Je li za vas ulazak Hrvatske u NATO početak novog razdoblja ili nastavak kontinuiteta?

Ulazak ne bi trebao mnogo promijeniti u našem načinu rada i prioritetima. Nismo dobili slobodu da se opustimo nego dodatnu obvezu da još intenzivnije radimo na svim procesima prilagodbe članstvu. Naš je položaj sada mnogo odgovorniji. Kao članica odlučujemo o svim bitnim pitanjima Saveza, i tako se na nas i gleda. Moramo itekako paziti da ne izgubimo kredibilitet dobrog i poželjnog člana, ispunjavati sve prihvaćene obveze i dobro mjeriti obećanja koja dajemo. Obveze uvijek koštaju i podrazumijevaju da ih treba odraditi kvalitetno. Bojim se opuštanja. Sada ga nema, ali trebamo raditi da ga i ne bude.

Koje obveze zaslužuju posebnu pozornost?

U svakoj novoj rotaciji u međunarodnim misijama moramo ozbiljnije raditi na uklanjanju uočenih nedostataka u opremanju i obuci naših ljudi. Također, treba dobro mjeriti koji su NATO-ovi projekti u kojima ćemo nadalje sudjelovati. Postavit će se pitanje našeg konkretnog sudjelovanja u projektu Strateškog zračnog prijevoza, zatim u AGS sustavu... U planu je i preseljenje Zapovjedništva Saveza na drugu lokaciju, i tu ćemo dati doprinos. Unutar MORH-a i OSRH morat ćemo imati uhodan sustav promptnog reagiranja na sve upite iz Saveza. Sada sudjelujemo u mnogim NATO-ovim tijelima i odborima, gdje se traži izjašnjavanje o pojedinim prijedlozima u procesu donošenja odluka. Više nemamo vremena ni prava stajati po strani i biti neutralni. Moramo znati koji su naši prioriteti i donijeti odluku. To ne ide bez kvalitetnog "linka" predstavnika prema Zagrebu i mjerodavnim ljudima. Mislim da tu još nismo postigli potrebnu razinu operativnosti.

Posebna tema je ISAF...

U kojoj je fazi povezivanje zainteresiranih hrvatskih gospodarskih subjekata s NAMSA-om, NATO-ovom Agencijom za nabavu i održavanje?

Mislim da smo prepoznali priliku za hrvatsko gospodarstvo i da smo tu dosta napravili. Od ulaska u NATO do primanja u NAMSA-u prošlo je vrlo malo vremena. U Ministarstvu gospodarstva ustrojava se i već radi Ured koji će povezivati tvrtke s NAMSA-om, kvalitetno distribuirati informacije i pripremati ih za natječaje. Potpora im je Hrvatska gospodarska komora. MORH je ovdje dao prvi poticaj. Preko naše vojne misije u Bruxellesu stalno su stizale informacije kakve se mogućnosti otvaraju. Ima tu dosta prilika: natječaja iz komunikacijsko-informacijske potpore, graditeljskih natječaja i drugih. Zapravo, bitno je to što kao zemlja članica imamo prednost u odnosu na lokalne kompanije prilikom natječaja koji se financiraju iz NATO-ovih fondova za poslove u zemljama nečlanicama.

MORH-u je u ovoj godini, zbog rebalansa, bitno smanjen proračun. Kako se to odrazilo na glavne projekte modernizacije i opremanja?

Ove je godine naš proračun, ugrubo, smanjen za pola milijarde kuna. Potpuno smo svjesni da moramo preispitivati prioritete i da se svi projekti neće moći provesti. Identificirali smo ključne programe.

Projekt je, kao što znate, u tijeku i vrlo skup. Morali smo izvršiti njegovo restrukturiranje. S jedne strane, smanjit ćemo troškove opremanja baznog vozila s oružnim sustavima i dodatnom opremom, a s druge ćemo razvući dinamiku realizacije i smanjiti udar na godišnji proračun. Prema prijašnjim planovima, sam taj projekt je u 2010. trebao stajati oko 500 milijuna kuna, a mi ćemo po projekcijama proračuna ukupno za troškove modernizacije i opremanja imati osjetno manje od tog iznosa. Projekt je važan jer je vezan uz razvoj sposobnosti OSRH kao male i pokretljive oružane sile. Broj vozila ostaje isti, a za dinamiku isporuke očekuju nas novi pregovori. Osim u državnim financijama, problem je i u tvrtki koja je nositelj proizvodnje i koja također ima financijskih problema. Održavanjem projekta mi pomažemo i "Đuri Đakoviću" te mnogobrojnim kooperantima. Ako bude trebalo, mijenjat ćemo i ugovor, jer iz "Đure Đakovića" dolazi zahtjev da se vozilo ne plaća po primitku nego da se prihvati tzv. model faznog plaćanja. S konzorcijem ĐĐSpecijalna vozila&Patria moramo ozbiljno sjesti i vidjeti kako ćemo dalje, a sve ovisi najviše o našem proračunu.

Kada će početi izgradnja ophodnih brodova?

Želimo, ako bude ikako moguće, sljedeće godine početi s prvim brodom. Imamo svu dokumentaciju za raspisivanje natječaja, ali pitanje je koliko će biti brodova i kojim ćemo ih tempom graditi.

Koji su daljnji prioriteti?

