomanjkanja vremena i novca to nije dogodilo.

Inženjerski kapetan Ivan pl. Hermann vodio je gradnju utvrde. Tijekom povlačenja iz Italije, po nalogu nadvojvode Ivana, upućen je u Predil da ga osposobi za prihvat ljudstva i organizira obranu. Prispjevši u utvrdu, nije zatekao nikoga osim nekoliko građevinskih radnika. General-bojnik grof Nobili došao je 13. svibnja na pregled utvrde i dao zadaću satniku Hermannu da u kratkom vremenu dopremi hranu, streljivo i vodu. Za izvođenje radova nedostajalo mu je radne snage, materijala i osobito vremena.


Umjetnički prikaz napada na Predil
Dana 13. svibnja, kao prethodnica dolazi u utvrdu skupina novaka pu?kovnije Allvintzy: 16 topnika sa sedam topova i nekoliko dvokuka. Idućeg dana stigoše u Predil dvije satnije Slunjske graničarske pješačke regimente broj 4, a spomenuti novaci zbog nedovoljnog borbenog iskustva povlače se izvan područja borbi. Kako je za posadu u utvrdi bilo raspoloživo samo 150 mjesta, kapetan Hermann kao jezgru ostavio je iz sastava Slunjske pukovnije Krstinjsku kumpaniju (satniju) br. 3, pod zapovjedništvom kapetana Jurja Vitkovića, dok je iz Vojnićke kumpanije br. 4 prihvaćen samo dio ljudstva, a dio izabran za poslugu topova. Prema tome se novoustrojena kombinirana satnija sastojala od dva časnika (kapetan Vitković i potporučnik Ivan Despot), 12 dočasnika, devet razvodnika, jednog bubnjara i 168 pješaka - ukupno 192 pripadnika, kao i liječnik Henschel iz pukovnije Strassoldo.

Do 15. svibnja stiže do utvrde još jedna slunjska postrojba, Lađevačka kumpanija br. 1 pod satnikom Jankovićem, koja je zahtijevala ulaz. Kapetan Hermann nije mogao to dopustiti, zbog nedostatka raspoloživog prostora, hrane, vode i streljiva. Zbog vrlo teškog stanja u satniji i većeg broja oboljelih i nemoćnih pripadnika kapetan Hermann odluči da od ove satnije uzme dva časnika: natporučnika Trifuna Vilu i zastavnika Mihajla Mačešića, jednog desetnika, razvodnika, 14 strijelaca i nekoliko za hod nesposobnih vojnika. S preostalim dijelom satnije kapetan Janković odluči krenuti preko brda prema svojoj vojsci u povlačenju. Brojno stanje Slunjske kombinirane satnije u utvrdi time je povećano na 222 momka, čime je cjelokupna posada povećana na 242 momka, uključivši za?povjednika, liječnika, 16 topnika i dva inženjerca.

Preostali dio satnije Janković je uspio povući preko brda za glavninom vojske koja se povlačila. Satnik je zbog iznemoglosti i vjerojatne bolesti zaostao iza svoje satnije i uspio se povratiti u utvrdu.

Francuski divizijski general Seras došao je 15. svibnja do utvrde, gdje se zbog topničke paljbe s tvrđave Predil morao zaustaviti. Bez borbe dalje nije mogao. O tome izvješćuje princa Eugena Beauharnaisa, Napoleonova nećaka i potkralja Italije, moleći ga za daljnje upute. Njegova kolona bila je zaista u teškom položaju: snage su se našle u tijesnom klancu, a logistička potpora bila je onemogućena, jer su prilazne ceste bile zakrčene brojnim kolima koja su prevozila ratni materijal. Ni mnogobrojno topništvo nije mu koristilo zbog nepovoljne konfiguracije terena.


Direktno nadređen generalu Serasu bio je princ Eugene Beauharnais, Napoleonov nećak i potkralj Italije
Idućeg dana, 16. svibnja, u zoru zauzele su francuske prednje snage položaje na zapadnom rubu tjesnaca na potoku Mangart nekoliko stotina metara pred utvrdom. U tri sata poslije podne, nakon prispijeća potkraljeve zapovijedi da se utvrda mora što prije zauzeti, general Seras poziva protivnika na predaju obećavajući mu slobodan odlazak. Satnik Hermann odbija taj poziv. U to se vrijeme razmjenjuje međusobna paljba nižeg intenziteta, uglavnom bez uporabe tvrđavnog topništva. Seras se zatim odluči na djelovanje topništva, premda je zbog velike daljine i uzvišenog položaja utvrde imao malo izgleda na uspjeh. Tijekom noći Francuzi uspijevaju postaviti nekoliko topova na obronku brda Plane i počinju djelovati u zoru 17. svibnja. Od toga nastaju znatna oštećenja na utvrdi. A ni palisade nisu ostale pošteđene, što je smanjilo zaštitu pješaka u njima. Zbog toga ih satnik Hermann povlači u utvrde.

Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH.
Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene