Seminar je druga po redu aktivnost koju su zajednički organizirali Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija RH i RACVIAC - Središte za sigurnosnu suradnju, a prva aktivnost na tu temu nakon potpisivanja Konvencije o kazetnom streljivu u Oslu 2008. godine.

Na seminaru je bilo 26 sudionika, predstavnika 20-ak različitih zemalja i međunarodnih organizacija, specijalista iz područja kazetnog streljiva, kako bi se detaljnije upoznali sa sadržajem i prirodom Konvencije kao i s raznim aspektima problematike kazetnog streljiva.

Seminar je poslužio i kao forum za raspravu o sigurnosnim aspektima i zaštiti ljudskih života u kontekstu razoružanja i humanitarnog prava.

Nakon riječi dobrodošlice zamjenika direktora RACVIAC-a, brigadira Željka Cepanca, seminar je otvorio dr. sc. Davor Božinović, državni tajnik za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija RH.

U uvodnom govoru državni tajnik Božinović istaknuo je da Republika Hrvatska, kao jedna od prvih potpisnica konvencije, snažno podupire konvenciju, usmjerenu ponajprije na zaštitu civila u oružanim sukobima, rekavši kako je Hrvatska to i dokazala ratifikacijom Konvencije šest mjeseci od njezina potpisivanja.

O potrebi uništenja kazetnog streljiva na seminaru je govorio i Pjer Šimunović, državni tajnik u Ministarstvu obrane RH, a cijelim seminarom moderirala je dr. sc. Dijana Pleština, savjetnica ministra vanjskih poslova za razminiranje.

Stručnjaci za kazetno streljivo upoznali su sudionike s opasnostima kazetnog streljiva, vrstama i načinima uporabe, ali i s problemima koje ono predstavlja za razminiranje određenog područja, posebice u zemljama koje su bile zahvaćene ratnim sukobima i razaranjima.

Konvenciju o kazetnom streljivu inicijalno su potpisale 94 zemlje na sastanku u Oslu 3. i 4. prosinca 2008., a četiri zemlje su je odmah potom i ratificirale.

Republika Hrvatska postala je 15. država koja je predala nacionalnu ispravu o ratifikaciji Konvencije o kazetnom streljivu glavnom tajniku Ujedinjenih naroda. Do danas je 27 zemalja predalo dokumente o ratifikaciji, a potpisale su je 104 zemlje. Kako bi Konvencija stupila na snagu, potrebno je da ju ratificira najmanje 30 zemalja.

Na seminaru je više puta istaknuta važnost ove konvecije, koja je, uz tzv. Otawsku konvenciju, usmjerena ponajprije na zaštitu ljudskih života. Konvencija o kazetnom streljivu, za razliku od nekih drugih konvencija koje se bave problematikom zaštite ljudskih prava i života, otišla je korak dalje: ne štiti samo čovjeka pojedinca nego cijelu zajednicu, odnosno područje. Ona vrlo precizno definira pojam žrtve, detaljno razrađuje "paket " pomoći žrtvama kazetnog streljiva kao i prava i obveze zemalja potpisnica.

Ni ova konvencija ne nudi gotova rješenja niti u cijelosti pruža sve odgovore, ali ona je do sada, kako je istaknula savjetnica Pleština, "najbolji omjer između željenog i mogućeg", u cilju zaštite ljudskih života i pomoći žrtvama kazetnog streljiva.