Aktualna je, primjerice, izgradnja informacijske i telekomunikacijske infrastrukture, s naglaskom na projekt "Cjelovitog rješenja za vojnu iskaznicu, fizičku kontrolu pristupa i evidenciju radnog vremena, upravljanje identitetom i pristupom". Nabava nebojnih motornih vozila, u kojoj smo prije išli s ambicioznim brojem, reducirana je na minimalne količine. Istodobno, iskoristili smo priliku da preko FMS programa za potrebe sudjelovanja u međunarodnim misijama nabavljamo mala oklopna terenska vozila. Nedavno smo od SAD-a dobili trideset Humveeja, a sada još trideset.

Nerealno je govoriti da je to sada bliži prioritet. Taj projekt smo odgodili. Ne možemo se izjasniti na koliko dugo; znamo da to neće biti 2010. Nešto konkretno moći ćemo početi raditi 2011. U međuvremenu ćemo pripremiti nužnu dokumentaciju za provedbu natječaja: dodatno prikupljanje ponuda, izradu studije izvodljivosti... Tako ćemo imati pravu predodžbu o financijskoj težini pojedinih ponuda. Dosad smo napravili taktičku studiju, prema kojoj znamo što nam treba, te radimo na studiji izvodljivosti. Imamo i preliminarne informacije, koje smo zatražili od sedam relevantnih proizvođača. Namjeravali smo ići u drugi krug dodatnih upita, no odustali smo jer bi se to moglo protumačiti, kao da projekt ide nesmanjenim tempom, što ne stoji.

Imate li neko okvirno predviđanje proračuna MORH-a za 2010?

U najboljem slučaju bit će na razini ovogodišnjega, a možda i manji. Ovo drugo bi značilo dosta ozbiljnu situaciju. S druge strane, kriza nam je dobra pouka da se treba racionalno ponašati. Prvi put smo se suočili s troškovima koji nisu neophodni a rezultat su navika iz prošlosti. Osim mjera štednje i racionalizacije, bit će nam potrebno još jedno usklađivanje iznosa za one projekte za koje ćemo se boriti da ostanu na životu. Ima stvari koje nazivam fiksevima, a to su ugovorne obveze. Osim BOV-a, tu je i sigurnost vojnika i njihovo individualno opremanje oružjem, opremom i odorama. Nadalje, radarski sustav za nadzor zračnog prostora jest projekt koji će nam po godini za održavanje zahtijevati oko 20 milijuna kuna. A to ne smije biti dovedeno u pitanje, jer je riječ o civilno-vojnom sustavu, potpuno integriranom u NATO-ov sustav, s kojim dijelimo sve podatke.

Dosad je dosta dužnosnika, a posebno predsjednik Mesić, spominjalo mogućnost da se proračun MORH-a puni prenamjenom i davanjem u koncesije neperspektivnih vojnih nekretnina. Je li to aktualno?

Izradili smo prijedlog zakona o prenamjeni vojnih nekretnina, te se konzultirali sa zemljama koje su to riješile. Nismo završili taj proces: sredstva koja se sada dobivaju prenamjenom nisu sredstva MORH-a nego državnog proračuna općenito. Nama je bitno da višak objekata stavimo u funkciju. Sada se obavlja klasifikacija tih objekata, a obavlja je posebna stručna skupina. Kao prvo, želimo procijeniti koji bi objekti bili pogodni za ustupanje Pleteru. To su oni koji bi se obnovili brzo i bez velikih troškova. Oni bi funkcionirali u kontekstu u kojemu bi i MORH imao koristi. Kod druge skupine bismo, koristeći se Pleterom, ili možda agencijom Alan, objekte davali u koncesiju i dio sredstava uložili u izgradnju naših smještajnih i drugih objekata. Slijedi skupina objekata koji su neiskorišteni, a mogli bi biti od koristi lokalnoj zajednici. Takva praksa je već više puta primjenjivana i oslobađala nas je nepotrebnih troškova. Moguće je da lokalnim zajednicama ustupimo svoje objekte, a zauzvrat dobijemo nekretnine i pogodnosti vezane uz gradnju stanova, oko vojarni, za potrebe OSRH. Za naše djelatnike, želimo približiti mjesto stanovanja mjestu rada. Zatim, ima objekata duž obale, koji su predviđeni kao odmarališta za pripadnike OSRH.

Što mislite o tome da će osobna oprema naših vojnika imati pretežno hrvatsko podrijetlo?

Ono što radimo kod kuće u rangu je najbolje opreme NATO-a, i to je ono što pobuđuje zanimanje. Domaća jurišna puška 5,56 x 45 mm poduzeća HS Produkt iz Karlovca obećava da će biti uspješna kao i pištolj iste tvrtke i vjerujem da će izazvati veliko zanimanje u drugim zemljama. Odora je prepoznata, kao i zaštitni prsluci i kaciga. To su naizgled male stvari, ali s obzirom na to da su bitne za sigurnost naših vojnika, za nas su vrlo značajne. U svim programima nastojimo uključiti što više domaće tvrtke, jer je to jedini način da se ono što država daje kroz proračun vraća natrag u gospodarstvo. Na taj način gledam proizvodnju BOV-a, ali i ophodnih brodova, što bi bilo i slamka spasa za hrvatsku brodogradnju koja je u teškoj situaciji