|

|
| Republika Hrvatska je pristupila Konvenciji u travnju 1995., a odmah potom osnovano je i Nacionalno povjerenstvo za provedbu Konvencije o kemijskom oružju. U sklopu provedbe CWC-a, Hrvatska je uspješno bila domaćin šest inspekcijskih posjeta inspektora OPCW-a do 2005., te uredno ispunjava svoje obveze prema članku 6. (godišnje izjave o aktivnostima na temelju CWC-a) i članku 10. CWC-a (izjava o nacionalnom planu obrane od napada kemijskim oružjem) |
U RACVIAC-u, Središtu za sigurnosnu suradnju, u suradnji s Organizacijom za zabranu kemijskog naoružanja (OPCW - Organisation for the Prohibition of Chemical Weapons), od 16. do 18. veljače održan je međunarodni seminar Konvencija o kemijskom naoružanju. Seminar se provodi jednom godišnje i rezultat je uspješne suradnje OPCW-a i RACVIAC-a , koja je započela 2004. Okupio je sudionike iz 10-ak zemalja, predstavnike ministarstava i oružanih snaga te pet predavača iz OPCW-a.
Svrha seminara bila je raspraviti sve relevantne činjenice koje se tiču Konvencije o kemijskom naoružanju (CWC), radi razmjene iskustava u provedbi Konvencije, utvrditi probleme čijem rješavanju treba pristupiti s regionalne razine, objasniti sve možebitne nejasnoće kao i informirati sudionike o doprinosu OPCW -a globalnim protuterorističkim naporima.
Uvodno predavanje na seminaru održao je John Freeman, zamjenik generalnog direktora OPCW-a. On je upoznao sudionike ukratko s poviješću kemijskog razoružanja i koracima koji su doveli do potpisivanja Konvencije i osnivanja OPCW-a. Posebno se osvrnuo na četiri temeljna cilja Konvencije: uništenje kemijskog naoružanja, kontrola neširenja kemijskog naoružanja, međunarodna pomoć i zaštita u slučaju uporabe kemijskog oružja, te međunarodna suradnja u mirnodopskoj uporabi kemijskih sastojaka.
Godine 1992., nakon desetljeća dugog i mukotrpnog pregovaranja, u sklopu Konferencije o razoružanju, usuglašen je tekst Konvencije. Konvencija je stupila na snagu 29. travnja 1997. godine, kada je formalno s radom započela i međunarodna Organizacija za zabranu kemijskog naoružanja, OPCW. Do sada je Konvenciju potpisalo 188 zemalja. Na žalost, zemlje koje su se izjasnile kao posjednice velikih količina kemijskog naoružanja (poput Egipta, Iraka, Sjeverne Koreje, Somalije i Angole) nisu potpisnice Konvencije.
Tijekom seminara, svaki od nacionalnih predstavnika imao je prilike izvijestiti o praktičnim problemima u vezi s kontrolom i prijavljivanjem kemikalija kao i mogućnostima svake pojedine zemlje u slučaju odgovora na prijetnju koja uključuje kemijsko oružje. Trećeg dana seminara, provedena je praktična vježba na temu Odgovor na NBK sigurnosni incident.
|