Zakon o Obalnoj straži je stupio na snagu početkom studenog 2007.

Devet brodova ušlo je u sastav Obalne straže sredinom 2008. godine, a četiri helikoptera i dva aviona Hrvatskog ratnog zrakoplovstva potom su operativno podređena zapovjedniku Obalne straže. Sada kada Obalna straža postoji i sastavni je dio Hrvatske ratne mornarice, predstoji joj daljnje pozicioniranje unutar sustava pomorske sigurnosti Republike Hrvatske.

Pojam pomorske sigurnosti

Sigurnost je stanje, osobina onoga koji je siguran, odnosno onoga što je sigurno (V. Anić: Rječnik hrvatskog jezika, Zagreb, 1991., str. 649. ).

Sve intenzivnijom uporabom pomorskih putova za komercijalnu, prehrambenu i rekreativnu namjenu more se određuje kao medij u kojem se uzajamno i intenzivno isprepleću nove mogućnosti razvoja sa sve većim izazovima i rizicima. Potencijalne opasnosti kao što su onečišćenja, nedopušteni i nenadzirani izlov ribe, krijumčarenje, nezakonite imigracije te uvijek aktualni terorizam ozbiljno ugrožavaju i prijete pomorskoj sigurnosti, na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.

Pomorska sigurnost kao sastavni dio nacionalne pomorske politike ostvaruje se učinkovitim nadzorom, čuvanjem i zaštitom mora, podmorja i morskog prostora te predstavlja temeljni preduvjet za višu razinu ukupne nacionalne sigurnosti svake pomorske države.

Navedeni postupci i nastojanja su u funkciji postizanja višeg stupnja ukupne pomorske sigurnosti, što se praktično ostvaruje na državnoj ili nacionalnoj razini, a procesom globalizacije sve više poprima regionalne i univerzalne dimenzije. U navedenom kontekstu nacionalne razine sve više govorimo o sustavu pomorske sigurnosti (B. Katičin, Strateško pozicioniranje sustava pomorske sigurnosti Republike Hrvatske, Ekonomski fakultet Zagreb 2004., magistarski rad, str. 14-17).

1. Sigurnost plovidbe

Sigurnost plovidbe (eng. Maritime Safety) odnosi se na zaštitu života i onemogućavanje povreda, onemogućavanje šteta na imovini vezano za pomorski promet, ribarenje i rekreativnu plovidbu. Podrazumijeva plovidbene uvjete normirane nacionalnim i međunarodnim propisima koji se odnose na sigurnost brodova u plovidbi morem i unutrašnjim plovnim putovima (Pomorski leksikon, Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb, 1990., str.733.).

Rezultati učinkovitog ostvarivanja cilja sigurnosti plovidbe podrazumijevaju sigurniji pomorski promet, odnosno manji broj nezgoda, za rekreativce, ribare kao i pomorce trgovačke mornarice.

Sigurnost plovidbe definirana Pomorskim zakonikom odnosi se:

• na osnovne uvjete kojima moraju odgovarati : plovni putovi u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske, luke, plovni objekti hrvatske državne pripadnosti kao i plovni objekti koji plove unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske, posada na pomorskim objektima, plovidba i peljarenje na moru.
  
• na nadzor nad provođenjem ovog dijela Zakona (Pomorski zakonik, Narodne novine, Zagreb 2004. čl.47.).
  
  

2. Nadzor opće sigurnosti na moru

Rezultati učinkovitog ostvarivanja nadzora opće sigurnosti na moru podrazumijevaju sigurniju granicu u smislu smanjenja narkotika, smanjenja broja imigranata koji nezakonito pokušavaju ući u zemlju, kao i manje nedopuštenog izlova ribljih resursa. Određene nejasnoće u pogledu definiranja pomorske sigurnosti proizilaze iz različitog značenja engleskih riječi safety i security (Hrvatska riječ sigurnost podrazumijeva engleske riječi safety i security.). Na prvi pogled ispada da neki autori (United States Coast Guard, the 1999 Annual Report, p.4.) samo ovaj strateški cilj cjelokupnog sustava pomorske sigurnosti države definiraju kao pomorsku sigurnost. Nadzor i sigurnost na moru vezano za zaštitu pomorskih granica i općenito smanjenje kršenja zakona, predstavlja, dakle, pojam pomorske sigurnosti u užem smislu (Maritime Security).

3. Zaštita prirodnih resursa

Zaštita prirodnih resursa podrazumijeva očuvanje prirodnih bogatstava vrlo osjetljivog pomorskog okruženja, uključujući floru i faunu. Odnosi se na suzbijanje štete nad okolišem i prirodnim resursima, a vezano za aktivnosti na moru, uključujući promet, komercijalno ribarenje i rekreativnu plovidbu. Nepredviđene havarije brodova, namjerna i nenamjerna ispuštanja nafte, domaći i strani krivolov vezano za ograničene morske resurse predstavljaju vrlo aktualne prijetnje.

