Nijedna od navedenih motoričkih sposobnosti ne može se i ne smije zapostaviti u kondicijskom treningu. Za razvoj motoričke pripremljenosti koristimo se onim trenažnim operaterima koji utječu na kvantitativne (snaga, brzina, izdržljivost i fleksibilnost) i kvalitativne (agilnost, koordinacija, preciznost i ravnoteža) motoričke sposobnosti.

Snagu definiramo kao sposobnost osobe da svladava određeni otpor. Možemo je podijeliti na apsolutnu-maksimalnu, eksplozivnu, pliometrijsku, repetativnu i statičku snagu.

Brzinu definiramo kao sposobnost brzog reagiranja i izvođenja jednog ili više pokreta, koji se ogledaju u svladavanju što dužeg puta u što kraćem vremenu (Milanović, 2009).

Izdržljivost je motorička sposobnost koja se manifestira tako da osoba može određeno vanjsko opterećenje svladavati što duže. Za izdržljivost su jednako važne funkcionalne sposobnosti (aerobni i anaerobni energetski procesi) i živčano-mišićni procesi.

Fleksibilnost je sposobnost osobe da izvodi pokrete što većom amplitudom. Razvojem fleksibilnosti djelujemo preventivno na ozljeđivanje ligamenata i tetiva, a stabilnost lokomotornog sustava postaje veća.

Agilnost definiramo kao sposobnost brze promjene pravca ili brzine kretanja kao odgovor na vidni, slušni ili neki drugi stimulans. Ta je sposobnost od iznimne važnosti za vojnika u današnjim uvjetima urbane borbe.

Preciznost je sposobnost koja se očituje u usmjeravanju ili vođenju nekog predmeta prema statičnom ili pokretnom cilju. To je sposobnost kojom vojnik u konačnici neutralizira neposrednu prijetnju.

Ravnoteža je motorička sposobnost, koja se očituje u zadržavanju određenog ravnotežnog položaja.

Jedno od idealnih sredstva za razvoj svih motoričkih sposobnosti jesu pješačke ili mornaričke zapreke. Prilikom njihova svladavanja dolaze do izražaja sve motoričke sposobnosti. Zato zapreke moraju biti osnova specifične kondicijske pripreme svih vojnika.

Objašnjavanje metodike za razvoj svake od motoričkih sposobnosti prelazi opseg ovog članka. Zato vas upućujem da se prilikom planiranja i programiranja treninga obvezno savjetujete s kineziologom. Nemojte se oslanjati na savjete kojekakvih raznih "stručnjaka". Kineziologija je znanost koja se bavi čovjekovim kretanjem i pokretom, i samo formalno educirana osoba može vam dati pravi savjet. Uostalom, člankom 60. Zakona o športu (NN 7/2006) jasno je propisano tko su osobe koje se mogu baviti stručnim poslovima u sportu.

U sljedećem članku čitajte o treningu funkcionalnih sposobnosti.