U prvom dijelu sastanka, koji je bio posvećen obrambeno-vojnim pitanjima, raspravljalo se o aktualnom stanju i perspektivama razvoja obrambenog sustava, uključujući njegovo financiranje i realizaciju planova modernizacije. Naglašena je potreba racionalizacije dijela troškova boljom organizacijom poslova. Zaključeno je da su prioriteti na ovom području sigurnost hrvatskih građana, društva i države u cjelini te sigurnost pripadnika Oružanih snaga u obavljanju zadaća u zemlji i inozemstvu, kao i doprinos međunarodnoj sigurnosti. U tom kontekstu, Predsjednik Republike i predsjednica Vlade složili su se o pokretanju postupka u Hrvatskom saboru za povećanje hrvatskog kontingenta ISAF-a za 20 pripadnika Oružanih snaga.

U drugom dijelu sastanka, posvećenome vanjskoj politici, sugovornici su se uzajamno informirali o tekućim i planiranim vanjskopolitičkim aktivnostima. Raspravljano je o pitanjima vezanima uz završetak pristupnog procesa eu, uključujući važnost intenzivnijeg komuniciranja s javnošću u posljednjoj fazi pregovaračkog procesa. Razgovaralo se također o unapređenju odnosa sa susjedima i o regionalnoj suradnji, navodi se na kraju priopćenja. OJI

Predmet izlaganja državnog tajnika Božinovića bio je vanjskopolitički i sigurnosni okvir članstva RH u NATO-u. ?Sve što smo prezentirali hrvatskoj javnosti uoči pristupanja Hrvatske Savezu sada doživljava potvrdu?, istaknuo je Božinović. ?Hrvatska je sve vidljiviji čimbenik međunarodnih odnosa, a naši interesi se uspješnije profiliraju unutar međunarodne zajednice. NATO više ne postoji bez Hrvatske, koja sudjeluje u procesu donošenja odluka?, naglasio je. Govoreći o aktualnostima u Savezu, državni tajnik MVPEI-ja istaknuo je proces izrade novog Strateškog koncepta NATO-a, koji će odgovoriti na pitanja sučeljavanja sa suvremenim sigurnosnim rizicima. Druga aktualnost je pitanje proširenja, u kojem Hrvatska igra vrlo aktivnu ulogu. Naime, širenje će se u perspektivi odnositi na regiju jugoistočne Europe. Hrvatska ga podržava, jer joj je u interesu širenje NATO-a u neposredno susjedstvo. Glede situacije u Afganistanu, Hrvatska je svjesna važnosti stabilizacije te zemlje i za sjevernoatlantski prostor.

Državni tajnik MORH-a Pjer Šimunović orijentirao se na obrambeno-vojni segment članstva RH u NATO-u. Prioritetnim predmetima označio je razvoj doprinosa RH sustavu kolektivne obrane, razvoj doprinosa Savezu u operacijama odgovora na krize i mirovnim operacijama, te postupnu punu integraciju RH u sve dijelove Saveza. U sklopu procesa integracije aktualni su uvođenje naših sustava u informacijski sustav NATO-a, zajednička saveznička protuzračna obrana, proces usvajanja pravne stečevine NATO-a i popuna pozicija OSRH u zapovjednim strukturama NATO-a. ?U protekloj godini Hrvatska se dokazala kao vjerodostojna članica?, zaključio je Šimunović.

U odgovorima na pitanja novinara potvrđeno je da se razmatra mogućnost povećanja upućivanja pripadnika OSRH u misiju ISAF u Afganistanu za dodatnih 20 pripadnika, koji bi bili razmješteni na području Kabula i Mazar-e-Sharifa. Također, istaknuta je važnost doprinosa OSRH u mirovnoj misiji ISAF u Afganistanu u smislu restrukturiranja snaga i obučnih timova, kao i sudjelovanja u topničkoj i zrakoplovnoj obuci. D. VLAHOVIĆ

"Riječ je o obučavanju za rad na suvremenoj tehnologiji, nužnom za funkcioniranje komunikacijsko-informacijskog sustava, a organizacija izobrazbe unutar sustava omogućava brže osposobljavanje djelatnika te uštedu sredstava", objasnio je voditelj programa izobrazbe bojnik Daor Dabo. Čestitajući polaznicima iz raznih ustrojbenih cjelina obrambenog sustava, napomenuo je da je od dvanaest polaznika njih jedanaest uspješno završilo program izobrazbe te je istaknuo da je ukupni postotak njihova testiranog znanja čak 88%, što je oko 10% iznad svjetske razine.

Polaznicima je čestitao i ravnatelj HVU-a general-bojnik Mirko Šundov, izrazivši zadovoljstvo uspjehom polaznika, te zahvalio na uloženom naporu i njima i instruktorima koji su ih obučavali. Najbolji polaznik prvog naraštaja, Josip Katić iz MORH-ove Službe za informacijsko-komunikacijsku tehnologiju, također je zahvalio instruktorima te izrazio uvjerenje da će mu stečeno znanje uvelike koristiti u daljnjem radu. Cisco akademija postoji u više od 160 zemalja, u svom je sustavu imaju mnoge vojske svijeta, kako NATO-ove članice, tako i ostale zemlje, a godišnje je pohađa više od 800 tisuća polaznika. M.A.

Poručnik fregate Lukšić ukrcao se na brod 4. travnja u Den Helderu u Nizozemskoj, odakle je istog dana isplovio kako bi sudjelovao u prvoj pomorskoj operaciji Europske unije za borbu protiv pirata i zaštitu dostave hrane morskim putem najistočnijem dijelu afričkog kontinenta. Planirano je da se poručnik fregate Lukšić iskrca u Nizozemskoj 17. srpnja. Time Hrvatska ratna mornarica nastavlja sudjelovati u najvažnijoj međunarodnoj pomorskoj operaciji današnjice.

Poručnik fregate Božen Lukšić pristupio je OSRH 2002. Nakon vojnog školovanja ulazi u sastav Flote HRM, a poslije Flotile HRM, gdje je obnašao različite dužnosti na brodu, od kojih su najzanimljivije: zamjenik zapovjednika ophodnog broda "Šolta" (OB-62) i zamjenik zapovjednika raketne topovnjače "Kralj Dmitar Zvonimir" (RTOP-21). Do sada je poručnik fregate Lukšić već bio ukrcan mjesec dana na NATO-ovim brodovima 2007., a sudjelovao je i u NATO-ovoj vježbi NOBLE MIDAS 07, koja je održana u Republici Hrvatskoj. Poručnik fregate Lukšić je oženjen i otac dvoje djece.

Nizozemski amfibijski brod "Johann de Witt" u uporabi je Nizozemske kraljevske ratne mornarice od srpnja 2007. Dužine je 176 m i zapremnine 16 800 t. Osim 124 člana posade, može ukrcati 613 vojnika pod punom ratnom opremom ili vojnu opremu kao što su, primjerice, četiri helikoptera EH-101 ili šest helikoptera NH-90 ili šest desantnih plovila. OJI HRM