Rezultati učinkovite provedbe zaštite prirodnih resursa podrazumijevaju čišće more i obalu, bez masnih mrlja uzrokovanih ispuštanjem otpadnih tekućina i otpada te zdraviju morsku hranu.

4. Pomorska pokretljivost (mobilnost)

Pomorska pokretljivost se odnosi na omogućavanje i potporu pomorskoj trgovini i prometu kao i otklanjanje smetnji i zapreka ekonomskom kretanju roba i ljudi, te rekreativnom i svim drugim oblicima pristupa moru. Predviđanja stručnjaka govore o dvostrukom ili čak trostrukom povećanju pomorskog prometa u idućih 20 godina. Za očekivati je također pojavu sve većih brodova dubokog gaza s minimalnim brojem posade od kojih će mnogi prevoziti opasne terete ili veliki broj ljudi.

5. Obrambena spremnost

Obrambena spremnost se odnosi na učinkovitu obranu u slučaju ugroze kao i na doprinos regionalnoj sigurnosti u svrhu potpore strategiji nacionalne sigurnosti, pri čemu se rabe svi dostupni pomorski kapaciteti. Današnje asimetrične prijetnje s naglaskom na terorizam zahtijevaju složeniji pristup obrani i podrazumijevaju veću uvezanost s ostalim dijelovima državne uprave, a posebice sektorom unutarnjih poslova.
Rezultati učinkovitog ispunjenja cilja obrambene spremnosti jesu sigurnost zemlje i njezinih interesa, bilo da je riječ o humanitarnoj pomoći, mirovnim operacijama, diplomaciji, protuterorističkim ili ratnim djelovanjima.

Obalna straža RH u sustavu obrane

U obrambenom sustavu Obalna straža je sastavni dio Hrvatske ratne mornarice.

Prema Zakonu o Obalnoj straži Republike Hrvatske ustroj Obalne straže donosi Predsjednik Republike Hrvatske na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

Organizacija rada i druga pitanja vezana za rad Obalne straže koja nisu uređena Zakonom o Obalnoj straži RH, a u skladu sa Zakonom uređuje ministar obrane posebnim propisom odnosno Pravilnikom o unutarnjem redu (Zakon o Obalnoj straži RH, članak 3.).

Zapovjedništvo obalne straže sastoji se od Osobne skupine zapovijednika, Odjela za operativne poslove, Odjela za potporu te Administrativnog pododsjeka.

Obalna straža RH u sustavu za nadzor i zaštitu interesa RH na moru

Zakonom o obalnoj straži ovlasti dodijeljene Obalnoj straži Republike Hrvatske su sljedeće:

• Zaštita suverenosti, suverenih prava i jurisdikcije Republike Hrvatske na moru
  
• Suzbijanje i sprečavanje terorizma, organiziranog međunarodnog kriminala i širenja oružja za masovno uništenje
  
• Suzbijanje piratstva i drugih oblika uporabe otvorenog mora u nemiroljubive svrhe
  
• Sigurnost plovidbe
  
• Traganje i spašavanje
  
• Zaštita morskog okoliša, prirode i kulturne baštine
  
• Nadzor morskog ribarstva
  

U sustavu za nadzor i zaštitu interesa RH na moru crta uspravnice ide od Područnih jedinica koordinacije kojima predsjedavaju Lučki kapetani i Obalne straže Republike Hrvatske preko Stručnog tijela prema Središnjoj koordinaciji odnosno Vladi Republike Hrvatske. Predsjedavajući Stručnog tijela je zapovjednik Obalne straže dok su predsjedavajući Središnje koordinacije na rok od godinu dana u rotaciji ministar obrane, ministar nadležan za more i ministar nadležan za unutarnje poslove.

Obalna straža ovisno o zadaćama koje provodi odgovara prema različitim ministarstvima Vlade RH odnosno tijelima državne uprave.

Središnjom koordinacijom na rok od godinu dana naizmjenično predsjedavaju nadležni ministri MORH, MMPI i MUP.

Uredbom o organizaciji i načinu rada Središnje koordinacije, Stručnog tijela i područnih jedinica koordinacije i tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa RH na moru od 12. srpnja 2008. propisane su i njihove zadaće kao što slijedi:

Zadaće Središnje koordinacije Vlade RH

• Prati i raščlanjuje stanje sigurnosti i zaštite morskog prostora
  
• Donosi smjernice za izradu Godišnjeg plana
  
• Donosi Godišnji plan zajedničkih aktivnosti
  
• Podnosi godišnje izvješće Vladi RH
  
• Predlaže mjere za unapređenje stanja sigurnosti i zaštite mora pod jurisdikcijom Republike Hrvatske
  

Zadaće Stručnog tijela središnje koordinacije

• Prikuplja i raščlanjuje izvješća i druge podatke o stanju sigurnosti i zaštiti mora pod jurisdikcijom Republike Hrvatske
  
• Priprema izvješća, planove, smjernice i druge materijale za rad Središnje koordinacije
  
• Izrađuje i predlaže Središnjoj koordinaciji godišnji Plan zajedničkih aktivnosti svih tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa RH na moru u skladu sa smjernicama
  
• Donosi tromjesečne provedbene planove zajedničkih aktivnosti
  
• Priprema tromjesečna izvješća Središnjoj koordinaciji
  
• Predlaže ministarstvima izmjene i dopune propisa iz njihove ovlasti
  
• Odobrava područne planove zajedničkog djelovanja PJK, koordinira i upravlja obavljanjem zajedničkih akcija
  
• Predlaže temeljna načela, SOPove, uključivanje drugih...
  
  

Područne jedinice koordinacije

Predsjedavajući područne jedinice koordinacije, koje su organizirane po županijama je lučki kapetan.

• Izrađuju mjesečne Planove zajedničkih aktivnosti (odobrava ih Stručno tijelo)
  
• Vrše operativnu koordinaciju rada svih tijela mjerodavnih za nadzor i zaštitu prava i interesa RH na moru
  
• Dostavljaju izvješće o realizaciji planova Stručnom tijelu
  

Razvoj Obalne straže u sustavu pomorske sigurnosti

Obalna straža Republike Hrvatske nova je služba u sustavu obrane i u sustavu za nadzor i zaštitu interesa RH na moru. Ona je vojna organizacija s policijskim ovlastima na moru i nalazi se u sastavu Hrvatske ratne mornarice. Zakonom o obalnoj straži dodijeljene su joj ovlasti za provedbu naprijed navedenih zadaća:

• zaštita suvereniteta, suverenih prava i jurisdikcije,
  
• suzbijanje terorizma, organiziranog kriminala i širenja oružja za masovno uništenje,
  
• suzbijanje piratstva i drugih oblika uporabe mora u nemiroljubive svrhe,
  
• sigurnost plovidbe,
  
• traganje i spašavanje,
  
• zaštita morskog okoliša, prirode i kulturne baštine,
  
• nadzor morskog ribarstva.
  

U svim navedenim područjima ona provodi zadaće koje su u ovlasti različitih ministarstava Vlade Republike Hrvatske. Svi zakoni i regulativa Republike Hrvatske trebaju se u što skorijem razdoblju usuglasiti s činjenicom da postoji Obalna straža RH i da djeluje kao središnja provedbena mornarička vojno-policijska organizacija na moru. U tom smislu će se uloga Stručnog tijela Središnje koordinacije Vlade RH sve više isticati, a samim time i Zapovjedništva Obalne straže koje osim operativno-koordinacijske uloge za njega obavlja i administrativne zadaće. Poglavito će do izražaja doći koordinacijski dio Zapovjedništva kao i Zapovjedno operativno središte HRM-a u operativnom dežurstvu gdje osim službujućih Obalne straže već sjede predstavnici Pomorske policije MUP-a, a u budućnosti, za očekivati je i ostali predstavnici pomorskih službi na moru. Potrebno je stoga uspostaviti jedinstveno Nacionalno pomorsko središte s jedinstvenim sustavom da bi se izbjegla preglomazna koordinacija i nepotrebno dupliciranje, a smanjili bi se i troškovi uz povećanu učinkovitost. Sve navedeno je u skladu sa smjernicama EU pomorske politike o potrebi uporabe svih postojećih kapaciteta te uspostavi čvrste međuresorne suradnje.

Zrakoplovna komponenta u sustavu Obalne straže, za sada je operativno podređena. Njezinim potpunim uključivanjem bi se trebalo zaokružiti obuku i sve ostalo što je potrebno za jedinstveni razvoj sustava pomorske sigurnosti kroz njegovu središnju službu Obalnu stražu. Razvoj namjenskih zrakoplova i helikoptera s opremom i osobljem za traganje i spašavanje na moru kao i opremom za borbu protiv onečišćenja mora vrlo je važna tematika za Republiku Hrvatsku da bi bila fragmentirana odnosno prepuštena različitim segmentima. U skladu s navedenim područjima kojima se mora posvetiti dužna pozornost, posebice borbi protiv onečišćenja mora, Republika Hrvatska se već opredijelila za Obalnu stražu koju sada treba do kraja i bez odgađanja razviti do maksimalne učinkovitosti.

Unutar ukupnog sustava pomorske sigurnosti Republike Hrvatske treba jednostavno izbjeći nepotrebna skupa preklapanja i dupliciranje. Svi postojeći kapaciteti i sva raspoloživa sredstva trebaju djelovati kroz pravni okvir Obalne straže Republike Hrvatske pri čemu je ona sastavni dio Hrvatske ratne mornarice.